Tag: agencija za elektroničke medije

Tema

Presvlačenje autora: trending, (stvarna) potreba ili umjetnost?

Tea Sesar

Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

Razgovor

DALIBOR ŠIMPRAGA i VLADO BULIĆ: O generacijama, prošlima, svojima, budućima

Kruno Lokotar

Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija

Tema

Filmska dramaturgija – serija, film, adaptacija

Katja Grcić

O filmskoj dramaturgiji, radu na serijama, utjecaju sapunica i mehanizmima filmske industrije u nas govore neki od najuspješnijih domaćih scenarista, autori „Gore“, „Šutnje“ i drugih hit-serija i filmova, Daria Stilin, Marjan Alčevski i Ivor Martinić

Tema

Kome pisci pišu? – o ljubavi i prkosu

Ana Fazekaš

U drugom nastavku teksta na temu “Kome pisci pišu”, o svome odnosu prema imaginarnim ili stvarnim čitateljima, utjecajima recepcije na njihovo pisanje i shvaćanju književne komunikacije govore autori mlađe generacije Luka Ostojić, Marija Skočibušić i Dora Šustić

Tema

Kome pisci pišu? – svijest i nesvjestice u pitanju književne publike

Ana Fazekaš

Tko je stvarna, fikcionalna, marketinški projicirana ili proizvedena; implicitna, eksplicitna, imaginirana i fantazirana; žuđena, željena i nepoželjna; slučajna, privremena ili povremena publika njihovih djela – odgovaraju neki od najboljih pisaca današnjice: Luka Bekavac, Kristian Novak i Želimir Periš

Tema

Plesna dramaturgija: misliti ili iskusiti

Katja Grcić

Možda je radoznalost najvažniji element plesne dramaturgije, ali i gledanja izvedbi suvremenog plesa. Publika je već utkana u svakoga od nas, svi se mi rađamo izravno u pogled drugoga, u jezike i čežnje koje nam prethode, piše Katja Grcić u petom tekstu iz serijala o dramaturgiji, ovoga puta posvećenog plesnoj umjetnosti

Kritika
Proza

Posveta zagrebačkim ilegalcima

Dragan Jurak

Priču o zagrebačkom dvadesetom stoljeću priča dvokatnica sa stanovima za iznajmljivanje, sagrađena 1911. godine. Pričaju je zagrebačke ulice, trgovi, parkovi i kvartovi. Ali isto tako pričaju je livade i šume. Planina koja se do same Ilice spušta u Zagreb ulazeći na ovom i onom mjestu u strogi centar možda je i najvažnije urbanističko obilježje grada. Šuma je zajednička i partizanima i Zagrebu

Tema

Pedagoški aspekti dramaturgije – predstave i filmovi za djecu i tinejdžere

Katja Grcić

U četvrtom tekstu iz serijala o dramaturgiji, Katja Grcić sa svojim sugovornicama, dramaturginjama Majom Sviben, Nikolinom Rafaj, Lucijom Klarić i Ronom Žulj razgovara o dramskoj pedagogiji, posebnosti dramskog i scenarističkog pisma za djecu i mlade i praksama domaćih kazališta i televizijskih kuća na tome polju

Iz radionice

Ponoćni glagoli

Marko Pogačar

Premijerno donosimo izbor pjesama iz knjige „Ponoćni glagoli“ Marka Pogačara, koja će se uskoro pojaviti u izdanju V.B.Z.-a

Tema

Kanonologije i Brlekov gravitas

Nataša Govedić

Kakav književni kanon uspostavljaju aktualne pjesničke antologije, tko je uvršten, a tko izostavljen i kakvu sliku domaćeg poetskog arhipelaga posreduju ta izdanja analizira Nataša Govedić na primjeru prošle godine objavljene antologije moderne poezije “Od Matoša do Maleša” autora Tomislava Brleka kao i ranijih izbora Tonka Maroevića, Hrvoja Pejakovića i drugih antologičara

Tema

Raditi politički teatar ili raditi teatar politički?

Katja Grcić

U trećem tekstu iz serijala “Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao” Katja Grcić propituje ulogu političkog kazališta na postjugoslavenskom i regionalnom prostoru u razgovoru s dramaturzima Tanjom Šljivar, Goranom Injacom, Jasnom Jasnom Žmak i Annom Laner

1 2 3 456