Portal za književnost i kritiku

alternativna lektira

  • Tema
U sjećanje na književnicu, esejisticu, kolumnisticu i novinarku čiji su tekstovi i sami nezaobilazna lektira domaće nam suvremene književnosti, donosimo tekst Slavenke Drakulić iz ciklusa posvećenog alternativnoj lektiri. O nerazmrsivoj vezi prošlosti i sadašnjosti, o dubini sjećanja i svemu što gubimo kad ono blijedi, polazeći od “Dnevnika Anne Frank” pisala je i piše nezaboravna Slavenka Drakulić
  • Tema
Za svoj sat “Alternativne lektire” Želimir Periš odabrao je remek-djelo Marjane Satrapi, strip/grafičku novelu “Perzepolis”, koja jednostavnim crtežom govori o mračnim i teškim stvarima, odrastanju u Iranu u doba konzervativne revolucije, galopirajućoj demodernizaciji i religiozno-klerikalnom teroru iz perspektive djevojčice iz liberalne ljevičarske obitelji koja ubrzano odrasta. U sjećanje na Marjane Satrapi (1969. – 2026.) vraćamo se ovom osvrtu na njezin nezaboravni lik i djelo
  • Tema
U povodu smrti jednog od najboljih i najinventivnijih srpskih i postjugoslavenskih pisaca Davida Albaharija objavljujemo tekst o njegovu remek-djelu, romanu „Gec i Majer“ koji je Boris Postnikov napisao za našu rubriku “Alternativna lektira”
  • Tema
Svoj sat Alternativne lektire pisac Zoran Pilić posvećuje stripu „Ofucani holivudski film“ Alexa Robinsona koji je na nekim listama svrstan među najbolje crtane romane desetljeća, a također je i na popisu najznačajnijih grafičkih romana koji su ikada objavljeni, jer vjeruje da bi bilo pravo osvježenje u lektiru uvrstiti barem pokoji grafički roman ovog kalibra
  • Tema
Posljednje djelo austrijskog pisca Stefana Zweiga, napisano neposredno pred samoubojstvo koje je zajedno sa svojom drugom suprugom počinio 1942. u brazilskom Petropolisu, kamo se kao intelektualac židovskog podrijetla sklonio pred nacizmom, u nas je prevedeno još i kao “Novela o šahu”, a nedavno je, igrom slučaja, izašlo u čak dvije nakladničke kuće
  • Tema
U čemu se sastoji Antigonino herojstvo i je li ono moguće danas, ili možda i sutra, o tome je predavao i poučavao Predrag Lucić, “Feralov” urednik, pjesnik i autor najboljeg satiričkog opusa na širem prostoru, u svom predavanju održanom u gimnaziji u Užicama 2011. godine
  • Tema
O ženskom parakanonu, solidarnosti na rodno asimetričnoj sceni i spisateljicama koje su oblikovale našu umjetničku praksu – govore Olja Savičević Ivančević, Marija Andrijašević, Ana Brnardić, Nora Verde i Lana Pukanić
  • Tema
Svoj sat “Alternativne lektire” Jagna Pogačnik posvećuje romanu Olje Savičević Ivančević “Adio kauboju”, kao predlošku za promišljanje o tome kako je biti malo drukčiji “oduvijek bio dobar razlog da te razbiju”
  • Tema
Svoj sat “Alternativne lektire” Marina Gudelj posvećuje sjajnim kratkim pričama Lucije Berlin, spisateljice koja je godinama bila „najbolje čuvana tajna američke književnosti“, dok je danas, nekoliko godina nakon posthumnih reizdanja i “otkrića” njezinih djela, postala ikona „druge“ književne Amerike
  • Tema
Roman “Sedam strahova” Selvedina Avdića kao „Alternativnu lektiru“ preporučuje pisac i germanist Franjo Janeš, jer upravo taj roman pokazuje kako širenje vidika i empatija pomažu da od čovjeka ne ostanu tek njegovi strahovi
  • Tema
Za svoj sat „Alternativne lektire“ prevoditeljica Anda Bukvić Pažin odabrala je slikovnicu „Snovonoša“ Igora Rajkija (autor teksta) i Nikoline Žabčić (ilustratorica), jer, poručuje, „slikovnice su literarno-likovna umjetnička djela koja ne pišu niti rišu klinci, već odrasli umjetnici i umjetnice. Zadovolje li visoke narativne i likovne kriterije, slikovnice imaju puno slojeva za interpretativno ljuštenje. Kao luk, ali bez suza“.
  • Tema
Spisateljica Olja Savičević Ivančević za svoju Alternativnu lektiru odabrala je knjigu “Smrtni grijesi feminizma” Slavenke Drakulić pitajući se kako stojimo danas, između prvog i zadnjeg čitanja jedne kultne knjige? Što se promijenilo u ovih četrdeset godina od nastanka tih tekstova? Koja je razlika između nekadašnjih mudologa i današnjih boomera? I hoće li muškarci morati tražiti novi identitet – izvan onog mudološkoga?

Događaji

Danas
  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

    Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih

  • Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

    Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

    Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Kritika Poezija
Kritika Proza
Skip to content