Tag: alternativna lektira

Tema

Gec i Majer: Kako pisati kad istorija stavi točku

Boris Postnikov

U povodu smrti jednog od najboljih i najinventivnijih srpskih i postjugoslavenskih pisaca Davida Albaharija objavljujemo tekst o njegovu remek-djelu, romanu „Gec i Majer“ koji je Boris Postnikov napisao za našu rubriku “Alternativna lektira”

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Ofucani holivudski film

Zoran Pilić

Svoj sat Alternativne lektire pisac Zoran Pilić posvećuje stripu „Ofucani holivudski film“ Alexa Robinsona koji je na nekim listama svrstan među najbolje crtane romane desetljeća, a također je i na popisu najznačajnijih grafičkih romana koji su ikada objavljeni, jer vjeruje da bi bilo pravo osvježenje u lektiru uvrstiti barem pokoji grafički roman ovog kalibra

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Šahovska novela

Martina Vidaić

Posljednje djelo austrijskog pisca Stefana Zweiga, napisano neposredno pred samoubojstvo koje je zajedno sa svojom drugom suprugom počinio 1942. u brazilskom Petropolisu, kamo se kao intelektualac židovskog podrijetla sklonio pred nacizmom, u nas je prevedeno još i kao “Novela o šahu”, a nedavno je, igrom slučaja, izašlo u čak dvije nakladničke kuće

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Antigona, prva heroina u povijesti književnosti

Predrag Lucić

U čemu se sastoji Antigonino herojstvo i je li ono moguće danas, ili možda i sutra, o tome je predavao i poučavao Predrag Lucić, “Feralov” urednik, pjesnik i autor najboljeg satiričkog opusa na širem prostoru, u svom predavanju održanom u gimnaziji u Užicama 2011. godine

Tema

Tko su naše književne majke, bake, prethodnice?

Ana Fazekaš

O ženskom parakanonu, solidarnosti na rodno asimetričnoj sceni i spisateljicama koje su oblikovale našu umjetničku praksu – govore Olja Savičević Ivančević, Marija Andrijašević, Ana Brnardić, Nora Verde i Lana Pukanić

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Adio kauboju

Jagna Pogačnik

Svoj sat “Alternativne lektire” Jagna Pogačnik posvećuje romanu Olje Savičević Ivančević “Adio kauboju”, kao predlošku za promišljanje o tome kako je biti malo drukčiji “oduvijek bio dobar razlog da te razbiju”

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Priručnik za spremačice

Marina Gudelj

Svoj sat “Alternativne lektire” Marina Gudelj posvećuje sjajnim kratkim pričama Lucije Berlin, spisateljice koja je godinama bila „najbolje čuvana tajna američke književnosti“, dok je danas, nekoliko godina nakon posthumnih reizdanja i “otkrića” njezinih djela, postala ikona „druge“ književne Amerike

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Sedam strahova

Franjo Janeš

Roman “Sedam strahova” Selvedina Avdića kao „Alternativnu lektiru“ preporučuje pisac i germanist Franjo Janeš, jer upravo taj roman pokazuje kako širenje vidika i empatija pomažu da od čovjeka ne ostanu tek njegovi strahovi

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Snovonoša

Anda Bukvić Pažin

Za svoj sat „Alternativne lektire“ prevoditeljica Anda Bukvić Pažin odabrala je slikovnicu „Snovonoša“ Igora Rajkija (autor teksta) i Nikoline Žabčić (ilustratorica), jer, poručuje, „slikovnice su literarno-likovna umjetnička djela koja ne pišu niti rišu klinci, već odrasli umjetnici i umjetnice. Zadovolje li visoke narativne i likovne kriterije, slikovnice imaju puno slojeva za interpretativno ljuštenje. Kao luk, ali bez suza“.

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Perzepolis: priča o jednom djetinjstvu

Želimir Periš

Pisac Želimir Periš za svoj sat “Alternativne lektire” odabrao je remek-djelo Marjane Satrapi, strip/grafičku novelu “Perzepolis”. Ona infantilnim crtežom govori o mračnim i teškim stvarima, odrastanju u Iranu u doba konzervativne revolucije, galopirajućoj demodernizaciji i religiozno-klerikalnom teroru iz perspektive djevojčice iz liberalne ljevičarske obitelji koja ubrzano odrasta

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Smrtni grijesi feminizma

Olja Savičević Ivančević

Spisateljica Olja Savičević Ivančević za svoju Alternativnu lektiru odabrala je knjigu “Smrtni grijesi feminizma” Slavenke Drakulić pitajući se kako stojimo danas, između prvog i zadnjeg čitanja jedne kultne knjige? Što se promijenilo u ovih četrdeset godina od nastanka tih tekstova? Koja je razlika između nekadašnjih mudologa i današnjih boomera? I hoće li muškarci morati tražiti novi identitet – izvan onog mudološkoga?

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Vlastita soba

Katarina Luketić

Evo, recite vi meni, zašto je sve to tako? Zašto je književni kanon muški posjed? I gdje su nestale spisateljice? Jesu li one uopće postojale u povijesti i ako da, o čemu su pisale? Gdje su danas? Zar ne bi taj lektirni popis trebao obuhvatiti i suvremene spisateljice? Jesu li junakinje njihovih knjiga isto posrnule prostitutke, femme fatale vampirice, senzualne barunice i majke ratnika? Uzdišu li te junakinje i dalje dok čitaju ljubavne romane, ili rade još nešto drugo?