Portal za književnost i kritiku

Tag: alternativna lektira

  • Tema
U povodu smrti jednog od najboljih i najinventivnijih srpskih i postjugoslavenskih pisaca Davida Albaharija objavljujemo tekst o njegovu remek-djelu, romanu „Gec i Majer“ koji je Boris Postnikov napisao za našu rubriku “Alternativna lektira”
  • Tema
Svoj sat Alternativne lektire pisac Zoran Pilić posvećuje stripu „Ofucani holivudski film“ Alexa Robinsona koji je na nekim listama svrstan među najbolje crtane romane desetljeća, a također je i na popisu najznačajnijih grafičkih romana koji su ikada objavljeni, jer vjeruje da bi bilo pravo osvježenje u lektiru uvrstiti barem pokoji grafički roman ovog kalibra
  • Tema
Posljednje djelo austrijskog pisca Stefana Zweiga, napisano neposredno pred samoubojstvo koje je zajedno sa svojom drugom suprugom počinio 1942. u brazilskom Petropolisu, kamo se kao intelektualac židovskog podrijetla sklonio pred nacizmom, u nas je prevedeno još i kao “Novela o šahu”, a nedavno je, igrom slučaja, izašlo u čak dvije nakladničke kuće
  • Tema
U čemu se sastoji Antigonino herojstvo i je li ono moguće danas, ili možda i sutra, o tome je predavao i poučavao Predrag Lucić, “Feralov” urednik, pjesnik i autor najboljeg satiričkog opusa na širem prostoru, u svom predavanju održanom u gimnaziji u Užicama 2011. godine
  • Tema
O ženskom parakanonu, solidarnosti na rodno asimetričnoj sceni i spisateljicama koje su oblikovale našu umjetničku praksu – govore Olja Savičević Ivančević, Marija Andrijašević, Ana Brnardić, Nora Verde i Lana Pukanić
  • Tema
Svoj sat “Alternativne lektire” Jagna Pogačnik posvećuje romanu Olje Savičević Ivančević “Adio kauboju”, kao predlošku za promišljanje o tome kako je biti malo drukčiji “oduvijek bio dobar razlog da te razbiju”
  • Tema
Svoj sat “Alternativne lektire” Marina Gudelj posvećuje sjajnim kratkim pričama Lucije Berlin, spisateljice koja je godinama bila „najbolje čuvana tajna američke književnosti“, dok je danas, nekoliko godina nakon posthumnih reizdanja i “otkrića” njezinih djela, postala ikona „druge“ književne Amerike
  • Tema
Roman “Sedam strahova” Selvedina Avdića kao „Alternativnu lektiru“ preporučuje pisac i germanist Franjo Janeš, jer upravo taj roman pokazuje kako širenje vidika i empatija pomažu da od čovjeka ne ostanu tek njegovi strahovi
  • Tema
Za svoj sat „Alternativne lektire“ prevoditeljica Anda Bukvić Pažin odabrala je slikovnicu „Snovonoša“ Igora Rajkija (autor teksta) i Nikoline Žabčić (ilustratorica), jer, poručuje, „slikovnice su literarno-likovna umjetnička djela koja ne pišu niti rišu klinci, već odrasli umjetnici i umjetnice. Zadovolje li visoke narativne i likovne kriterije, slikovnice imaju puno slojeva za interpretativno ljuštenje. Kao luk, ali bez suza“.
  • Tema
Pisac Želimir Periš za svoj sat “Alternativne lektire” odabrao je remek-djelo Marjane Satrapi, strip/grafičku novelu “Perzepolis”. Ona infantilnim crtežom govori o mračnim i teškim stvarima, odrastanju u Iranu u doba konzervativne revolucije, galopirajućoj demodernizaciji i religiozno-klerikalnom teroru iz perspektive djevojčice iz liberalne ljevičarske obitelji koja ubrzano odrasta
  • Tema
Spisateljica Olja Savičević Ivančević za svoju Alternativnu lektiru odabrala je knjigu “Smrtni grijesi feminizma” Slavenke Drakulić pitajući se kako stojimo danas, između prvog i zadnjeg čitanja jedne kultne knjige? Što se promijenilo u ovih četrdeset godina od nastanka tih tekstova? Koja je razlika između nekadašnjih mudologa i današnjih boomera? I hoće li muškarci morati tražiti novi identitet – izvan onog mudološkoga?
  • Tema
Evo, recite vi meni, zašto je sve to tako? Zašto je književni kanon muški posjed? I gdje su nestale spisateljice? Jesu li one uopće postojale u povijesti i ako da, o čemu su pisale? Gdje su danas? Zar ne bi taj lektirni popis trebao obuhvatiti i suvremene spisateljice? Jesu li junakinje njihovih knjiga isto posrnule prostitutke, femme fatale vampirice, senzualne barunice i majke ratnika? Uzdišu li te junakinje i dalje dok čitaju ljubavne romane, ili rade još nešto drugo?
Danas

Otvoren Javni poziv za financiranje oglednih prijevoda djela hrvatskih autora na strane jezike u 2023. (Rok: 6.11.2023.)

Ministarstvo kulture i medija je na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN83/22), objavilo Javni poziv za financiranje oglednih prijevoda djela hrvatskih autora na strane jezike u 2023. godini, s ciljem poticanja prevođenja vrijednih izvornih hrvatskih književnih djela na strane jezike, odnosno neknjiževnih djela važnih za promicanje hrvatske kulture, zatim promidžbe hrvatskih autora i njihovih djela u inozemstvu te jačanja i profesionalizacije posredničke djelatnosti i književnosti (zastupanje autora/prodaja prava).

Natječaj za kratku priču – satiru 2023

Gradska Knjižnica Slavka Kolara Čazma i Organizacijski odbor manifestacije Slavko Kolar – književni dani raspisuje
Natječaj za kratku priču - satiru. Natječaj traje od 01. srpnja do 30. rujna 2023.

Poziv za hrvatske umjetnike s područja stripa za boravak u umjetničkoj rezidenciji u Angoulêmu (Rok: 10.10.2023.)

Projekt rezidencijalnih boravaka umjetnika omogućit će hrvatskim umjetnicima da u Angoulêmu gdje se svake godine održava Međunarodni festival stripa (Festival international de la bande dessinée) otkriju raznolikost francuskih iskustava u području stripa, na raspolaganju su im brojni dokumenti i izvori koje posjeduje Cité, susreti s drugim autorima iz različitih umjetničkih sredina te upoznavanje francuske kulture i umjetnosti te načina života

Kritika h,d,p, vas poziva na radionicu književne kritike!

Zagreb

U želji da svoja znanja i iskustva rada u medijima i javnom prostoru prenesemo još neafirmiranim autorima/cama koji/e se žele baviti književnokritičkim i medijskim radom organiziramo i pozivamo vas da se prijavite na edukativni program „Književna kritika i suvremeni mediji: praksa“!

Izdvojeno

Programi

Najčitanije

Skip to content