Portal za književnost i kritiku

Tag: alternativna lektira

  • Tema
Svoj sat Alternativne lektire pisac Zoran Pilić posvećuje stripu „Ofucani holivudski film“ Alexa Robinsona koji je na nekim listama svrstan među najbolje crtane romane desetljeća, a također je i na popisu najznačajnijih grafičkih romana koji su ikada objavljeni, jer vjeruje da bi bilo pravo osvježenje u lektiru uvrstiti barem pokoji grafički roman ovog kalibra
  • Tema
Posljednje djelo austrijskog pisca Stefana Zweiga, napisano neposredno pred samoubojstvo koje je zajedno sa svojom drugom suprugom počinio 1942. u brazilskom Petropolisu, kamo se kao intelektualac židovskog podrijetla sklonio pred nacizmom, u nas je prevedeno još i kao “Novela o šahu”, a nedavno je, igrom slučaja, izašlo u čak dvije nakladničke kuće
  • Tema
U čemu se sastoji Antigonino herojstvo i je li ono moguće danas, ili možda i sutra, o tome je predavao i poučavao Predrag Lucić, “Feralov” urednik, pjesnik i autor najboljeg satiričkog opusa na širem prostoru, u svom predavanju održanom u gimnaziji u Užicama 2011. godine
  • Tema
O ženskom parakanonu, solidarnosti na rodno asimetričnoj sceni i spisateljicama koje su oblikovale našu umjetničku praksu – govore Olja Savičević Ivančević, Marija Andrijašević, Ana Brnardić, Nora Verde i Lana Pukanić
  • Tema
Svoj sat “Alternativne lektire” Jagna Pogačnik posvećuje romanu Olje Savičević Ivančević “Adio kauboju”, kao predlošku za promišljanje o tome kako je biti malo drukčiji “oduvijek bio dobar razlog da te razbiju”
  • Tema
Svoj sat “Alternativne lektire” Marina Gudelj posvećuje sjajnim kratkim pričama Lucije Berlin, spisateljice koja je godinama bila „najbolje čuvana tajna američke književnosti“, dok je danas, nekoliko godina nakon posthumnih reizdanja i “otkrića” njezinih djela, postala ikona „druge“ književne Amerike
  • Tema
Roman “Sedam strahova” Selvedina Avdića kao „Alternativnu lektiru“ preporučuje pisac i germanist Franjo Janeš, jer upravo taj roman pokazuje kako širenje vidika i empatija pomažu da od čovjeka ne ostanu tek njegovi strahovi
  • Tema
Za svoj sat „Alternativne lektire“ prevoditeljica Anda Bukvić Pažin odabrala je slikovnicu „Snovonoša“ Igora Rajkija (autor teksta) i Nikoline Žabčić (ilustratorica), jer, poručuje, „slikovnice su literarno-likovna umjetnička djela koja ne pišu niti rišu klinci, već odrasli umjetnici i umjetnice. Zadovolje li visoke narativne i likovne kriterije, slikovnice imaju puno slojeva za interpretativno ljuštenje. Kao luk, ali bez suza“.
  • Tema
Pisac Želimir Periš za svoj sat “Alternativne lektire” odabrao je remek-djelo Marjane Satrapi, strip/grafičku novelu “Perzepolis”. Ona infantilnim crtežom govori o mračnim i teškim stvarima, odrastanju u Iranu u doba konzervativne revolucije, galopirajućoj demodernizaciji i religiozno-klerikalnom teroru iz perspektive djevojčice iz liberalne ljevičarske obitelji koja ubrzano odrasta
  • Tema
Spisateljica Olja Savičević Ivančević za svoju Alternativnu lektiru odabrala je knjigu “Smrtni grijesi feminizma” Slavenke Drakulić pitajući se kako stojimo danas, između prvog i zadnjeg čitanja jedne kultne knjige? Što se promijenilo u ovih četrdeset godina od nastanka tih tekstova? Koja je razlika između nekadašnjih mudologa i današnjih boomera? I hoće li muškarci morati tražiti novi identitet – izvan onog mudološkoga?
  • Tema
Evo, recite vi meni, zašto je sve to tako? Zašto je književni kanon muški posjed? I gdje su nestale spisateljice? Jesu li one uopće postojale u povijesti i ako da, o čemu su pisale? Gdje su danas? Zar ne bi taj lektirni popis trebao obuhvatiti i suvremene spisateljice? Jesu li junakinje njihovih knjiga isto posrnule prostitutke, femme fatale vampirice, senzualne barunice i majke ratnika? Uzdišu li te junakinje i dalje dok čitaju ljubavne romane, ili rade još nešto drugo?
  • Tema
Birajući djelo za alternativnu lektiru, pisac Robert Perišić odustao je od toga da predloži nešto što ima prtljagu težine da uđe u takozvani kanon. Odabrao je prvijenac Ante Zlatka Stolice “Blizina svega” vodeći se mišlju da će Stoličine crtice možda ponukati nekog srednjoškolca da i sam počne pisati
Danas

Natječaj za izbor tri nova dramska teksta: Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi

Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija, kao partneri i producenti raspisuju: natječaj za izbor tri nova / neobjavljena dramska teksta u okviru kazališnog projekta Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi. Rok predaje je 18. siječnja 2023. godine!

Natječaji Goethe instituta: prevođenje i književnost

Goethe-Institut promovira umjetnost i kulturu u svim područjima. Podržavaju profesionalce, ali i mlade i amatere u realizaciji projekata u zemlji i inozemstvu. To se odnosi i na grupe i na pojedince. Osim financiranja projekata i prijevoda, nude i stipendije, nagrade te istraživačke stipendije. Kriteriji financiranja, rok prijave i vrsta financiranja ovise o pojedinom natječaju, a trenutno otvorene natječaje iz područja književnosti možete naći dalje u tekstu

Objavljen javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2022.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisalo je Javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2022. godinu, na koji se mogu prijaviti autori s novim dramskim djelima na hrvatskom jeziku, a koja do objave odluke Stručnoga povjerenstva, nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Svaki autor može prijaviti jedno djelo neovisno o vrsti i tematici djela. Rok za slanje je 45 dana od objave poziva u Narodnim novinama

28. Sa(n)jam knjige u Istri

Dvadeset osmi Sa(n)jam knjige u Istri održava se od 25. studenog do 4. prosinca 2022. godine te će ugostiti inozemne goste, nagrađivane spisateljice, imati premijere s domaće i regionalne scene kao i program za djecu. Dalje o programu možete pročitati u nastavku

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

Skip to content