Portal za književnost i kritiku

ekoknjiževnost

  • Tema
Fantazmagorični tematsko-motivski kolaž fikcije i fakcije izrastao na istraživanju alkaloidnih otrova i povijesnih trovanja za ciklus tekstova posvećenih premreženom korijenju književnosti i prirode piše Ana Fazekaš
  • Tema
Zvali smo je trava, tako su nam stariji rekli da se zove, iako uopće nije bila trava, preciznije – nije bila samo trava. Ali tada o tome nitko nije mario, bilo je trave za sve. Danas bi nakon ovakve rečenice od iskustva ciničan mozak primijetio da smo bili ili krave, nekakva stoka ili da smo duvali ko stoka
  • Tema
Može li se u „umjetnosti riječi“ na bilo koji način narušiti jezični kôd temeljen na antropocentričnoj ideji o ekskluzivnosti ljudskog roda i superiornosti bića-koja-imaju-svijest? Može li se napisati priču ili ispjevati pjesmu koja će nas, makar na tren, povezati s prirodom: gljivama, potkornjacima, dabrovima, vjetrom? Može li se riječima obnoviti sinergiju i probušiti membranu koja titra između našeg i njihovog svijeta?
  • Tema
U kratkoj priči jednog od najboljih naših pisaca životinje preuzimaju ulogu negdje u budućnost, onkraj smrti izmještenih komunikacijskih mostova između djeda i unuka, vrste živih, delegiranih ali nepokornih madeleine kolačića
  • O(ko) književnosti
Autorica se, iščitavajući pjesme Aleksandra Hemona, pita što se događa kad civilizacijski stignemo do točke u kojoj ne uspijevamo zamisliti ni kraj svijeta, baš kao ni mogućnost da smrtnost kao dematerijalizacija i rematerijalizacija donosi bar neki humus obnove drugim organizmima? Što se događa kad je smrt u kockarnici kapitala toliko „derealizirana“ da se upravo najbogatijima, tom ekstraktu samoživosti korporativne agresije, čini da smrt više ne postoji, nije relevantna, nije čak ni opasna ili izgledna?
  • Tema
Teorije i etide o tišini u glazbi dovest će glazbenike do potpune posvećenosti zvukovima iz okoline te do discipline zvane akustička ekologija, koja radi na tome da ugroženi zvukovi ne iščeznu. Poezija se, može se pouzdano reći, također bavi ugroženim zvukovima. Poezija je stoga trajni ekološki aktivizam, uvijek radi s onim što je na rubu iščeznuća
  • O(ko) književnosti
Mit o morskom čoviku književnost pamti praktično oduvijek, a samo je na utopijskim obalima Trećića zaživjela harmonija čovjeka i čovika. Pablo Srdanović je ribarski progovorio baš o njoj, sredozemnoj medvjedici, iz perspektive ribara, iz teorije i prakse
  • O(ko) književnosti
Za ciklus tekstova posvećenih mekim spojnicama raznih lisnatih svjetova, Sandra Antolić u formi kratke priče piše malu filozofiju jedne osobite ptice, bilježi njezino tiho proročanstvo izrečeno jednog svibanjskog dana na auspuhu napuštenog Fiata…
  • O(ko) književnosti
Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu
  • Tema
Plavi konj na putu za Santiago, konji na pašnjacima Islanda, konji u istarskim selima podno Motovuna, konji „plavih jahača“ koje su nacisti proglasili degeneriranim, konji u galopu na prvim pokretnim trakama, konji imaginacije i oksimorona, konji koji bježe od nas i konji koji nose umjetnice i umjetnike – u tekstu spisateljice i scenaristice Dore Šustić iz serijala „Ekoknjiževnost“
  • Tema
Svjetski popularna crtana hrvatsko/jugoslavensko-kanadska serija „Mali leteći medvjedi“ promovirala je ideje ekosocijalizma, pa je red za kratak ekokritički uvod uz nadu da je ostavila tragove na onima kojima je bila upućena
  • O(ko) književnosti
Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.
1

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

    Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)

Izdvojeno

Tema
Razgovor

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Skip to content