Portal za književnost i kritiku

agencija za elektroničke medije

  • Tema
Kako je nepretenciozna Facebook stranica spontano izrasla u pjesničku platformu na kojoj nastaju tribine, čitanja, druženja, humanitarne akcije, društveno angažirani projekti i jedan otočki festival
  • Tema
Autorska putanja Željka Špoljara odlična je ilustracija teze da društvene mreže one koji na njima uspiju redovito vode u konzervativnije vode. Započeo je prije dvadesetak godina, skriven iza blogerskog heteronima, trolajući post-FAK-ovsku scenu kojom su tada vladali popularni pisci s obaveznom kolumnom u mainstream medijima. Danas, na glasu kao satiričar bez kočnica i tabua, na toj je književnoj sceni pronašao vlastitu nišu
  • Tema
Dostupnost knjige i znanja nekad je pričinjala problem, pa se moglo smatrati da će „opismenjavanje“, ili šire shvaćeno prosvjećivanje, donijeti promjene nabolje samo po sebi. Danas smo na suprotnom kraju tog načina zaključivanja jer se pokazuje da su brojni sadržaji dostupni, ali ne samo da nisu zanimljivi, da izazivaju potpunu ravnodušnost, nego uslijed informacijskog zagušenja izazivaju zbunjenost koja postaje pogodno tlo za širenje lažnih vijesti, sklonost opskurantizmu, nepovjerenje u znanost i povjerenje u teorije zavjere
  • Tema
Bioesej Suzane Marjanić u serijalu tekstova o ekoknjiževnosti na tragu je njezinih prethodnih i budućih knjiga i dokumentira naš odnos prema životinjama, našim najbližim Drugima, kako životinje (ne-ljude) određuju primatolozi. Taj se odnos nalazi u trajnoj vrtešci između simbolizacije i eksploatacije, kako njihov životni put u našoj antropocentričnoj kulturi označava zooetičar Nikola Visković
  • Tema
Spisateljice i pisci koji na mreže dolaze kao već prepoznata autorska imena ondje dodatno podcrtavaju granicu između sebe i publike. Nailaze manje na prijatelje, a više na fanove. S konačnim trijumfom društvenih mreža, kao što poentira teoretičarka Simone Murray, vratila nam se – paradoksalno – stara dobra romantičarska figura Autora
  • Tema
Problem s alatima poput ChatGPT-ja jest u tome što se na njih vrlo lako navući. Jednom kad shvatite da vam pomaže pokrenuti ili dovršiti misaoni proces, da je uvijek dostupan, susretljiv, prihvaća sve vaše sugestije bez pogovora i pritom štedi vrijeme vraćajući relativno upotrebljive rezultate – teško ga je odbiti
  • Tema
Problem sa životinjama u alegorijskim prikazima – i općenito u žanrovima gdje su one na razne načine poligoni za vježbu ljudskoga – jest što promiču određeni esencijalizam, odnosno specizam. Međutim, granice esencijalističkih teza oduvijek se vrlo uspješno probijaju u poroznim svjetovima slikovnica, žanru koji živi od dvojnosti, od nelagode smjestivosti ili lagodne nesmjestivosti: imamo Ferdinanda, bika koji voli mirisati cvijeće, Vuka koji se boji šume, šišmiša koji se boji mraka, a i jednoga koji se boji letjeti – piše Anda Bukvić Pažin u tekstu o prikazima životinja u dječjoj književnosti
  • Tema
U drugom nastavku teksta o umjetnoj inteligenciji u književnom prevođenju Lora Tomaš razgovara s Anom Stanić Kapović i Andom Bukvić Pažin, istaknutim književnim prevoditeljicama, o tome kako se UI odnosi prema pitanju roda u prijevodu, velikim internetskim bazama podataka za veće svjetske jezike, posteditingu strojno prevedenog teksta, autorskim pravima, prevođenju komercijalne fikcije, kao i tome treba li se bojati da će književni prevoditelji ostati bez posla
  • Tema
U prvom nastavku teksta o umjetnoj inteligenciji u književnom prevođenju Lora Tomaš razgovara s Elom Varošanec Krsnik i Anom Stanić Kapović, istaknutim književnim prevoditeljicama, o tome može li stroj razumjeti i prenijeti ironiju, kulturološki kontekst, ritam rečenice, što se događa s našim jezičnim i kognitivnim sposobnostima kad ih počnemo sve češće delegirati alatima poput ChatGPT-ja, na koji način ovakvi alati mijenjaju koncept autorskih prava i može li književno prevođenje opstati kao umjetnost
  • Kritika
  • Proza
Premda se čitatelj do posljednje stranice pita što točno leži u pozadini određenih odnosa, pravdanje takve spisateljske odluke moglo bi ići u smjeru želje za prikazom te priče kao primjera univerzalnosti iskustava, želje za nedefiniranim, otvorenim mjestima kao imaginacijskom polju igre za čitatelja, ali možda i eventualnim usložnjavanjem s prvijencem i budućom, trećom knjigom u neku uvjetnu trilogiju
  • Razgovor
U razgovoru s Carlosom Pascualom, Meksikancem koji već petnaest godina živi u Ljubljani, Lora Tomaš predstavlja jednog od zanimljivijih pisaca i kazalištaraca koji trenutno obogaćuju susjednu kulturno-književnu scenu
  • Razgovor
Protivim se tome da je samo iskustvo vlastite kože relevantno, bilo bi nemoguće preživjeti sve što i likovi, imaginacija je naš posao, ako smo dobri u tome što radimo, kao pisci mi možemo biti bilo tko. Naš posao bi trebao biti da pojmimo i ono što nam je u građanskom životu neprihvatljivo, da mijenjamo sebe, eto tako mijenjamo svijet. Književnost nije neki strogi učo koji ušutkava, osuđuje i prijeti štapom. Ona zapravo zavodi

Događaji

Danas
  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov

    Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Knjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci, a rok za slanje je srijeda, 15.07.2026. (u slučaju dostave na adresu radnim danom od 9 do 13 sati).

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

O(ko) književnosti
Tema
Kritika Proza
Tema
Skip to content