agencija za elektroničke medije

Tema

Naši ljudi na terenu

Ana Fazekaš

O prijevodnim životima domaće književnosti u međunarodnom kontekstu u razgovoru s književnim agentima-pionirima Dianom Matulić i Ivanom Sršenom

Razgovor

MATTHIEU AIKINS: Problem je što su nam granice uopće potrebne

Lora Tomaš

„Moramo promijeniti temeljne uvjete koji generiraju potrebu za granicama, što je većinom globalna nejednakost. Moramo se boriti za pravedniji i ravnopravniji svijet, unutar naših društava i globalno, pa da granice postanu onakve kakve su recimo unutar Europske Unije. Ali to je dalek i idealističan cilj“ – kaže Pulitzerom nagrađeni novinar Matthieu Aikins. Razgovor s Aikinsom dio je serijala „Književne domovine europskih imigranata“ u kojem Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese unutarnjih i vanjskih migracija

Kritika
Poezija

Prozračne pjesme

Andrijana Kos Lajtman

Ova knjiga na neki način jest britak i koncizan, a opet poetičan, popis stvari koje se čovjeka mogu ticati: onoga što mu čini svakodnevicu, onoga što mu definira odnose s drugima, onoga što mu prelijeće mislima kada se suočava sa nekim prošlim ili sadašnjim sobom. Sve su te stvari, naravno, stvarne, čak i onda kada su nestvarne, neopipljive. I o svima je moguće nepretenciozno i koncizno pisati

Tema

Born to Die

Dora Šustić

Mussolini je govorio: „Rat je muškarcu isto što i ženi majčinstvo“. Osim oružanih ratova na ukrajinskim, palestinskim, sudanskim, mjanmarskim, jemenskim i inim frontama, u svijetu se danas vodi nikad perfidniji rat za izbor, odnosno rat protiv slobode izbora. Taj rat nije novost; vodio ga je i politički padre današnje Italije… U domovima, tvornicama, bolnicama, ulicama po kojima je hapsio žene koje su dijelile informacije o kontracepciji i pobačajima

Tema

Palestinska flora, od rijeke do mora

Ivana Perić

U serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ donosimo tekst Ivane Perić o flori Palestine i o motivima badema i rogača, divljeg cvijeća i maslina, makova i jasmina u palestinskoj književnosti

Razgovor

SRPKO LEŠTARIĆ: U Siriji i nepismen čovek ume da govori književnim standardom bar dva minuta

Lora Tomaš

Ugledni srpski arabist i prevoditelj koji pokriva književnost Sirije, Egipta, Palestine, Iraka i drugih zemalja govori o arapskoj književnosti, prevođenju i razumijevanju kultura, razlikama između jučerašnjeg i današnjeg svijeta te utjecaja radikalizama na književnost. Razgovor je prvi u nizu priloga na temu „Književne domovine europskih imigranata“ u kojima Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese migracija, unutarnjih i vanjskih

Tema

Ruska tragedija

Marko Stričević

Na ono temeljno etičko pitanje 20. stoljeća, proizašlo iz traume holokausta – „nisu znali ili nisu željeli znati?“ – odgovor u 21. stoljeću glasi: znali su i nisu željeli znati.

Tema

Snijeg na plaži: Rekonvalescencije Dona McCullina i Henryja Bestona

Lora Tomaš

Krajolik postaje repozitorij sjećanja, kaže Simon Schama, njegov je odnos s kulturom uvijek dvosmjeran. Krajolik je produkt naših ideologija i vjerovanja, opterećen značenjima koja ga pretvaraju u tekst. „I prije nego što može poslužiti kao odmor za osjetila, krajolik je djelo uma. Pejsaž je sačinjen podjednako od slojeva sjećanja koliko od slojeva stijena“

Tema

Ljeto kad ću čitati književnost za mlade (što god to bilo)

Anda Bukvić Pažin

Je li žanr adolescentskog romana iščezao iz javnog diskursa, bez obzira na svoju presudnu važnost u čitateljskom vijeku svake čitajuće osobe? I ako jest tako, je li to zbog unutarknjiževnih ili izvanknjiževnih razloga? Jesu li ti romani nepostojeći u knjiškoj javnosti zato što nisu dobri romani, ili zato što – time što jesu za djecu i mlade – automatski nisu za nas ozbiljne odrasle koji se književnošću bavimo?

Tema

Sanjao sam Martina Bormanna kako preskače leptire

Zoran Ferić

U našem serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ objavljujemo premijerno priču Zorana Ferića čije su neke od tematskih, prostornih i značenjskih okosnica – statisti, rijeke, leptiri, Didova Jama, sinkroniciteti, sjećanja…

Tema

Orijentalizam, balkanizam i turizam u svijetu književnog prevođenja

Ana Fazekaš

U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama

Tema

Izgubljeno i nađeno u prijevodu

Ana Fazekaš

U prvom tekstu iz serije „Prijevodi i recepcija domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu“ govore višestruko prevođeni autori, Olja Savičević Ivančević, čiji je „Adio kauboju“ preveden na mnoge jezike, Jurica Pavičić, čija je „Crvena voda“ najprodavanija knjiga nekog hrvatskog autora u inozemstvu, te prevoditeljica koja je prevela na francuski mnoge hrvatske i regionalne pisce, Chloé Billon

PRVA NATRAG 3 4 567 8 9 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

srpanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Natječaj za 24. Festival prvih na temu Anatomija prijateljstva

10. lipnja - 10. srpnja

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 24. Festivala prvih: Anatomija prijateljstva.
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov

1. srpnja - 15. srpnja

Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Knjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci, a rok za slanje je srijeda, 15.07.2026. (u slučaju dostave na adresu radnim danom od 9 do 13 sati).