agencija za elektroničke medije

Kritika
Publicistika

Male priče koje život znače

Tea Sesar

„Velika važnost malih priča“ dobro je strukturirana, zanimljivo idejno zamišljena i u praksu olakšano provediva knjiga koja usput obogaćuje javni diskurs o dječjoj književnosti, oponirajući kapitalističkim kriterijima profitabilnosti i tržišta

Kritika
Proza

Društvena kritika bez okolišanja

Filip Kučeković

Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima

Tema

Sestre po oružju, ili čitajte Jakobsona

Marko Pogačar

Serijal tekstova pod naslovom „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ otvaramo esejom Marka Pogačara posvećenom Muzama, šutnji i pjevanju, jeziku i otporu, te posebno Kovačićevoj „Jami“ koja je podnijela sve testove vremena i ostala istinski slobodarska i politička poezija

Tema

Dobar dan, Jugo

Boris Postnikov

Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu“

Kritika
Poezija

„Bismo li znali biti drugi kad bismo to odlučili?“

Nataša Govedić

Mićanović i Čegec su davno prije ove zbirke odlučili da će kompas namjestiti prema stranosti, drugosti, razlici, negaciji, izmještenosti. I još uvijek ih taj Sever/Sjever (igra riječima oko uzora Josipa Severa je Mićanovićeva) nije iznevjerio. Poezija koju zbirka donosi ima svoju dvostruko britku autonomiju i žestinu, ali ima i sluha za ono što u kontakt ne donosimo sami

Tema

Književna internacionala u našem dvorištu

Katarina Luketić

Temeljni uvidi iz knjige Pascale Casanova o svjetskoj književnoj republici, njezinoj opipljivoj tradiciji i literarnim modusima mogu itekako pomoći u filtriranju ideoloških taloga iz književnosti i emancipaciji komparatističkih interpretacija na postjugoslavenskom, regionalnom ili kojem god širem prostoru

Tema

Književnost i empatija ili književmost prema drugima

Kruno Lokotar

Čitanje je preduvjet pisanja, a u digitalno doba je doživjelo korjenite promjene; nikada se nije više ni površnije čitalo, pa ostajemo zakinuti za procesuiranje i integriranje u iskustvo onoga što smo pročitali i za psihokognitivne benefite dubinskog čitanja što ostavlja posljedice i definitivno već duže mijenja povijest

Tema

Kako se kali književni kanon? (2)

Katarina Luketić

I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.

Tema

Kako se kali književni kanon? (1)

Katarina Luketić

Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice

Tema

Presvlačenje autora: trending, (stvarna) potreba ili umjetnost?

Tea Sesar

Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

Razgovor

DALIBOR ŠIMPRAGA i VLADO BULIĆ: O generacijama, prošlima, svojima, budućima

Kruno Lokotar

Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija

PRVA NATRAG 4 5 678 9 NAPRIJED

Kalendar

srpanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Natječaj za 24. Festival prvih na temu Anatomija prijateljstva

10. lipnja - 10. srpnja

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 24. Festivala prvih: Anatomija prijateljstva.
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov

1. srpnja - 15. srpnja

Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Knjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci, a rok za slanje je srijeda, 15.07.2026. (u slučaju dostave na adresu radnim danom od 9 do 13 sati).