Portal za književnost i kritiku

Razgovor

„U davna vremena koegzistirali su različiti formati – ploče, svici, kodeksi – bez međusobnog natjecanja, jer je svaki korišten u drugu svrhu. U današnje vrijeme ne svjedočimo utrci za pobjedom između digitalnih i papirnatih formata, već je to pitanje kako jamčiti opstanak naših najboljih ideja i narativa. Zato vjerujem da će tradicionalna knjiga živjeti uz svoje mlađe kolege, ekrane“ – govori Irene Vallejo, autorica iznimne, vrlo inspirativne knjige „Beskraj u trsci“ koja je zasluženo postala međunarodni bestseler
Dijalog spisateljice Nataše Govedić i ilustratorice Hane Lukas Midžić o zajedničkim suradnjama u realizaciji niza knjiga te prepletajima teksta i slike, verbalnoga i likovnoga, baroknoga i asketskoga
S nekadašnjim članom Grupe šestorice, konceptualnim umjetnikom i pjesnikom razgovaramo o pjesmi i slici, etici i politici, avangardi i neovangardi, ropstvu, slobodi i o tome što znači biti priznati autsajder
U povodu nove prozne zbirke „Fikcija“ Ivana Bodrožić govori o angažiranoj književnosti i pričama koje nas definiraju, emancipaciji od očekivanih rukopisa i humoru koji oslobađa, ispisivanju majčinstva, licima neravnopravnosti i vrijednosti solidarnosti koja nas – kad dođe do tektonskih društvenih poremećaja i kad dođemo do ruba – jedino može izvući
„Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević jedno je od najčvršćih poetskih zdanja posljednjih nekoliko domaćih nam književnih godina. Uz prve zamahe Goranovog proljeća, s ovogodišnjom laureatkinjom nagrade Ivan Goran Kovačić otvaramo teme tadašnjosti i sadašnjosti poezije, međumedijskih prijenosa i potencijala pisane riječi da diše, te tijela koje piše, čita i ustaje od knjige kad joj se žar stranice uhvati za biće – i grabi…
„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković
S docenticom na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu porazgovarali smo o lirici i poeziji, zazoru domaće akademske kulture od teorije, ulozi antologija u formiranju kanona, prozi Slobodana Novaka i drugim njezinim raznovrsnim profesionalnim fokusima i interesima
U razgovoru s Carlosom Pascualom, Meksikancem koji već petnaest godina živi u Ljubljani, Lora Tomaš predstavlja jednog od zanimljivijih pisaca i kazalištaraca koji trenutno obogaćuju susjednu kulturno-književnu scenu
Protivim se tome da je samo iskustvo vlastite kože relevantno, bilo bi nemoguće preživjeti sve što i likovi, imaginacija je naš posao, ako smo dobri u tome što radimo, kao pisci mi možemo biti bilo tko. Naš posao bi trebao biti da pojmimo i ono što nam je u građanskom životu neprihvatljivo, da mijenjamo sebe, eto tako mijenjamo svijet. Književnost nije neki strogi učo koji ušutkava, osuđuje i prijeti štapom. Ona zapravo zavodi
Damir Šodan priredio je kapitalno izdanje sabravši, u dva toma pod naslovom „Južno dvorište“, pjesničku ostavštinu Predraga Lucića, pri čemu je dobar dio naslova objavljuje prvi put. S urednikom smo razgovarali o njihovom zajedničkom odrastanju i umjetničkom stasavanju u Splitu sedamdesetih i osamdesetih godina, muzici, literaturi, Mediteranu, humoru…
O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
Veze koje je između hrvatske i ostalih južnoslavenskih književnosti i ukrajinske književnosti, i kultura, izgradila prevoditeljica, znanstvenica, esejistkinja i sveučilišna profesorica Alla Tatarenko su trajne. Ni usred rata, Alla, ne planira stati. Dužni smo joj jedno veliko hvala
Danas

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Art radionica Lazareti objavila javni poziv za 2026. godinu

  Art radionica Lazareti (ARL) poziva umjetnike i umjetnice, autore i autorice, umjetničke organizacije, udruge, građane i građanke, kustose i kustosice, dosadašnje i buduće suradnike i suradnice, partnere, prijatelje te […]

Nagrada Stjepan Gulin

Otvoren je natječaj za nagradu Stjepan Gulin koja se dodjeljuje za najbolju knjigu poezije objavljenu kao prvo izdanje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili Srbiji između 1. 7. 2024.- 30. 6. 2025

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Publicistika
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Kritika
  • Publicistika
  • Glavne vijesti
  • Tema
Skip to content