Razgovor

ŽELIMIR PERIŠ: Veliki sam ljubitelj stvari koje mi nedostaju

Boris Postnikov

Knjige koje nam nedostaju vrijede više od onih koje su nam pri ruci. Ljudi koji nam nedostaju nekad nas emotivno više voze od onih koji su tu. Nedostajanje nije pozitivna emocija, ali može biti pokretač pozitive, a u kreativnom smislu je vrhunski impuls

DANICA VUKIĆEVIĆ: Poezija može sve, da te pokida kao konac zubima

Ana Fazekaš

Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno

FARAH GHUZNAVI: Migranti obavljaju poslove koje nitko ne želi

Lora Tomaš

Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s nagrađenom bangladeškom autoricom, kolumnisticom i aktivistkinjom Farah Ghuznavi

SELMA RALJEVIĆ: Trebamo izaći iz uskog kanjona kanona

Boris Postnikov

Dominantni i vladajući, okoštali i zastarjeli kanon je isključivo nacionalni, a on i jeste uski kanjon. Kanon sam jednom, slučajnom greškom u govoru, i nazvala kanjonom. Svakako treba propitati i da li je ono što termin „kanon“ tradicionalno znači i označava više uopće adekvatno i primjenjivo u nauci i obrazovanju o savremenoj književnosti te u bilo kakvom drugom pristupu savremenoj književnosti, kao i da li je on sam u tom smislu više adekvatan i primjenjiv, na što je sve već smisleno i višerazložno ukazala Dubravka Ugrešić

VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: Punk je aktivizam

Kruno Lokotar

Nastavljajući preispitivati suvremene književne kanone razgovaramo s piscem, esejistom, scenaristom, kulturnim radnikom i aktivistom Vladimirom Arsenijevićem koji pojašnjava svoj status i razloge nezainteresiranosti za ikakvo nacionalno kanoniziranje, koje bi bilo opreka svemu što godinama promovira

GORDANA FARKAŠ SFECI: Sretnica sam jer imam biblioteku i vrt

Kruno Lokotar

Serijal „Osobna biblioteka“ u kojem, idući Borgesovim tragom, razotkrivamo književne i knjiške preferencije, čitateljske navike, odnos prema knjizi kao artefaktu i biblioteci kao „labirintu svijeta“ poznatih pisaca, prevoditelja i urednika nastavljamo razgovorom s Gordanom Farkaš Sfeci.

JURICA PAVIČIĆ: Borges me odveo na studij književnosti

Jagna Pogačnik

ANERA RYZNAR: Književnost se ne stvara u vakuumu nego u prožimanju

Jagna Pogačnik

S Anerom Ryznar, izvanrednom profesoricom na Katedri za stilistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, razgovaramo o odnosu akademske zajednice prema dinamici književnog života, problemima kanona i periodizacije, ukidanjima u nacionalnoj kulturi, književnosti i angažmanu, terminu postjugoslavenska književnost, studentima i književnim kritičarima. Također i o tome zašto Generacija Z voli Kristiana Novaka i kako je Robert Perišić preosmislio vlastiti prosede

BUDDHISAGAR: O pričama iz mog kraja rijetko se pisalo

Lora Tomaš

Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s jednim od trenutno najpoznatijih nepalskih pisaca čiji roman „Karnali Blues“ tematizira ruralni život te zemlje, obiteljske odnose i siromaštvo, a prodan je dosada u preko sto tisuća primjeraka

DAVOR BEGANOVIĆ: Dominantan znanstveni pogled nikad nije presudan

Katarina Luketić

O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti

MATTHIEU AIKINS: Problem je što su nam granice uopće potrebne

Lora Tomaš

„Moramo promijeniti temeljne uvjete koji generiraju potrebu za granicama, što je većinom globalna nejednakost. Moramo se boriti za pravedniji i ravnopravniji svijet, unutar naših društava i globalno, pa da granice postanu onakve kakve su recimo unutar Europske Unije. Ali to je dalek i idealističan cilj“ – kaže Pulitzerom nagrađeni novinar Matthieu Aikins. Razgovor s Aikinsom dio je serijala „Književne domovine europskih imigranata“ u kojem Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese unutarnjih i vanjskih migracija

SRPKO LEŠTARIĆ: U Siriji i nepismen čovek ume da govori književnim standardom bar dva minuta

Lora Tomaš

Ugledni srpski arabist i prevoditelj koji pokriva književnost Sirije, Egipta, Palestine, Iraka i drugih zemalja govori o arapskoj književnosti, prevođenju i razumijevanju kultura, razlikama između jučerašnjeg i današnjeg svijeta te utjecaja radikalizama na književnost. Razgovor je prvi u nizu priloga na temu „Književne domovine europskih imigranata“ u kojima Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese migracija, unutarnjih i vanjskih

12 3 4 5 6