Portal za književnost i kritiku

Proza

  • Kritika
  • Proza
Roman nudi manji užitak čitanja i slabiji je poticaj složenijem promišljanju sovjetske prošlosti a više svjedočanstvo o čudovišnim razinama isprepletenosti književnosti i politike i odraz angažmana pisca u političkim i društvenim borbama njegova vremena. Ipak, s vremena na vrijeme čitatelj će biti nagrađen jer će pod površinom utopijskih hvalospjeva naići na nježnu empatiju
  • Kritika
  • Proza
„Maršal“ je agilno štivo prvenstveno zbog strukture. Radi se o „federativnom“ romanu sačinjenom od, nazovimo ih tako, SAP-ova, odnosno o socijalističkih autonomnih povjestica okupljenih oko Tita i Splita. Markovina inteligentno bira čvorne slike kroz koje „dokumentarnom prozom“ pripovijeda Split kroz Tita, Vicka Krstulovića, Tuđmana i druge, kao i kroz značajne arhitektonske punktove
  • Kritika
  • Proza
Peti roman poznatog glumca pripovijeda o čovjeku koji, prolazeći kroz tešku krizu raspada braka, utjehu i smisao otkriva u radu na kazališnoj predstavi, u radu s drugima
  • Kritika
  • Proza
Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti
  • Kritika
  • Proza
Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem
  • Kritika
  • Proza
„Gajandra“ se može okarakterizirati kao persiflaža povijesti hrvatske književnosti, ali iz moje perspektive to je prvenstveno roman o mogućnostima jezika. Jezik je tu trajno zajedničko polje svih koji su u njemu stvarali i stvaraju; u njega je upisana dozvola da ga čitamo i pišemo ne samo po pravilima službene povijesti ili neke interpretacijske struke, nego i kao da je u pitanju ogromna zajednička kuća koja se može pregrađivati, nadograđivati i obnavljati onoliko raznovrsno koliko dobro poznajemo njezinu sintaktičku i stilističku arhitekturu
  • Kritika
  • Proza
Tomica Šćavina ovim romanom zauzima mjesto u razvitku paradoksalnog književno-povijesnog projekta izricanja onog što je neizrecivo, započetog još u 19. stoljeću. Ipak, njezina težnja nije ni nastavak projekta ni njegovo potkopavanje. Umjesto toga, autorica pokušava iz temelja demaskulinizirati nečujno, kao i ženske likove koji ispunjavaju ulogu njegovih baštinica
  • Kritika
  • Proza
Tomić je tipičan hrvatski pisac novinar istrenirane riječi koji se ne muči pisati unutar suvremene transmedijalnosti. Sukladno potrebi on može biti iznimno okrutan i bešćutan, iako nikad u većem stupnju od zbilje koju komentira. Ovdje je njegova blagost odabir, tvrdi Srećko Jurišić za novi roman „Nada“, koji stvarno pruža nadu
  • Kritika
  • Proza
„Pariški maraton“ istodobno je putopis, skica za pisanje romana, historijski izvor jedne konkretne obitelji koji dobiva univerzalni značaj, tekst koji „odiše spisateljskom radoznalošću prema svetu i umetnosti i pripovedačkim odnosom prema stvarnosti, diskretnom spisateljskom (i ljudskom) zrelošću koja nema potrebu nikog ni u šta da ubeđuje, zbog čega smo, naravno, samo još više ’ubeđeni’ u kvalitet teksta“, kaže Dunja Ilić
  • Kritika
  • Proza
Oko godinu i po dana je trajalo pisanje ovog dnevnika koji je, potpuno u skladu sa poetikom stvaraoca koji stoji iza njega, fragmentaran i razlomljen, datumiran i anti-datumiran, postmoderan i realističan, pun sumnji, strepnji i nesigurnosti, ali i pun preciznih dijagnoza savremenog društva koje mogu da zapišu samo pisci koji su svesni svoje stvarnosti i pozicije koju pojedinac zauzima u njoj
  • Kritika
  • Proza
U prvom dijelu diptiha riječ je o dobu osvajačkih pothvata Eugena Savojskog i tadašnjem egzodusu Hrvata iz Sarajeva. Drugi dio zrcali valove iseljavanja iz Bosne, a zbiva se tijekom 2018. godine, u ozračju uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji.
  • Kritika
  • Proza
U djelu „Amor more“, u filigranskom, besprijekorno izbrušenom prijevodu Vlatke Valentić, Pascal Quignard nastoji neprekidno prepletati pisanje i skladanje, točnije opisati muziciranje jednog „špila” glazbenika i njihovih instrumenata, koji se incestuozno miješaju i premještaju gradovima Europe, nadajući se da će negdje pronaći utočište za glazbu pred vjerskim ratovima
Danas

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2023. i 2024. godini (Rok: 20. lipnja 2025.)

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2023. i 2024. godini (Rok: 20. lipnja 2025.).
Na ovaj se natječaj prijavljujete sami, kao autori/ce i/ili prevoditelji/ce.

Booksa u parku 2025.

Od 3. do 21. lipnja, već desetu godinu zaredom, održava se Booksin festival u parku: događanje koje okuplja sve generacije kroz književnost, glazbu, film, radionice i razgovore. Program je besplatan i otvoren za sve, bez karata i rezervacija.

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Publicistika
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Glavne vijesti
  • Tema
  • O(ko) književnosti
  • Kritika
  • Proza
Skip to content