Portal za književnost i kritiku

agencija za elektroničke medije

  • Tema
Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati
  • Tema
Bojimo se da nas tehnologija oponaša, da će nas htjeti porobiti jer smo mi bića koja porobljavaju, no tehnologija je sličnija izvanzemaljcu, nema u njoj ništa ljudsko. Ona ne misli kao subjekt, nego kao ambijent. U odnosu na prirodnu tehnologiju, ljudska tehnologija je umjetna tehnologija. Ljudi su prvi oblik umjetne inteligencije.
  • Tema
Teorije i etide o tišini u glazbi dovest će glazbenike do potpune posvećenosti zvukovima iz okoline te do discipline zvane akustička ekologija, koja radi na tome da ugroženi zvukovi ne iščeznu. Poezija se, može se pouzdano reći, također bavi ugroženim zvukovima. Poezija je stoga trajni ekološki aktivizam, uvijek radi s onim što je na rubu iščeznuća
  • O(ko) književnosti
Mit o morskom čoviku književnost pamti praktično oduvijek, a samo je na utopijskim obalima Trećića zaživjela harmonija čovjeka i čovika. Pablo Srdanović je ribarski progovorio baš o njoj, sredozemnoj medvjedici, iz perspektive ribara, iz teorije i prakse
  • Tema
Postoji jedan aspekt stručne književne kritike zbog kojeg se vrijedi boriti za njen opstanak i za njeno javno financiranje, jer joj današnje medijsko tržište, kao i široj novinarskoj profesiji, neupitno priprema karmine. Taj se aspekt ne tiče samog suda o vrijednosti pojedinog djela
  • Tema
„Spaljena zemlja: s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu“ je esej-pamflet Jonathana Craryja, autora koji je već stekao reputaciju ikonoklasta knjigom „24/7: Late Capitalism and the End of Sleep“. Ovaj put se taj kunsthistoričar obrušava na Internet i digitalno doba, na sve načine, posebice kao razaratelje zajednice, pozivajući se na Badiouovu misao da se „Emancipatorna politika uvijek sastoji u tome da učinimo mogućim upravo ono što se u postojećoj situaciji proglašava nemogućim.“ Donosimo ulomak iz knjige koju objavljuje AGM u prijevodu Stipe Ćurkovića.
  • O(ko) književnosti
Za ciklus tekstova posvećenih mekim spojnicama raznih lisnatih svjetova, Sandra Antolić u formi kratke priče piše malu filozofiju jedne osobite ptice, bilježi njezino tiho proročanstvo izrečeno jednog svibanjskog dana na auspuhu napuštenog Fiata…
  • Tema
Što nam je fejsbukizacija književnih rasprava u zbroju donijela? S jedne strane, sve one odavno poznate negativne efekte na kojima društvene mreže ubiru profite: polarizaciju stavova, zatočenost u „eho-dvoranama“, višak emocionalnih investicija i frustracije koje sve to skupa prate. S druge strane, barem se o seksizmu na književnoj sceni danas govori u bitno drukčijim kategorijama nego prije samo desetak godina
  • Razgovor
O autorskim pravima i piratstvu, ekonomiji oskudice i mehanizmima kulturne industrije, medijskoj pismenosti i gubitku vještina pisanja, javnim knjižnicama kao fundamentima otvorene cirkulacije znanja i njihovoj ugroženosti kao i o drugim kurentnim temama našeg postdigitalnog „Zeitgeista“ govori Tomislav Medak
  • O(ko) književnosti
Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu
  • Tema
Kako Facebookom manevrira Miro Gavran, zašto Lana Bastašić bira aktivizam na Instagramu i kako smo zahvaljujući društvenim mrežama u Hrvatskoj upoznali Radmilu Petrović, iako joj kod nas nije objavljena nijedna knjiga?
  • Tema
Plavi konj na putu za Santiago, konji na pašnjacima Islanda, konji u istarskim selima podno Motovuna, konji „plavih jahača“ koje su nacisti proglasili degeneriranim, konji u galopu na prvim pokretnim trakama, konji imaginacije i oksimorona, konji koji bježe od nas i konji koji nose umjetnice i umjetnike – u tekstu spisateljice i scenaristice Dore Šustić iz serijala „Ekoknjiževnost“

Događaji

Danas
  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov

    Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Knjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci, a rok za slanje je srijeda, 15.07.2026. (u slučaju dostave na adresu radnim danom od 9 do 13 sati).

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

O(ko) književnosti
Tema
Kritika Proza
Tema
Skip to content