Tag: agencija za elektroničke medije

Tema

Sanjao sam Martina Bormanna kako preskače leptire

Zoran Ferić

U našem serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ objavljujemo premijerno priču Zorana Ferića čije su neke od tematskih, prostornih i značenjskih okosnica – statisti, rijeke, leptiri, Didova Jama, sinkroniciteti, sjećanja…

Tema

Orijentalizam, balkanizam i turizam u svijetu književnog prevođenja

Ana Fazekaš

U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama

Tema

Izgubljeno i nađeno u prijevodu

Ana Fazekaš

U prvom tekstu iz serije „Prijevodi i recepcija domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu“ govore višestruko prevođeni autori, Olja Savičević Ivančević, čiji je „Adio kauboju“ preveden na mnoge jezike, Jurica Pavičić, čija je „Crvena voda“ najprodavanija knjiga nekog hrvatskog autora u inozemstvu, te prevoditeljica koja je prevela na francuski mnoge hrvatske i regionalne pisce, Chloé Billon

Kritika
Publicistika

Male priče koje život znače

Tea Sesar

„Velika važnost malih priča“ dobro je strukturirana, zanimljivo idejno zamišljena i u praksu olakšano provediva knjiga koja usput obogaćuje javni diskurs o dječjoj književnosti, oponirajući kapitalističkim kriterijima profitabilnosti i tržišta

Kritika
Proza

Društvena kritika bez okolišanja

Filip Kučeković

Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima

Tema

Sestre po oružju, ili čitajte Jakobsona

Marko Pogačar

Serijal tekstova pod naslovom „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ otvaramo esejom Marka Pogačara posvećenom Muzama, šutnji i pjevanju, jeziku i otporu, te posebno Kovačićevoj „Jami“ koja je podnijela sve testove vremena i ostala istinski slobodarska i politička poezija

Tema

Dobar dan, Jugo

Boris Postnikov

Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu“

Kritika
Poezija

„Bismo li znali biti drugi kad bismo to odlučili?“

Nataša Govedić

Mićanović i Čegec su davno prije ove zbirke odlučili da će kompas namjestiti prema stranosti, drugosti, razlici, negaciji, izmještenosti. I još uvijek ih taj Sever/Sjever (igra riječima oko uzora Josipa Severa je Mićanovićeva) nije iznevjerio. Poezija koju zbirka donosi ima svoju dvostruko britku autonomiju i žestinu, ali ima i sluha za ono što u kontakt ne donosimo sami

Tema

Književna internacionala u našem dvorištu

Katarina Luketić

Temeljni uvidi iz knjige Pascale Casanova o svjetskoj književnoj republici, njezinoj opipljivoj tradiciji i literarnim modusima mogu itekako pomoći u filtriranju ideoloških taloga iz književnosti i emancipaciji komparatističkih interpretacija na postjugoslavenskom, regionalnom ili kojem god širem prostoru

Tema

Književnost i empatija ili književmost prema drugima

Kruno Lokotar

Čitanje je preduvjet pisanja, a u digitalno doba je doživjelo korjenite promjene; nikada se nije više ni površnije čitalo, pa ostajemo zakinuti za procesuiranje i integriranje u iskustvo onoga što smo pročitali i za psihokognitivne benefite dubinskog čitanja što ostavlja posljedice i definitivno već duže mijenja povijest

Tema

Kako se kali književni kanon? (2)

Katarina Luketić

I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.

Tema

Kako se kali književni kanon? (1)

Katarina Luketić

Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice

1 2 345 6