Portal za književnost i kritiku

O(ko) književnosti

U pogovoru knjige Vuk Ćosić ističe da se pored huškačkih tvitova služio i člancima ustava, erotskim oglasima, reklamama za nekretnine, navijačkim sloganima i drugim pronađenim mikrotekstovima koje je pomoću UI-ja pretvorio u sonete. A potom i poentira kako to nije degenerirana umjetnost, kako su nacisti svojedobno prozvali avangardu, već – generirana
U drugom i završnom nastavku esejističkih zapisa Muanisa Sinanovića o životu u socijalističkim gradskim blokovima, blok se otvara pogledu pridošlice: mimoilaženje novog susjeda sa starim cugerima iz kvartovske birtije, umalo tuča s bijesnim stolnotenisačima, naposljetku i mali ritual prihvaćanja
Prvi dio esejističkih zapisa slovenskog pjesnika, prozaika i novinara o životu u (post)socijalističkim gradskim blokovima. Košarkaška igrališta, šankovi lokalnih birtija, dječje igre na asfaltu, kasnonoćne seanse na klupama parkova – svakodnevni rituali i detalji koji se ne razlikuju mnogo od Celja do Skopja i od Novog Zagreba do Novog Beograda
U svojoj, na našem jeziku u prijevodu dostupnoj knjizi “Poezija iz budućnosti”, politički filozof i aktivist Srećko Horvat donosi i zanimljivu, društvenopolitički višestruko indikativnu studiju slučaja otkazivanja performansa talijanskog filozofa Franca „Bifa“ Berardija, koji je trebao biti uprizoren u sklopu kaselske „Documente“
U nedavno pronađenom fragmentu iz drame „Goya“ Miroslava Krleže najpotresniji element je nemilosrdnost Krleže kao umjetnika prema Goyi kao umjetniku, što mnogo više možemo čitati kao nemilosrdnost autora drame prema samome sebi
O 74. rođendanu Dubravke Ugrešić, koji spisateljica nažalost nije dočekala, donosimo esej o nasilju u ruskoj kulturi koji, slijedeći slučaj notornog ali cijenjenog pisca Zahara Prilepina, supostavlja dva posve oprečna pogleda na ulogu književnosti u društvu, funkciju pisca, ali i književnost kao takvu
Poglavlje „Deljvig, Godunov i dragocjeno sjećanje na Karamzina“ iz knjige „Puškin. Boldino. Karantena. Kronika samoizolacije 1830. godine” suvremenog ruskog publicista Mihaila Vizelja, koja će na našem jeziku u dogledno vrijeme biti objavljena u izdavačkoj kući Sandorf
Prema ruskim rječnicima, „rasputica“ je period kad kolni putevi postaju neprohodni ili teško prohodni zbog sezonskih vremenskih promjena. Uglavnom se termin upotrebljava na području Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, no postoji i u finskom jeziku gdje se ista pojava naziva „rospuutto“. Postoji jesenja (otprilike od sredine listopada do kraja studenog) i proljetna (od sredine ožujka do kraja travnja). Prva nastaje zbog obilnih kiša, a druga zbog otapanja snjegova
U epohi već gotovo potpune digitalizacije „razvijenog svijeta“, u trenutku koji se može doimati kao vrhunac njezina trijumfa, početak kraja ili tek naznaka onoga što će tek doći, talijanski pisac Alessandro Baricco poduzima zanimljiv projekt: vraća se samim ishodištima digitalne revolucije, proučava njezine najranije fosilne ostatke, dekonstruira je, kontekstualizira i identificira kao jednu od najznačajnijih paradigmatskih, civilizacijskih promjena modernog doba. Donosimo prolog knjige The Game, čije će se hrvatsko izdanje uskoro pojaviti u prijevodu Snježane Husić
Donosimo treći, završni nastavak teksta koji je Rada Iveković napisala kao pogovor hrvatskom izdanju svoje studije “Politike prevođenja”. Knjiga izlazi u izdanju Frakture
Danas

Poziv za dodjelu stipendije za mlade književne kritičar(k)e, kolumnist(ic)e, novinar(k)e i student(ic)e

Izdavačka kuća Buybook će za Osmi međunarodni festival književnosti "Bookstan. No East. No West", koji se ove godine održava u periodu od 5. do 8. srpnja, dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike. Tema ovogodišnje radionice je Savremena književna i kulturna kritika: "Opasno čitanje", a vrijeme održavanja je od 2. do 8. srpnja 2023. godine.

Natječaj “Ksaver Šandor Gjalski” za 2023. godinu

Kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog – Zabok i Društvo hrvatskih književnika raspisuju natječaj za dodjelu književne nagrade "Ksaver Šandor Gjalski" za 2023. godinu. Književnim djelom koje se natječe za nagradu smatra se: roman, zbirka pripovijedaka, priča, novela ili putopisa. Rok za predaju je 3. srpnja 2023. godine.

Konkurs / natječaj za nagradu “Mak Dizdar” 2023. godine

Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisao je natječaj za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji u 2023. godini. Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama. Rok za dostavu je 4. juni/lipanj 2023. godine.

Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2021. i 2022. godini

Objavljen Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2021. i 2022. godini. Na ovaj se Poziv mogu prijaviti autori s prijedlogom književnih djela čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod izdavača registriranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine.

Izdvojeno

Programi

Najčitanije

Skip to content