O(ko) književnosti

Snijeg na ognju sna

Filip Katavić

Povodom nedavnog izdanja kroatizirane verzije kapitalne Alkemije riječi, knjige sabranih pjesničkih djela Arthura Rimbauda iz prevodilačkog pera Nikole Bertolina, donosimo esej koji nastoji rasvijetliti i koliko je to moguće demistificirati mladog pjesničkog proroka, istovremeno dodajući novi sloj na već više od stoljeća debeo, ustrajan nanos mistične patine, aure koja postojano okružuje njegovo ime

Obilje i sloboda. Okolišna povijest političkih ideja

Pierre Charbonnier

Kako bi osmislila novi horizont ideala političke emancipacije, ekologija mora naslijediti sposobnost devetnaestog stoljeća da odgovori na veliki geo-ekološki šok industrijalizacije, kakvu je pokazao tadašnji socijalizam. No, ona mora i ponovno osmisliti imperativ zaštite društva, uzimajući u obzir međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama. Donosimo fragment uvodnog poglavlja iz knjige „Obilje i sloboda“ u kojoj francuski filozof Pierre Charbonnier rekonstruira okolišnu povijest modernih političkih ideja, u pripremi za skori tisak u nakladi AGM u prijevodu Milene Ostojić

Začin mora teći

Enver Krivac

Svijet „Dine“ je velik, ogroman, kompliciran, mnogoslojan, razgranat prostorno i vremenski, krcat stotinama idiosinkrazija, toponima i ostalih imena za stvari, ljude i pojave. Kompleksnost svijeta kojeg je izgradio Frank Herbert može, i to čini, mnoge odbiti zbog, na prvu, neprobojnosti i, jednostavno, „previše toga“, no ono što jedne odbija, druge privlači – piše Enver Krivac kojem je „Dina“ možda i najdraža knjiga. Tekst prati i serija originalnih autorovih ilustracija izloženih u našoj Galeriji

Književna republika Jugoslavija (2)

Boris Postnikov

Drugi i završni dio uvodnog poglavlja studije Borisa Postnikova „Književna republika Jugoslavija“, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa

Knausgård i glad za slikama

Katarina Luketić

Trenutačnost, ogoljelost, sveobuhvatnost i hiperintenzitet u oku promatrača – o važnosti slikarstva u književnosti Karla Ovea Knausgårda, pretapanju slike i teksta te sličnostima i razlikama između zagonetki pisanja i slikanja za ciklus posvećen intermedijskim transferima piše Katarina Luketić

Književna republika Jugoslavija (1)

Boris Postnikov

Prvi dio uvodnog poglavlja studije „Književna republika Jugoslavija“ Borisa Postnikova, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa, govori o tome kako je potisnuta nekadašnja ideja zajedničke jugoslavenske književnosti i u kakvim sve paradoksima znaju završiti povijesti književnosti pisane u nacionalnom ključu

Čitateljski glas i eksperimentalne izvedbe teksta

Nataša Govedić

Potpuno se slažem s Virginijom Woolf koja u svojem eseju „Obična čitateljica” (oslanjajući se na Samuela Johnsona) navodi da ljudi čitaju da bi sami sebe kreirali. Jer čak i u životu tzv. profesionalnih čitatelja u koje spadam, postoji jedno prilično divlje i prostrano polje čitanja radi čistog, beskorisnog, duboko inspirativnog užitka – piše Nataša Govedić u novoj knjizi posvećenoj odvažnim, inovativnim, izazovnim čitanjima i pedagogiji koja ih može podržati. Donosimo isječak poglavlja iz „Pohvale odriješenim rukama” koja uskoro izlazi u Nakladi Ljevak

Novi kalup za starenje

Ana Brnardić

Pripremajući se za pisanje eseja o vlastitom pisanju, prekapam po svojoj staroj lektiri i bilješkama. Sve već postojeće podloge i sva dostupna „ja“ beskorisna su, jer su ih intelektualni preci gusto ispleli, odnosno predali u službu duge povijesti patrijarhata

Domaći stranci: filozofija migracije

Donatella Di Cesare

Migracije pomažu da ih uočimo jer nas vode onkraj suvereniteta u onaj otvoreni prostor koji je uvijek bio namijenjen anarhiji. U pomoć tu valja pozvati filozofiju, čiji je zadatak dekonstruirati očiglednost, pokrenuti imploziju onoga što se proglašava normativnim i što pribjegava sili prava da bi se predstavljalo legitimnim. Filozofsko pitanje nameće se izvan granica, izvan domene suvereniteta. Imaju li države pravo zabraniti ili ograničiti ulazak na teritorij prema vlastitoj volji? – piše Donatella Di Cesare u knjizi „Domaći stranci“ koja je u pripremi za objavu u nakladi DAF, u prijevodu Katarine Penđer

Abažur i ruske barbike

Ivo Alebić

Esejistička reportaža rusista i prevoditelja Ive Alebića vodi nas kroz suvremeni, valom ruskih useljenika na najrazličitije načine obilježeni Beograd. Meandrirajući kroz primjere iz suvremene i klasične književnosti i pop-kulture jednako kao i kroz novotvorene ruske klubove i barove, tekst ne propušta povući paralele s „bijelom“ ruskom emigracijom, koja je u Kraljevinu stigla prije stotinu godina, i na njoj ostavila do danas vidljiv kulturni i arhitektonski trag

Kako se prave stihovi?

Vladimir Majakovski

Donosimo ulomak iz značajnog autopoetičkog eseja proslavljenog ruskog avangardnog pjesnika Vladimira Vladimiroviča Majakovskog, izvorno objavljenog 1927. godine. Pjesnik objašnjava vlastitu metodu i ključne postupke, te skicira povijesni kontekst radikalno izmijenjene situacije pisanja i društvene uloge pisca. Cijeli esej pojavit će se uskoro kao knjiga, u izdanju Sandorfa

Na duge pruge: Moj maraton i nepoznata povijest ženskog trčanja

Catriona Menzies-Pike

Muškarci trče kako bi lovili, iz sporta, kako bi gonili žene, da pobjegnu od monotonije, u potrazi za slavom i bogatstvom, čak i zbog užitka u kretanju. Sunce obasjava njihova tijela, vjetar im ubrzava pete. Gdje je slava ženskog tijela u pokretu? Gdje su žene koje trče jer je to dobar osjećaj, ili da stignu negdje kamo žele ići, ili da bi izrazile želju za još većim slobodama? – piše Catriona Menzies-Pike u knjizi o nepoznatoj povijesti ženskog trčanja „Na duge pruge“ koja u prijevodu Ande Bukvić Pažin uskoro izlazi u izdanju V.B.Z.-a