O(ko) književnosti

Ostati barbar

Louisa Yousfi

Donosimo početni ulomak iz knjige “Ostati barbar” Louise Yousfi koja će se uskoro pojaviti u knjižarama. Izdvajamo jednu reakciju na knjigu: “Recimo to odmah: ‘Ostati barbar’ Louise Yousfi važno je djelo. Književni esej, politički manifest dekoloniziranih, moćan zapis suočen sa svijetom koji se urušava, promišljanje o integraciji i asimilaciji, ‘Ostati barbar’ istražuje ono nesvodivo u riječi koju bi Zapad želio ušutkati. Od Mohammeda Diba do PNL-a, preko književnosti i rapa, Louisa Yousfi pozicionira barbarstvo kao pozitivnu estetsku i političku snagu nasuprot makronističkoj, lepenističkoj i zemmourističkoj retorici o ‘podivljavanju’ društva. Za one koji pišu nazire se novi put: on je ovdje.” (Johan Faerber, Diacritik.com)

Priručnik za feministička gunđala

Sara Ahmed

„Feminističko gunđalo iznova prisvaja ružan stereotip i daje mu glas. Svojim maksimama, jednadžbama, istinama i obvezama, ovaj briljantni priručnik za opstanak prepričava feminizam uz primjere iz panteona gunđala od queer, crnih, preko neprilagođenih, sve do onih koja kolutaju očima, ljute se i smiju. Sara Ahmed pripovijeda feminističke priče koje poznajemo u našim tijelima i susrećemo u svakodnevnom životu. Njezin rad doslovno mijenja način na koji nastanjujemo naše svjetove“, rekla je Lucija Delap za knjigu Sare Ahmed koja uskoro izlazi u nakladi AGM-a u prijevodu Mirte Jurilj

Ekokritika: Počeci

Greg Garrard

Ekokritika istražuje kako u mnogim područjima kulturne proizvodnje poimamo i prikazujemo odnos ljudi i okoliša, sve od romantičarske poezije i dokumentarnih filmova o divljini do romana i holivudskih uspješnica. Korjenito razrađeno radi odražavanja širine i raznolikosti ekološke književnosti i kritike u dvadeset i prvom stoljeću, ovo izdanje iscrpno obrađuje klimatske promjene i pitanje klimatske pravednosti. Ususret domaćem nam izdanju “Ekokritike” u nakladi AGM donosimo ulomak u prijevodu Hane Samaržije

Povijesna slika kao prostor odgovornosti

Goran Ferčec

Uoči premijere Schillerove „Marije Stuart“ u zagrebačkom HNK2 u adaptaciji jednog od najzanimljivijih tandema izvedbene umjetnosti danas, Matije Ferlina i Gorana Ferčeca, donosimo najavni tekst dramaturga predstave – o otporu egomaniji sadašnjocentričnih čitanja, o autorskim postupcima perspektivnih lomova i potencijalu svježeg, introspektivnog pogleda da prekine inerciju povijesnog ponavljanja jednih te istih (dramskih) činova

Gljiva na kraju svijeta: međuvrstno prevođenje

Jelena Kupsjak

Ova knjiga luta, primjećuje, promišlja koncepte i pristupa im na način koji nadilazi i kritizira distinkciju između prirodnih i društvenih znanosti i humanistike te suvereno kroči kroz antropologiju, političku ekonomiju, ekologiju, biologiju, šumarstvo, povijest znanosti, feminističku teoriju ili filozofiju. Upravo je ta „zakrpna“ narav teksta, njegova namjerna polifonija, jedan od najvećih izazova prijevoda, piše prevoditeljica Jelena Kupsjak u predgovoru knjizi “Gljiva na kraju svijeta”, novom AGM-ovu izdanju u biblioteci XXI

Turobna tvornica

Anda Bukvić Pažin

Kad bih morala odabrati samo jedan razlog zašto nam je “Niz nesretnih događaja” Lemonyja Snicketa bio i ostao važan, to bi bio njegov radikalan pristup književnosti za djecu i mlade – piše Anda Bukvić Pažin čiji prijevod knjige „Turobna tvornica“ uskoro izlazi u izdanju Bodonija

Smrt kao preduvjet ekologije

Nataša Govedić

Autorica se, iščitavajući pjesme Aleksandra Hemona, pita što se događa kad civilizacijski stignemo do točke u kojoj ne uspijevamo zamisliti ni kraj svijeta, baš kao ni mogućnost da smrtnost kao dematerijalizacija i rematerijalizacija donosi bar neki humus obnove drugim organizmima? Što se događa kad je smrt u kockarnici kapitala toliko „derealizirana“ da se upravo najbogatijima, tom ekstraktu samoživosti korporativne agresije, čini da smrt više ne postoji, nije relevantna, nije čak ni opasna ili izgledna?

Dominirati nevin (jedna fantazma)

Frédéric Lordon

Donosimo tekst iz zbornika „Protiv antisemitizma i njegovih instrumentalizacija“ koji, izvorno objavljen u Francuskoj 2024., sada izlazi i u hrvatskom prijevodu. Nastao usred genocidnog nasilja nad stanovništvom Gaze, on donosi žanrovski raznolike intervencije u kontroverznu raspravu o odnosu antisemitizma i njegovih strateških (zlo)upotreba s ciljem imunizacije izraelske državne politike. Uz Frédérica Lordona, autorice i autori, među kojima su mnogi židovskog porijekla, istaknuta su kritička imena: Judith Butler, Ariella Aïsha Azoulay, Sebastian Budgen, Leandros Fischer, Maxime Benatouil, Houria Bouteldja, Françoise Vergès i Naomi Klein

Zvali su ga Propanuće Mora

Pablo Srdanović

Mit o morskom čoviku književnost pamti praktično oduvijek, a samo je na utopijskim obalima Trećića zaživjela harmonija čovjeka i čovika. Pablo Srdanović je ribarski progovorio baš o njoj, sredozemnoj medvjedici, iz perspektive ribara, iz teorije i prakse

Satir Tragopan

Sandra Antolić

Za ciklus tekstova posvećenih mekim spojnicama raznih lisnatih svjetova, Sandra Antolić u formi kratke priče piše malu filozofiju jedne osobite ptice, bilježi njezino tiho proročanstvo izrečeno jednog svibanjskog dana na auspuhu napuštenog Fiata…

Krava i ja

Ivo Alebić

Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu

Živo srebro

Neven Ušumović

Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.

12 3 4 5 6

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike