Portal za književnost i kritiku

O(ko) književnosti

Pripremajući se za pisanje eseja o vlastitom pisanju, prekapam po svojoj staroj lektiri i bilješkama. Sve već postojeće podloge i sva dostupna „ja“ beskorisna su, jer su ih intelektualni preci gusto ispleli, odnosno predali u službu duge povijesti patrijarhata
Migracije pomažu da ih uočimo jer nas vode onkraj suvereniteta u onaj otvoreni prostor koji je uvijek bio namijenjen anarhiji. U pomoć tu valja pozvati filozofiju, čiji je zadatak dekonstruirati očiglednost, pokrenuti imploziju onoga što se proglašava normativnim i što pribjegava sili prava da bi se predstavljalo legitimnim. Filozofsko pitanje nameće se izvan granica, izvan domene suvereniteta. Imaju li države pravo zabraniti ili ograničiti ulazak na teritorij prema vlastitoj volji? – piše Donatella Di Cesare u knjizi „Domaći stranci“ koja je u pripremi za objavu u nakladi DAF, u prijevodu Katarine Penđer
Esejistička reportaža rusista i prevoditelja Ive Alebića vodi nas kroz suvremeni, valom ruskih useljenika na najrazličitije načine obilježeni Beograd. Meandrirajući kroz primjere iz suvremene i klasične književnosti i pop-kulture jednako kao i kroz novotvorene ruske klubove i barove, tekst ne propušta povući paralele s „bijelom“ ruskom emigracijom, koja je u Kraljevinu stigla prije stotinu godina, i na njoj ostavila do danas vidljiv kulturni i arhitektonski trag
Donosimo ulomak iz značajnog autopoetičkog eseja proslavljenog ruskog avangardnog pjesnika Vladimira Vladimiroviča Majakovskog, izvorno objavljenog 1927. godine. Pjesnik objašnjava vlastitu metodu i ključne postupke, te skicira povijesni kontekst radikalno izmijenjene situacije pisanja i društvene uloge pisca. Cijeli esej pojavit će se uskoro kao knjiga, u izdanju Sandorfa
Muškarci trče kako bi lovili, iz sporta, kako bi gonili žene, da pobjegnu od monotonije, u potrazi za slavom i bogatstvom, čak i zbog užitka u kretanju. Sunce obasjava njihova tijela, vjetar im ubrzava pete. Gdje je slava ženskog tijela u pokretu? Gdje su žene koje trče jer je to dobar osjećaj, ili da stignu negdje kamo žele ići, ili da bi izrazile želju za još većim slobodama? – piše Catriona Menzies-Pike u knjizi o nepoznatoj povijesti ženskog trčanja „Na duge pruge“ koja u prijevodu Ande Bukvić Pažin uskoro izlazi u izdanju V.B.Z.-a
Donosimo ulomak iz knjige „Tito u Rusiji. Sibirska odiseja 1915.-1920.“ koja se, u dinamičnom spoju minuciozno odrađene istraživačke historiografije, historije mentaliteta, putopisa i reportaže, pionirski bavi najslabije dokumentiranim, gotovo nepoznatim razdobljem iz života Josipa Broza – upravo onim koje će presudno oblikovati njegov politički horizont i obilježiti danju revolucionarnu aktivnost. Knjiga će se uskoro pojaviti u izdanju VBZ-a
Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.
Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…
Ususret dugo očekivanom izdanju, donosimo predgovor knjizi slikara, ilustratora i autora grafičkih romana Danijela Žeželja, koja se, pod naslovom „Kao pas“, ovih dana pojavljuje u izdanju Frakture
U pogovoru knjige Vuk Ćosić ističe da se pored huškačkih tvitova služio i člancima ustava, erotskim oglasima, reklamama za nekretnine, navijačkim sloganima i drugim pronađenim mikrotekstovima koje je pomoću UI-ja pretvorio u sonete. A potom i poentira kako to nije degenerirana umjetnost, kako su nacisti svojedobno prozvali avangardu, već – generirana
U drugom i završnom nastavku esejističkih zapisa Muanisa Sinanovića o životu u socijalističkim gradskim blokovima, blok se otvara pogledu pridošlice: mimoilaženje novog susjeda sa starim cugerima iz kvartovske birtije, umalo tuča s bijesnim stolnotenisačima, naposljetku i mali ritual prihvaćanja
Prvi dio esejističkih zapisa slovenskog pjesnika, prozaika i novinara o životu u (post)socijalističkim gradskim blokovima. Košarkaška igrališta, šankovi lokalnih birtija, dječje igre na asfaltu, kasnonoćne seanse na klupama parkova – svakodnevni rituali i detalji koji se ne razlikuju mnogo od Celja do Skopja i od Novog Zagreba do Novog Beograda
Today

Prvi prozak na vrh jezika

Nagrade za rukopise autora do 35 godina Na vrh jezika za poeziju i Prozak za fikcijsku prozu organiziraju Udruga Kultipraktik, a godišnje dodjeljuje žiri u sastavu: Marija Andrijašević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar.

Stipendija za prevoditelje Paul Celan 2025.-2026.

Stipendija Paul Celan dodjeljuje se za prijevode ključnih djela iz humanističkih, društvenih i kulturnih znanosti između istočnih i zapadnih jezika Europe. Stipendisti borave tri mjeseca u Beču i primaju 3300 eura mjesečno. Prijave s motivacijskim pismom, opisom i prijedlogom projekta te dokazom o pravima na prijevod podnose se u jednom PDF-u do 2. veljače 2025. Fikcija i poezija nisu prihvatljivi

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • Razgovor
  • Tema
Skip to content