O(ko) književnosti

Generirana, a ne degenerirana umjetnost

Vid Jeraj

U pogovoru knjige Vuk Ćosić ističe da se pored huškačkih tvitova služio i člancima ustava, erotskim oglasima, reklamama za nekretnine, navijačkim sloganima i drugim pronađenim mikrotekstovima koje je pomoću UI-ja pretvorio u sonete. A potom i poentira kako to nije degenerirana umjetnost, kako su nacisti svojedobno prozvali avangardu, već – generirana

Blokovski zapisi (2)

Muanis Sinanović

U drugom i završnom nastavku esejističkih zapisa Muanisa Sinanovića o životu u socijalističkim gradskim blokovima, blok se otvara pogledu pridošlice: mimoilaženje novog susjeda sa starim cugerima iz kvartovske birtije, umalo tuča s bijesnim stolnotenisačima, naposljetku i mali ritual prihvaćanja

Blokovski zapisi (1)

Muanis Sinanović

Prvi dio esejističkih zapisa slovenskog pjesnika, prozaika i novinara o životu u (post)socijalističkim gradskim blokovima. Košarkaška igrališta, šankovi lokalnih birtija, dječje igre na asfaltu, kasnonoćne seanse na klupama parkova – svakodnevni rituali i detalji koji se ne razlikuju mnogo od Celja do Skopja i od Novog Zagreba do Novog Beograda

Auschwitz na plaži?

Srećko Horvat

U svojoj, na našem jeziku u prijevodu dostupnoj knjizi “Poezija iz budućnosti”, politički filozof i aktivist Srećko Horvat donosi i zanimljivu, društvenopolitički višestruko indikativnu studiju slučaja otkazivanja performansa talijanskog filozofa Franca „Bifa“ Berardija, koji je trebao biti uprizoren u sklopu kaselske „Documente“

Goya u Krležinu “bombarderu”

Nataša Govedić

U nedavno pronađenom fragmentu iz drame „Goya“ Miroslava Krleže najpotresniji element je nemilosrdnost Krleže kao umjetnika prema Goyi kao umjetniku, što mnogo više možemo čitati kao nemilosrdnost autora drame prema samome sebi

Ruska kultura nasilja

Ivo Alebić

O 74. rođendanu Dubravke Ugrešić, koji spisateljica nažalost nije dočekala, donosimo esej o nasilju u ruskoj kulturi koji, slijedeći slučaj notornog ali cijenjenog pisca Zahara Prilepina, supostavlja dva posve oprečna pogleda na ulogu književnosti u društvu, funkciju pisca, ali i književnost kao takvu

Puškin u karanteni

Mihail Vizelj

Poglavlje „Deljvig, Godunov i dragocjeno sjećanje na Karamzina“ iz knjige „Puškin. Boldino. Karantena. Kronika samoizolacije 1830. godine” suvremenog ruskog publicista Mihaila Vizelja, koja će na našem jeziku u dogledno vrijeme biti objavljena u izdavačkoj kući Sandorf

Kašeta s blatom

Ivo Alebić

Prema ruskim rječnicima, „rasputica“ je period kad kolni putevi postaju neprohodni ili teško prohodni zbog sezonskih vremenskih promjena. Uglavnom se termin upotrebljava na području Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, no postoji i u finskom jeziku gdje se ista pojava naziva „rospuutto“. Postoji jesenja (otprilike od sredine listopada do kraja studenog) i proljetna (od sredine ožujka do kraja travnja). Prva nastaje zbog obilnih kiša, a druga zbog otapanja snjegova

Pravila Igre

Alessandro Baricco

U epohi već gotovo potpune digitalizacije „razvijenog svijeta“, u trenutku koji se može doimati kao vrhunac njezina trijumfa, početak kraja ili tek naznaka onoga što će tek doći, talijanski pisac Alessandro Baricco poduzima zanimljiv projekt: vraća se samim ishodištima digitalne revolucije, proučava njezine najranije fosilne ostatke, dekonstruira je, kontekstualizira i identificira kao jednu od najznačajnijih paradigmatskih, civilizacijskih promjena modernog doba. Donosimo prolog knjige The Game, čije će se hrvatsko izdanje uskoro pojaviti u prijevodu Snježane Husić

Život teče dalje i ne obazire se previše

Ivan Molek

Dvije sličice iz gradske svakodnevice: pred pogledom na užurbane ulice odmotavaju se sjećanja i povijesne reminiscencije

SNOVI: Trenuci kojih se sjećaš

Drago Glamuzina

Pisci i spisateljice pišu o svojim snovima. Adrijana Vidić hvata ih fotografskim aparatom

O jeziku izvan sebe, tj. o prevođenju (3)

Rada Iveković

Donosimo treći, završni nastavak teksta koji je Rada Iveković napisala kao pogovor hrvatskom izdanju svoje studije “Politike prevođenja”. Knjiga izlazi u izdanju Frakture

12 3 4