Portal za književnost i kritiku

Tema

Rumena Bužarovska jedno je od najviđenijih imena regionalne književnosti, ali i amerikanistica koja na skopskom univerzitetu predaje suvremenu američku književnost, ponekad je i prevodeći. U ovom eseju otvara nam vrata u svoju prevoditeljsku radionicu, na primjeru jednog od najdražih joj romana – Salingerovog “Lovca u žitu” kojeg je upravo iznova prevela na makedonski
Što nam je ostavio Dino Buzzati 120 godina nakon svog rođenja? Putokaz o tome kako pisati na sasvim originalan način, kroz ono i zbog onoga što nas drži budnima noću, bile to naše najveće strasti ili naši najveći strahovi. Svijeću u mraku. Putokaz prema sudbinskom, božanskom, prema spajanju onoga što možemo osjetiti, vidjeti i čuti s onim što tek naslućujemo, s onim što ne možemo vidjeti, ali ne možemo ni poreći da postoji. Primjere toga kako iz opipljivog ući u neopipljivo, neopaženo poput sjene
Povratak Baldwinovoj prozi nije samo povratak u lektiru mladosti, nego ponovno čitanje queer klasika u svjetlu nove političke i teorijske osjetljivosti. „Giovannijeva soba“ danas djeluje kao most između književne prošlosti i suvremenog queer pisma, roman koji, kako kaže José Esteban Muñoz, „još uvijek sanja budućnost koja nije došla“
U povodu rođendana Dubravke Ugrešić objavljujemo govor naše urednice Katarine Luketić, iznesen na znanstvenom skupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2024., koji se dotiče ključnih mjesta današnje recepcije njezine književnosti kao i ženskog autorstva uopće
Ćosićev tekst uvek je inovativan i transgeneracijski privlači, kao neko čudo, kao što je i dugovekost autora i njegova literarna pojava na postjugoslovenskim prostorima, u prvom redu srpskim i hrvatskim, neka vrsta čuđenja (u svijetu). Tako nezaustavljivo produktivan, začudno duhovit i vedar, svestan značaja umetničke forme, njene razgradnje i reuspostavljanja, tako okrenut životu i kada ništa od njega ne očekuje
U sklopu naše središnje i najdugovječnije pjesničke manifestacije već se desetljećima dodjeljuju naše najvažnije pjesničke nagrade, Goranov vijenac za cjelokupni opus i Goran za mlade pjesnike, a u posljednjem im je desetljeću pridodana i bienalna nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju izvornu pjesničku knjigu. Uz bogat međunarodni program ovogodišnjeg festivala, premijerno objavljujemo tekstove obrazloženja nagrada, iz pera naših suradnica Andrijane Kos Lajtman i Marije Skočibušić
Marko Pogačar jedan je od naših najprevođenijih suvremenih pjesnika, ujedno i član redakcije Kritike-hdp. Njegove knjige prevedene su na brojne jezike, dok je sam autor prisutan na međunarodnoj književnoj sceni na brojnim čitanjima, književnim susretima i rezidencijalnim programima. U našoj rubrici Internacionala predstavljamo inozemna izdanja Pogačarevih izabranih pjesama objavljenih u Americi, Španjolskoj, Francuskoj, Austriji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Latviji, Srbiji, Sloveniji itd.
Skica za portret Milenka Bodirogića, novosadskog prozaika, urednika i izdavača koji se posljednjih godina, s dva tematski povezana romana, profilirao kao jedno od najzanimljivijih imena aktualne srpske prozne produkcije
U dva dijela donosimo esej spisateljice i politologinje Saše Savanović o postavkama i razlikama srpskog i hrvatskog nacionalizma, te njihovog reflektiranja na sfere od obrazovnog sustava i medija, preko kulture do individualne svakodnevice
U dva dijela donosimo esej spisateljice i politologinje Saše Savanović o postavkama i razlikama srpskog i hrvatskog nacionalizma, te njihovog reflektiranja na sfere od obrazovnog sustava i medija, preko kulture do individualne svakodnevice
Pjesnička zbrka „Mlijeko i med“ iz 2014. godine uzbudila je duhove nezadovoljnih kritičara s jedne strane i vojske obožavatelja s druge. Čitajući nedavno objavljeno obljetničko izdanje u koje su uključeni autoričini komentari, fotografije i dnevnički zapisi, osjećao sam se kao da sjedim pod granom s koje se ptica rugalica pridružuje salvi glasova koji ponavljaju: „To nije prava poezija!“
U nastavku donosimo pregled najčitanijih tekstova iz 2025. godine

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

    Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)

Izdvojeno

Tema
Razgovor

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Tema
Kritika Proza
O(ko) književnosti
Skip to content