Kritika

Kritika
Proza
Glavne vijesti

Sve su kuće jedna kuća za pisanje

Jagna Pogačnik

„Kuća za pisanje“ knjiga je nesvršenih glagola, knjiga u kojoj je pisanje proces koji ne završava postavljanjem krova, nego mnoštvom otvorenih prozora s pogledima koji se mijenjaju i tako iz više perspektiva omogućavaju onaj ključan – pogled prema prostorima sjećanja, kroz njih prema sebi

Kritika
Proza
Glavne vijesti

Red, rad i revolucija

Martina Marinković

Ekonomičan i lako čitljiv roman o radničkoj pobuni u jednom malom splitskom dućanu uvodi u našu književnost, među ostalim, lik imigrantskog radnika, ali u izvedbi nažalost ne ispunjava potencijal

Kritika
Poezija

Soba ogledala

Luka Rovčanić

„Kolut naprijed“ ne predstavlja radikalan odmak od prvijenca, već prije njegovu varijaciju i intenzifikaciju. Temeljni motivi ostaju isti: tijelo i jezik kao međusobno isprepleteni sustavi, medicinski i anatomski diskurs, pjesma kao fizički objekt te stalna svijest o pisanju kao krovnoj temi

Kritika
Proza

Periferija uzvraća udarac

Srećko Jurišić

Andrej Nikolaidis napisao je roman o ratnoj reparaciji u vidu – osvete. Žanrovski kompaktan, beskompromisan, opak, ponekad aforističan. Uzgred je obavio i vivisekciju fašističkog mentaliteta.

Kritika
Proza

Kao nota koja se osjeća, a ne čuje

Jagna Pogačnik

„Gluha nota“ je roman koji kao da sam sebe pita o vlastitom legitimitetu, mjeri angažiranosti, tekstu i kontekstu, ratu u fikciji, na način da ispisuje svu tu složenost kao priču koja se čita bez predaha, unatoč svim pripovjednim rukavcima, troglasju, sporednim likovima i složenosti strukture

Kritika
Proza

Zarastanje rane

Jasmina Vojvodić

Autofikcijski roman „Rana“ ruske spisateljice Oksane Vasjakin otvara teme smrti, sjećanja, bolesti, lezbijske ljubavi, odnosa majke i kćeri, generacijskih sukoba, ženske tjelesnosti i dr. Riječ je o „pismu nekonvencionalnom po formi i prijestupnom po sadržaju“, u kojem se dojmljivo isprepleću linije stvarnog putovanja s juga na istok Rusije s linijama sjećanja i razmišljanja o vlastitom životu

Kritika
Proza

Miki & Mini u bubble-gum hororu

Dunja Ilić

“Minina perspektiva, kao, naravno, i perspektiva Barbi Marković, istovremeno je unutrašnja i spoljašnja, kakva je uvek perspektiva nekoga ko emigrira, što zbirci daje tematsku raznovrsnost, ali i određeni trezveni odmak na mestima na kojima je to potrebno. Zbirka sadrži neke vrlo zabavne, ali i uznemirujuće priče o načinima na koje Mini progoni domovina, ta evropska crna rupa, Balkan.” O književno iščašenoj, tematski aktualnoj i politički inteligentnoj knjizi Barbi Marković piše Dunja Ilić

Kritika
Proza

Ima li vrag kosti?

Dragan Babić

Neke od osnovih postavki romana – stilska svedenost, jezički minimalizam, fokusiranost na detalj i odbacivanja nepotrebnih slojeva teksta – mogu da se čitaju i kao njegovi nedostaci, naročito za čitaoce koji očekuju detaljnu psihološku sliku protagonista i eksplicitno pojašnjenje motivacije iza svih njihovih postupaka. Sličan utisak ostavljaju i pojedine epizode u kojima autor odlazi van glavnog toka puta i razgovora unuka i dede

Kritika
Publicistika

Prgava avangarda umjetničke samosvijesti odozdo

Vid Jeraj

Zappina Autobiografija funkcionira kao priručnik građanske hrabrosti: neumoljiva obrana slobode govora, nepokolebljiva vjera u umjetničku autonomiju i lucidna kritika političkih i kulturnih mitova koji se ponavljaju u ciklusima. Čitajući ga danas, jasno je da se obrasci protiv kojih se borio nisu izgubili, nego su samo promijenili kostime. Upravo zato ova knjiga, izvorno objavljena još 1989. godine, djeluje svježije nego ikad – kao podsjetnik da je rock, u svojoj najdubljoj gesti, uvijek bio otpor

Kritika
Publicistika

“Lijevo nije woke” nije lijevo

Borna Šućurović

Riječ „woke‟ zapravo ne znači ništa niti ima mogućnost išta značiti. Posrijedi je teorijska utvara i vrijednosno obojeni pseudopojam koji ne izražava ništa doli načelno negativan stav spram određenih pokušaja transformiranja kulturnog i političkog polja. Susan Neiman misli da taj pojam kritizira s lijevih pozicija, iako je zapravo liberalka kojoj je suvremena desnica uspjela podvaliti privid da „woke‟ donosi nešto više od međusobno različitih vrijednosnih sudova različitih pojedinaca

Kritika
Proza

Nema spektakla i sve se raspada

Nika Pulig

„Zadnji dan mira“ radikalno odstupa od konvencionalnog modela ratnog romana: dramatični događaji gotovo su potpuno odsutni, dok se veći dio teksta odvija u prostoru nagađanja, analize i zamišljanja mogućih, budućih scenarija

Kritika
Proza

Čitatelju/čitateljice, pripremi se!

Tea Sesar

„Nisam što ovdje piše, već kamo to vodi“ uvodna je misao s kojom nas autorica suočava na samom početku knjige nagovješćujući da je, uz to što tekst govori, bitno i to kamo ide, što radi, kako djeluje i utječe na nas kao čitatelje i čitateljice. “Ljubavi, pripremi se” titra između lirske proze i fragmentarnog romana jer koliko je njezina poezija nepoetična, toliko je i proza nenarativna

12 3 4 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

svibanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Scenaristički program Zora Dirnbach

21. ožujka - 1. lipnja

Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.
Natječaj za rezidencijalni boravak u Kući za pisce – Hiži od besid za 2027. godinu

31. ožujka - 31. svibnja

Kuća za pisce - Hiža od besid Pazin, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Natječaj za rezidencijalni boravak u pazinskoj Kući za pisce - Hiži od besid za 2027. godinu je otvoren do 31. svibnja 2026.!
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

11. svibnja - 10. lipnja

Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)