Kritika

Kritika
Proza
Glavne vijesti

Gori politička korektnost nasrid Vinkovaca

Pablo Srdanović

Priče Davora Ivankovca krasi crni humor, hipertrofirani sarkazam i britka ironija, a autorska igra s čitateljskim očekivanjima raste iz priče u priču

Kritika
Strip
Glavne vijesti

Deformirani umjetnik iz mesnice

Patrik Gregurec

„Oderano meso“ je strip o čovjeku zakinutom fizički i obiteljski koji svoje manjkove uspijeva pretvoriti, transformacijskim čudom umjetnosti, u prednost i identitet

Kritika
Proza

Tuga je okrutna učiteljica

Dragan Babić

Nigerijska autorica u hibridnoj, memoarsko-esejističko-dnevničkoj formi ispisuje proces žalovanja za preminulim ocem, u kontekstu globalne pandemije i svijeta koji se mijenja, noseći sa sobom uvijek još više i više smrti

Kritika
Proza

Ljubav, tijelo, smrt, voće i vlažna zemlja

Ana Fazekaš

Riječ je o knjizi koja ne poziva na seciranje i kritički sud; ona je sva u viticama sjećanja i maštanja, miješanju vremena kao vjetrova pred oluju, jeziku bilja i voća i tijela. Neka vrsta minijature u kojoj svakim ponovljenim pogledom otkrivamo nove dimenzije priče, ili prostore u kojima priču naša vlastita mašta može upisati i raspisati dalje

Kritika
Proza

Posveta zagrebačkim ilegalcima

Dragan Jurak

Priču o zagrebačkom dvadesetom stoljeću priča dvokatnica sa stanovima za iznajmljivanje, sagrađena 1911. godine. Pričaju je zagrebačke ulice, trgovi, parkovi i kvartovi. Ali isto tako pričaju je livade i šume. Planina koja se do same Ilice spušta u Zagreb ulazeći na ovom i onom mjestu u strogi centar možda je i najvažnije urbanističko obilježje grada. Šuma je zajednička i partizanima i Zagrebu

Kritika
Publicistika

Od proze do poezije pamćenja

Jasmina Vojvodić

Pogled u sovjetsku prošlost usmjeren je kroz naočale individualnog i kolektivnog pamćenja. Autoricu zanimaju književna djela kojima je pisanje ili pak prikupljanje rukopisa sredstvo prisjećanja. Nije riječ samo o gorkoj prošlosti, traumi ili revitalizaciji monumenata iz SSSR-a, o nostalgiji, pozicioniranju prošlosti kao veće vrijednosti od sadašnjeg trenutka, vraćanju modusu imperijalnog, nego o literarizaciji prošlosti

Kritika
Poezija

Metafizičke slike

Andrijana Kos Lajtman

Nagrada Tin Ujević skreće pažnju na rad ovog marginalnog no apartnog pjesnika, a sama knjiga s jedne je strane suptilna, uspjela kontemplacija o materiji i duhu, a s druge preopterećena brzopoteznim fraziranjem i općim mjestima

Kritika
Proza

Autoportret u četiri lica

Ana Fazekaš

Posve u duhu još popularnog memoarskog književnog modusa, “Detalji” Ie Genberg su nenametljivo dirljivi i autorski spretni u sažetosti izraza. Možda im jedini prigovor može biti da su i suviše nenametljivi, i suviše u duhu varijacija na memoar, s obzirom na prezasićenje sličnim narativima između Knausgaardove literarne megalomanije i maestralne konciznosti projekta Annie Ernaux

Kritika
Proza

Kazna za pokušaj hakiranja života

Dunja Ilić

Politički kontekst romana je naša potencijalna hiperkorektna budućnost, bude li sreće, dok je priča o ljubavnom trokutu bliska, ali neočekivano finalizirana

Kritika
Poezija

Između proznog i pjesničkog

Luka Rovčanić

Dok su prvu autoričinu zbirku krasili opisi urbane svakodnevice, senzibilitet za socijalno ugrožene, frekventnija uporaba žargonizama, korištenje poetskih strategija poput izmjene roda i lica ili lucidnih završetaka i ironije te naglašeni osjećaj apatije i tjeskobe, u Bezdomniku se lirske protagonistice okreću toposima zapadne filozofije preko kojih, uz obrise didaktičkog i esejističkog diskursa, opisuju vlastitu poziciju u svijetu

Kritika
Proza

Neplanska ekonomija

Dragan Jurak

Novi roman Emira Imamovića Pirkea donosi priču skrojenu po mjeri hrvatske rentijerske ekonomije, pripovijedajući o iznajmljivaču kuće s bazenom u zaleđu jadranske obale. Pirke piše duhovito i dovitljivo, a gorčina je ovdje pomiješana sa sentimentalnošću

Kritika
Proza

Sanja li rat sama sebe?

Dragan Babić

Formalno gledano, ovo i nije klasično delo fikcije već se radi o prozi na temeljima biografsko-istorijske građe, a u središtu narativa nalazi se Hiro Onoda, pripadnik japanske vojske koji nakon Drugog svetskog rata decenijama ostaje na položaju, u džunglama ostrva Lubang, ne prihvatajući činjenicu da je rat okončan, da je Japan poražen i da bi trebalo da završi svoj ratni put

12 3 4 NAPRIJED POSLJEDNJA