Portal za književnost i kritiku

Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati
Donosimo izbor iz antologije ruskih pjesama protiv rata i zločina u Ukrajini. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini
Ikona: Čip
Bojimo se da nas tehnologija oponaša, da će nas htjeti porobiti jer smo mi bića koja porobljavaju, no tehnologija je sličnija izvanzemaljcu, nema u njoj ništa ljudsko. Ona ne misli kao subjekt, nego kao ambijent. U odnosu na prirodnu tehnologiju, ljudska tehnologija je umjetna tehnologija. Ljudi su prvi oblik umjetne inteligencije.
Donosimo tekst iz zbornika „Protiv antisemitizma i njegovih instrumentalizacija“ koji, izvorno objavljen u Francuskoj 2024., sada izlazi i u hrvatskom prijevodu. Nastao usred genocidnog nasilja nad stanovništvom Gaze, on donosi žanrovski raznolike intervencije u kontroverznu raspravu o odnosu antisemitizma i njegovih strateških (zlo)upotreba s ciljem imunizacije izraelske državne politike. Uz Frédérica Lordona, autorice i autori, među kojima su mnogi židovskog porijekla, istaknuta su kritička imena: Judith Butler, Ariella Aïsha Azoulay, Sebastian Budgen, Leandros Fischer, Maxime Benatouil, Houria Bouteldja, Françoise Vergès i Naomi Klein
Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati
korice_9 autora (1)

Renato Baretić: Osmi povjerenik

Za serijal „Književnost & vizualne umjetnosti“, jedan od naših najznačajnijih likovnih umjetnika i strip crtača, Danijel Žeželj uranja u divlju nadu i beznadnu fascinaciju stvaranja slijedom romana Moby Dick Hermana Melvillea. Crteži za strp o Moby Dicku u nastajanju objavljeni su ekskluzivno na našem portalu.

O Moby Dicku Žeželj kaže: "Roman Moby Dick čitao sam nekoliko puta, cijelog i u fragmentima, iako, kruži priča, nitko nije pročitao svaku rečenicu Moby Dicka. Planirao sam i pokušavao pretvoriti ga u strip, u prekidima između raznih i drugačijih poslova. Zamišljao sam priču koja je smještena u sadašnje vrijeme ili vrlo blisku budućnost, na moderniji Pequod, ne jedrenjak već tegljač ili suvremeni kitolovac s malom posadom u skučenom potpalublju koje nije puno veće od utrobe kita. Fokusirao sam se na šaroliku galeriju likova koji isijavaju autentičnu životnu strast i energiju, njihove višeslojne dijaloge i interakcije, preskačući didaktična poglavlja citologije i tehnologije kitolova. Ali dobra knjiga je mozaik u kojem svaki kamenčić ima svoje precizno mjesto i ulogu, i izmicanje bilo kojeg ruši sklad i smisao slike. Svaki detalj dio je cjeline, svaki oblik postoji samo u odnosu na druge oblike, svaka sjena mijenja se ovisno o suncu koje raste ili pada, i svi ti odnosi progresivno se umnožavaju: Sve je važno, ništa nije trivijalno. Nakon niza skica i nacrtanih stranica shvatio sam da mi je plan pun rupa, a pokušaj uzaludan."

Cijeli tekst pročitajte na sljedećoj poveznici.
Danas

Izdvojeno

Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Kritika Poezija

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Publicistika
Skip to content