Tag: Suvremeni književni kanon – kritički pogled

Tema

Panika u plavom

Lora Tomaš

Ovih je dana, zbog izmaglice, pojačan dojam big blua. Tirenski tirkiz koji nam jutrima tamni pod sunčanim naočalama, pred kojim sjedimo premazani zaštitnim faktorima, dodatno zaštićeni šeširima i suncobranima, podjednako fascinirani i užasnuti. Danima već nema razdjelnice između mora i neba, barem ne tako rano, kad samo pretpostavljaš da povremene naznake jedrilica ne mogu ploviti potonjim: sve jedna te ista glazirana površina

Razgovor

MAŠA GRDEŠIĆ: Ljubav prema književnosti je nešto što bi trebalo njegovati, a ne izbiti iz studenata

Ana Fazekaš

O politizaciji književnog kanona, feminističkoj perspektivi, opasnostima od partikularizma u teoriji, kulturi otkazivanja, kao i ljubavi prema književnosti i čitanju govori Maša Grdešić u razgovoru s Anom Fazekaš u sklopu našeg serijala na temu „Suvremeni književni kanon – kritički pogled“

Kritika
Poezija

Pjesnička instant-rješenja

Andrijana Kos Lajtman

Autoričin četverodijelni stihovni niz: “Prvi korak u tamu”, “Prijelaz za divlje životinje”, “In a Sentimental Mood” i “Usijavanje” svojom pjesničkom kvalitetom nadvisuju dva početna naslova, dok su pretposljednja i posljednja zbirka od njih znatno slabije, izvedene s manje poetske umješnosti, snage i virtuoznosti

Tema

Zamišljanje romana o nuklearnom strahu

Želimir Periš

Kako književnost nije istina već mistična interpretacija života, tako ima moć utjecaja na njegovu nedokučivost. Književnost, ako itko, može izvrnuti odnose i uobličiti rješenje za nerješivo. U književnosti možemo pobijediti strah. U književnosti možemo demontirati nuklearne bombe

Tema

Trasiranje solastalgije

Marija Andrijašević

O antropocenu, Zemljinu geološkom razdoblju, sve je već sadržano u jeziku. Nema ono veze sa Zemljom, u centru je čovjek, iako se odnosi na nekog drugog, tj. neku drugu. Simbiocen je u rangu udaljene fantazije u kojoj čovjek živi u skladu s prirodom, on nas tek čeka, a kako promjena ne dolazi preko noći, ni vi ni ja, dragi čitatelji i čitateljice, nećemo je doživjeti

Tema

Zašto bismo se bojali?

Marinko Koščec

Teško se danas oteti osjećaju ugroženosti; strahovi pritišću s brojnih strana. Teoretičari krize i propasti slažu se oko tri velika razloga za zabrinutost: vojni sukobi (aktivni i potencijalni, naročito oni u koje su upletene nuklearne sile), globalno zatopljenje (očito brže od službeno priznatog) i umjetna inteligencija (možda najkorisniji izum, a možda i po čovječanstvo najpogubnije zlo u povijesti). Krize su s nama oduvijek. Na „ovim prostorima“ i ne znamo drukčijih stanja osim kriznih, mijenjaju se jedino žarišta

Tema

Dolje veliki strahovi, živjeli mali!

Martina Vidaić

Veliki strahovi paraliziraju i umrtvljuju, eliminiraju svaku mogućnost djelovanja i uspostavljaju savršenu nenasilnu kontrolu, ugodno lišenu odgovornosti kao svaki veliki režim… Mali strahovi mogu postati smrtonosni, ali mogu biti i okidači promjene. Tjeskoba može promijeniti svijet, ako pod „svijet“ mislimo na konstrukt stvarnosti koji prihvaćamo

Tema

Kanoni budućnosti – što ćemo čitati 2033. godine?

Ana Fazekaš

Feminine perspektive i vidljivost autorica, ekološka i klimatska fikcija, druge i virtualne realnosti, kao i retro prakse tiskanja i analognih medija te malo nezavisno izdavaštvo, aktualni su trendovi koji će (moguće) trasirati našu budućnost – ističu Ana Fazekaš i njezini sugovornici Robert Perišić, Marija Ott Franolić i Ana Labudović

Tema

Spekulativne fakcije – što ćemo čitati 2033. godine

Ana Fazekaš

Razvoj artificijelne inteligencije ima realne hororične projekcije u svijetu koji na različite načine srlja u propast i izgledno je da će se tehnologija, kao i dosad, čak i kada je stvorena s najboljim namjerama, koristiti na niz destruktivnih načina. No kanali za destruktivnost još uvijek su posve u rukama ljudske inteligencije i uvjetovani društveno-političkim asimetrijama; problem nije AI, nego sve oko njega

Kritika
Publicistika

Uspon pričom

Dragan Jurak

Ničeg nema što nije u priči. Pa ni planine. Alpinistički pothvat ne završava osvajanjem vrha. Niti silaskom s vrha. On završava tekstom, ispisivanjem priče. “Penjačevi zapisi” bitan su dio te velike priče. Ako nekoga želimo upoznati s alpinističkom literaturom, s knjigama o penjanju, hodanju i planinama, onda uz Nan Shepherd i Jona Krakauera moramo staviti i Stipu Božića

Razgovor

A. S. KUKAVICA: Zašto “normalna” književnost ne objašnjava zašto koristi svoju “normalnu” formu

Srećko Jurišić

Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”

Kritika
Poezija

Nemoć kao uporište

Andrijana Kos Lajtman

Ključni je problem knjige uvjerljivost i snaga izvedbe, koja, nažalost, u mnogim tekstovima zbirke nije na razini koju bismo od pjesnika ovoga kalibra očekivali, ili barem priželjkivali. Da ne bi bilo zabune, Brlek je i dalje talentiran pjesnik, pjesnik odličnih pojedinačnih stihova ili slika, samo što se oni dobri, pa i sjajni stihovi prečesto smjenjuju s onima prosječnima, ponekad i banalnima

1 2 345