Portal za književnost i kritiku

Suvremeni književni kanon – kritički pogled

  • Tema
Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić
  • Kritika
  • Proza
Premda se čitatelj do posljednje stranice pita što točno leži u pozadini određenih odnosa, pravdanje takve spisateljske odluke moglo bi ići u smjeru želje za prikazom te priče kao primjera univerzalnosti iskustava, želje za nedefiniranim, otvorenim mjestima kao imaginacijskom polju igre za čitatelja, ali možda i eventualnim usložnjavanjem s prvijencem i budućom, trećom knjigom u neku uvjetnu trilogiju
  • Kritika
  • Proza
Dvije knjige Dragana Juraka objavljene u jednoj godini na trenutke su toliko slične da se može pomisliti kako je to trebala biti jedna, a već malo kasnije svojom raznolikošću opovrgavaju svaku sličnu misao
  • Tema
U nastavku razgovornih refleksija o suvremenoj talijanskoj književnosti, Lora Tomaš o queer književnosti, imigrantskim glasovima, memoarskoj prozi, poeziji i fenomenu zvanom Elena Ferrante, razgovara s prevoditeljicama i stručnjacima Sarom Latorre, Snježanom Husić, Anom Badurinom, Carlom Londerom, Srećkom Jurišićem i Elisom Coppeti.
  • Tema
Kroz dinamični konverzacijski mozaik s prevoditeljima i stručnjakinjama, Lora Tomaš piše o tendencijama talijanske književnosti, njezinim prijevodnim odjecima u nas i drugdje, kao i čitateljskim praksama naših mediteranskih susjeda. Sugovornici i sugovornice prvog dijela s fokusom na talijansku krimi tradiciju, dijalektalne specifičnosti i Mediteranu kao (anti)junaku, talijanisti su i prevoditelji Miroslav Lulek, Dean Trdak, Snježana Husić, Srećko Jurišić i ravnatelj Talijanskog instituta Gian Luca Borghese
  • Razgovor
O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
  • Kritika
  • Poezija
Zbirka koja, u svojoj izvedbenoj predvidivosti i afektivnoj pretjeranosti, nije iznimka, nego pravilo pomodnih strujanja koja se već dulje vrijeme gomilaju i neopravdano zauzimaju većinu medijskog prostora, pritom se predstavljajući kao provokativno i hrabro otkrivanje tople vode
  • Razgovor
Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno
  • Kritika
  • Proza
Završni roman tetralogije daje cjelokupnu sliku Zagreba kao orijentir u sjećanju na grad koji iščezava, grad koji se gubi u nestalnosti, u provizornosti i koji treba zadržati barem dok traje roman
  • Kritika
  • Poezija
Druga knjiga Kristine Špiranec, za razliku od prve, utišana je i suptilna, ali istodobno i nekako snažna i samosvjesna u svojoj mirnoći, sigurna u svojoj, samo prividno krhkoj konstitutivnosti. Dok je prva zbirka prizivala pažnju odrješitim izvedbenim gestama (počevši od grafičkih, do narativnih i intertekstualnih), druga knjiga čitateljsku pažnju priskrbljuje upravo smirenošću kojom rašiva konvencionalnost cjeline
  • Tema
Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom
  • Kritika
  • Proza
Jergović je formom i načinom obrade sadržaja zahvatio u srž rata, prikazavši njegovu stvarnost i utjelovljujući ju u iskustvo čitanja, a ne opisujući (stvarne) ratne događaje i doživljaje

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

    Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Iz radionice
Kritika Publicistika
Skip to content