Tag: Suvremeni književni kanon – kritički pogled

Razgovor
Glavne vijesti

DANICA VUKIĆEVIĆ: Poezija može sve, da te pokida kao konac zubima

Ana Fazekaš

Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno

Kritika
Proza

Trošak lomače

Srećko Jurišić

Završni roman tetralogije daje cjelokupnu sliku Zagreba kao orijentir u sjećanju na grad koji iščezava, grad koji se gubi u nestalnosti, u provizornosti i koji treba zadržati barem dok traje roman

Kritika
Poezija

Rascjepi i pukotine

Andrijana Kos Lajtman

Druga knjiga Kristine Špiranec, za razliku od prve, utišana je i suptilna, ali istodobno i nekako snažna i samosvjesna u svojoj mirnoći, sigurna u svojoj, samo prividno krhkoj konstitutivnosti. Dok je prva zbirka prizivala pažnju odrješitim izvedbenim gestama (počevši od grafičkih, do narativnih i intertekstualnih), druga knjiga čitateljsku pažnju priskrbljuje upravo smirenošću kojom rašiva konvencionalnost cjeline

Tema

Pitanje književnog života

Ana Fazekaš

Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom

Kritika
Proza

Pitanje (poludjela?) načina gledanja

Tea Sesar

Jergović je formom i načinom obrade sadržaja zahvatio u srž rata, prikazavši njegovu stvarnost i utjelovljujući ju u iskustvo čitanja, a ne opisujući (stvarne) ratne događaje i doživljaje

Kritika
Poezija

Neispunjena očekivanja

Luka Rovčanić

Autorov jezični objektiv nastoji uhvatiti kadrove života lirskog subjekta koji ne skriva svoju osobnost i ulogu u svijetu. Tu nema govora o Friedrichovoj depersonalizaciji, avangardističkim i poslijeratnim „slabim“ subjektima. Riječ je o lirski opjevanom životu iz perspektive vrlo senzibilne, hrabre i iskrene duše iz koje frcaju beskompromisni politički stavovi

Kritika
Poezija

Zamka ornamenta

Andrijana Kos Lajtman

Nova zbirka Denisa Ćosića, unatoč svojim dobrim momentima, ne doseže do kvalitativne razine koju bismo od ovoga autora očekivali, a koju je dotaknuo dvjema početnim zbirkama

Razgovor

DAVOR BEGANOVIĆ: Dominantan znanstveni pogled nikad nije presudan

Katarina Luketić

O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti

Tema

Naši ljudi na terenu

Ana Fazekaš

O prijevodnim životima domaće književnosti u međunarodnom kontekstu u razgovoru s književnim agentima-pionirima Dianom Matulić i Ivanom Sršenom

Kritika
Poezija

Prozračne pjesme

Andrijana Kos Lajtman

Ova knjiga na neki način jest britak i koncizan, a opet poetičan, popis stvari koje se čovjeka mogu ticati: onoga što mu čini svakodnevicu, onoga što mu definira odnose s drugima, onoga što mu prelijeće mislima kada se suočava sa nekim prošlim ili sadašnjim sobom. Sve su te stvari, naravno, stvarne, čak i onda kada su nestvarne, neopipljive. I o svima je moguće nepretenciozno i koncizno pisati

Tema

Ljeto kad ću čitati književnost za mlade (što god to bilo)

Anda Bukvić Pažin

Je li žanr adolescentskog romana iščezao iz javnog diskursa, bez obzira na svoju presudnu važnost u čitateljskom vijeku svake čitajuće osobe? I ako jest tako, je li to zbog unutarknjiževnih ili izvanknjiževnih razloga? Jesu li ti romani nepostojeći u knjiškoj javnosti zato što nisu dobri romani, ili zato što – time što jesu za djecu i mlade – automatski nisu za nas ozbiljne odrasle koji se književnošću bavimo?

Tema

Orijentalizam, balkanizam i turizam u svijetu književnog prevođenja

Ana Fazekaš

U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama

12 3 4