Tag: Suvremeni književni kanon – kritički pogled

Tema

Što čitaš, s kime razgovaraš?

Katarina Luketić

Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić

Kritika
Proza

Fikcija koja želi provocirati i uznemiriti

Nika Pulig

Premda se čitatelj do posljednje stranice pita što točno leži u pozadini određenih odnosa, pravdanje takve spisateljske odluke moglo bi ići u smjeru želje za prikazom te priče kao primjera univerzalnosti iskustava, želje za nedefiniranim, otvorenim mjestima kao imaginacijskom polju igre za čitatelja, ali možda i eventualnim usložnjavanjem s prvijencem i budućom, trećom knjigom u neku uvjetnu trilogiju

Kritika
Proza

Sveto pismo (i) katastrofe

Filip Kučeković

Dvije knjige Dragana Juraka objavljene u jednoj godini na trenutke su toliko slične da se može pomisliti kako je to trebala biti jedna, a već malo kasnije svojom raznolikošću opovrgavaju svaku sličnu misao

Tema

Razgovori o suvremenoj talijanskoj književnosti (2)

Lora Tomaš

U nastavku razgovornih refleksija o suvremenoj talijanskoj književnosti, Lora Tomaš o queer književnosti, imigrantskim glasovima, memoarskoj prozi, poeziji i fenomenu zvanom Elena Ferrante, razgovara s prevoditeljicama i stručnjacima Sarom Latorre, Snježanom Husić, Anom Badurinom, Carlom Londerom, Srećkom Jurišićem i Elisom Coppeti.

Tema

Razgovori o suvremenoj talijanskoj književnosti (1)

Lora Tomaš

Kroz dinamični konverzacijski mozaik s prevoditeljima i stručnjakinjama, Lora Tomaš piše o tendencijama talijanske književnosti, njezinim prijevodnim odjecima u nas i drugdje, kao i čitateljskim praksama naših mediteranskih susjeda. Sugovornici i sugovornice prvog dijela s fokusom na talijansku krimi tradiciju, dijalektalne specifičnosti i Mediteranu kao (anti)junaku, talijanisti su i prevoditelji Miroslav Lulek, Dean Trdak, Snježana Husić, Srećko Jurišić i ravnatelj Talijanskog instituta Gian Luca Borghese

Razgovor

TIJANA MATIJEVIĆ: Prema kontinentu na kojem se može odigrati alternativna istorija

Ana Fazekaš

O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju

Kritika
Poezija

Fali pjesnika

Marija Skočibušić

Zbirka koja, u svojoj izvedbenoj predvidivosti i afektivnoj pretjeranosti, nije iznimka, nego pravilo pomodnih strujanja koja se već dulje vrijeme gomilaju i neopravdano zauzimaju većinu medijskog prostora, pritom se predstavljajući kao provokativno i hrabro otkrivanje tople vode

Razgovor

DANICA VUKIĆEVIĆ: Poezija može sve, da te pokida kao konac zubima

Ana Fazekaš

Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno

Kritika
Proza

Trošak lomače

Srećko Jurišić

Završni roman tetralogije daje cjelokupnu sliku Zagreba kao orijentir u sjećanju na grad koji iščezava, grad koji se gubi u nestalnosti, u provizornosti i koji treba zadržati barem dok traje roman

Kritika
Poezija

Rascjepi i pukotine

Andrijana Kos Lajtman

Druga knjiga Kristine Špiranec, za razliku od prve, utišana je i suptilna, ali istodobno i nekako snažna i samosvjesna u svojoj mirnoći, sigurna u svojoj, samo prividno krhkoj konstitutivnosti. Dok je prva zbirka prizivala pažnju odrješitim izvedbenim gestama (počevši od grafičkih, do narativnih i intertekstualnih), druga knjiga čitateljsku pažnju priskrbljuje upravo smirenošću kojom rašiva konvencionalnost cjeline

Tema

Pitanje književnog života

Ana Fazekaš

Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom

Kritika
Proza

Pitanje (poludjela?) načina gledanja

Tea Sesar

Jergović je formom i načinom obrade sadržaja zahvatio u srž rata, prikazavši njegovu stvarnost i utjelovljujući ju u iskustvo čitanja, a ne opisujući (stvarne) ratne događaje i doživljaje