Tag: Suvremeni književni kanon – kritički pogled

Kritika
Poezija

Neispunjena očekivanja

Luka Rovčanić

Autorov jezični objektiv nastoji uhvatiti kadrove života lirskog subjekta koji ne skriva svoju osobnost i ulogu u svijetu. Tu nema govora o Friedrichovoj depersonalizaciji, avangardističkim i poslijeratnim „slabim“ subjektima. Riječ je o lirski opjevanom životu iz perspektive vrlo senzibilne, hrabre i iskrene duše iz koje frcaju beskompromisni politički stavovi

Kritika
Poezija

Zamka ornamenta

Andrijana Kos Lajtman

Nova zbirka Denisa Ćosića, unatoč svojim dobrim momentima, ne doseže do kvalitativne razine koju bismo od ovoga autora očekivali, a koju je dotaknuo dvjema početnim zbirkama

Razgovor

DAVOR BEGANOVIĆ: Dominantan znanstveni pogled nikad nije presudan

Katarina Luketić

O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti

Tema

Naši ljudi na terenu

Ana Fazekaš

O prijevodnim životima domaće književnosti u međunarodnom kontekstu u razgovoru s književnim agentima-pionirima Dianom Matulić i Ivanom Sršenom

Kritika
Poezija

Prozračne pjesme

Andrijana Kos Lajtman

Ova knjiga na neki način jest britak i koncizan, a opet poetičan, popis stvari koje se čovjeka mogu ticati: onoga što mu čini svakodnevicu, onoga što mu definira odnose s drugima, onoga što mu prelijeće mislima kada se suočava sa nekim prošlim ili sadašnjim sobom. Sve su te stvari, naravno, stvarne, čak i onda kada su nestvarne, neopipljive. I o svima je moguće nepretenciozno i koncizno pisati

Tema

Ljeto kad ću čitati književnost za mlade (što god to bilo)

Anda Bukvić Pažin

Je li žanr adolescentskog romana iščezao iz javnog diskursa, bez obzira na svoju presudnu važnost u čitateljskom vijeku svake čitajuće osobe? I ako jest tako, je li to zbog unutarknjiževnih ili izvanknjiževnih razloga? Jesu li ti romani nepostojeći u knjiškoj javnosti zato što nisu dobri romani, ili zato što – time što jesu za djecu i mlade – automatski nisu za nas ozbiljne odrasle koji se književnošću bavimo?

Tema

Orijentalizam, balkanizam i turizam u svijetu književnog prevođenja

Ana Fazekaš

U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama

Tema

Izgubljeno i nađeno u prijevodu

Ana Fazekaš

U prvom tekstu iz serije „Prijevodi i recepcija domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu“ govore višestruko prevođeni autori, Olja Savičević Ivančević, čiji je „Adio kauboju“ preveden na mnoge jezike, Jurica Pavičić, čija je „Crvena voda“ najprodavanija knjiga nekog hrvatskog autora u inozemstvu, te prevoditeljica koja je prevela na francuski mnoge hrvatske i regionalne pisce, Chloé Billon

Kritika
Publicistika

Male priče koje život znače

Tea Sesar

„Velika važnost malih priča“ dobro je strukturirana, zanimljivo idejno zamišljena i u praksu olakšano provediva knjiga koja usput obogaćuje javni diskurs o dječjoj književnosti, oponirajući kapitalističkim kriterijima profitabilnosti i tržišta

Kritika
Proza

Društvena kritika bez okolišanja

Filip Kučeković

Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima

Tema

Dobar dan, Jugo

Boris Postnikov

Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu“

Kritika
Poezija

„Bismo li znali biti drugi kad bismo to odlučili?“

Nataša Govedić

Mićanović i Čegec su davno prije ove zbirke odlučili da će kompas namjestiti prema stranosti, drugosti, razlici, negaciji, izmještenosti. I još uvijek ih taj Sever/Sjever (igra riječima oko uzora Josipa Severa je Mićanovićeva) nije iznevjerio. Poezija koju zbirka donosi ima svoju dvostruko britku autonomiju i žestinu, ali ima i sluha za ono što u kontakt ne donosimo sami

123 4 5