Portal za književnost i kritiku

Suvremeni književni kanon – kritički pogled

  • Tema
Temeljni uvidi iz knjige Pascale Casanova o svjetskoj književnoj republici, njezinoj opipljivoj tradiciji i literarnim modusima mogu itekako pomoći u filtriranju ideoloških taloga iz književnosti i emancipaciji komparatističkih interpretacija na postjugoslavenskom, regionalnom ili kojem god širem prostoru
  • Tema
Donosimo ulomak iz predgovora antologiji pod nazivom „Područje signala: Mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000.-2020.“, koju će početkom sljedeće godine objaviti u suizdanju Hrvatsko društvo pisaca i V.B.Z.
  • Tema
I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.  
  • Tema
Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice
  • Tema
Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima
  • O(ko) književnosti
Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…
  • Razgovor
Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija
  • Tema
U drugom nastavku teksta na temu “Kome pisci pišu”, o svome odnosu prema imaginarnim ili stvarnim čitateljima, utjecajima recepcije na njihovo pisanje i shvaćanju književne komunikacije govore autori mlađe generacije Luka Ostojić, Marija Skočibušić i Dora Šustić
  • Tema
Tko je stvarna, fikcionalna, marketinški projicirana ili proizvedena; implicitna, eksplicitna, imaginirana i fantazirana; žuđena, željena i nepoželjna; slučajna, privremena ili povremena publika njihovih djela – odgovaraju neki od najboljih pisaca današnjice: Luka Bekavac, Kristian Novak i Želimir Periš
  • Kritika
  • Proza
Priču o zagrebačkom dvadesetom stoljeću priča dvokatnica sa stanovima za iznajmljivanje, sagrađena 1911. godine. Pričaju je zagrebačke ulice, trgovi, parkovi i kvartovi. Ali isto tako pričaju je livade i šume. Planina koja se do same Ilice spušta u Zagreb ulazeći na ovom i onom mjestu u strogi centar možda je i najvažnije urbanističko obilježje grada. Šuma je zajednička i partizanima i Zagrebu
  • Iz radionice
Premijerno donosimo izbor pjesama iz knjige „Ponoćni glagoli“ Marka Pogačara, koja će se uskoro pojaviti u izdanju V.B.Z.-a
  • Tema
Kakav književni kanon uspostavljaju aktualne pjesničke antologije, tko je uvršten, a tko izostavljen i kakvu sliku domaćeg poetskog arhipelaga posreduju ta izdanja analizira Nataša Govedić na primjeru prošle godine objavljene antologije moderne poezije “Od Matoša do Maleša” autora Tomislava Brleka kao i ranijih izbora Tonka Maroevića, Hrvoja Pejakovića i drugih antologičara

Događaji

Danas
  • Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

    Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

    Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike

  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Iz radionice
Kritika Proza
Tema
Skip to content