Tag: Suvremeni književni kanon – kritički pogled

Tema

Književna internacionala u našem dvorištu

Katarina Luketić

Temeljni uvidi iz knjige Pascale Casanova o svjetskoj književnoj republici, njezinoj opipljivoj tradiciji i literarnim modusima mogu itekako pomoći u filtriranju ideoloških taloga iz književnosti i emancipaciji komparatističkih interpretacija na postjugoslavenskom, regionalnom ili kojem god širem prostoru

Tema

Širenje područja signala

Jagna Pogačnik

Donosimo ulomak iz predgovora antologiji pod nazivom „Područje signala: Mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000.-2020.“, koju će početkom sljedeće godine objaviti u suizdanju Hrvatsko društvo pisaca i V.B.Z.

Tema

Kako se kali književni kanon? (2)

Katarina Luketić

I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.

Tema

Kako se kali književni kanon? (1)

Katarina Luketić

Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice

Tema

Presvlačenje autora: trending, (stvarna) potreba ili umjetnost?

Tea Sesar

Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

Razgovor

DALIBOR ŠIMPRAGA i VLADO BULIĆ: O generacijama, prošlima, svojima, budućima

Kruno Lokotar

Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija

Tema

Kome pisci pišu? – o ljubavi i prkosu

Ana Fazekaš

U drugom nastavku teksta na temu “Kome pisci pišu”, o svome odnosu prema imaginarnim ili stvarnim čitateljima, utjecajima recepcije na njihovo pisanje i shvaćanju književne komunikacije govore autori mlađe generacije Luka Ostojić, Marija Skočibušić i Dora Šustić

Tema

Kome pisci pišu? – svijest i nesvjestice u pitanju književne publike

Ana Fazekaš

Tko je stvarna, fikcionalna, marketinški projicirana ili proizvedena; implicitna, eksplicitna, imaginirana i fantazirana; žuđena, željena i nepoželjna; slučajna, privremena ili povremena publika njihovih djela – odgovaraju neki od najboljih pisaca današnjice: Luka Bekavac, Kristian Novak i Želimir Periš

Kritika
Proza

Posveta zagrebačkim ilegalcima

Dragan Jurak

Priču o zagrebačkom dvadesetom stoljeću priča dvokatnica sa stanovima za iznajmljivanje, sagrađena 1911. godine. Pričaju je zagrebačke ulice, trgovi, parkovi i kvartovi. Ali isto tako pričaju je livade i šume. Planina koja se do same Ilice spušta u Zagreb ulazeći na ovom i onom mjestu u strogi centar možda je i najvažnije urbanističko obilježje grada. Šuma je zajednička i partizanima i Zagrebu

Iz radionice

Ponoćni glagoli

Marko Pogačar

Premijerno donosimo izbor pjesama iz knjige „Ponoćni glagoli“ Marka Pogačara, koja će se uskoro pojaviti u izdanju V.B.Z.-a

Tema

Kanonologije i Brlekov gravitas

Nataša Govedić

Kakav književni kanon uspostavljaju aktualne pjesničke antologije, tko je uvršten, a tko izostavljen i kakvu sliku domaćeg poetskog arhipelaga posreduju ta izdanja analizira Nataša Govedić na primjeru prošle godine objavljene antologije moderne poezije “Od Matoša do Maleša” autora Tomislava Brleka kao i ranijih izbora Tonka Maroevića, Hrvoja Pejakovića i drugih antologičara

1 234 5