Suvremeni književni kanon – kritički pogled

Tema

Što čitaš, s kime razgovaraš?

Katarina Luketić

Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić

Kritika
Proza

Fikcija koja želi provocirati i uznemiriti

Nika Pulig

Premda se čitatelj do posljednje stranice pita što točno leži u pozadini određenih odnosa, pravdanje takve spisateljske odluke moglo bi ići u smjeru želje za prikazom te priče kao primjera univerzalnosti iskustava, želje za nedefiniranim, otvorenim mjestima kao imaginacijskom polju igre za čitatelja, ali možda i eventualnim usložnjavanjem s prvijencem i budućom, trećom knjigom u neku uvjetnu trilogiju

Kritika
Proza

Sveto pismo (i) katastrofe

Filip Kučeković

Dvije knjige Dragana Juraka objavljene u jednoj godini na trenutke su toliko slične da se može pomisliti kako je to trebala biti jedna, a već malo kasnije svojom raznolikošću opovrgavaju svaku sličnu misao

Tema

Razgovori o suvremenoj talijanskoj književnosti (2)

Lora Tomaš

U nastavku razgovornih refleksija o suvremenoj talijanskoj književnosti, Lora Tomaš o queer književnosti, imigrantskim glasovima, memoarskoj prozi, poeziji i fenomenu zvanom Elena Ferrante, razgovara s prevoditeljicama i stručnjacima Sarom Latorre, Snježanom Husić, Anom Badurinom, Carlom Londerom, Srećkom Jurišićem i Elisom Coppeti.

Tema

Razgovori o suvremenoj talijanskoj književnosti (1)

Lora Tomaš

Kroz dinamični konverzacijski mozaik s prevoditeljima i stručnjakinjama, Lora Tomaš piše o tendencijama talijanske književnosti, njezinim prijevodnim odjecima u nas i drugdje, kao i čitateljskim praksama naših mediteranskih susjeda. Sugovornici i sugovornice prvog dijela s fokusom na talijansku krimi tradiciju, dijalektalne specifičnosti i Mediteranu kao (anti)junaku, talijanisti su i prevoditelji Miroslav Lulek, Dean Trdak, Snježana Husić, Srećko Jurišić i ravnatelj Talijanskog instituta Gian Luca Borghese

Razgovor

TIJANA MATIJEVIĆ: Prema kontinentu na kojem se može odigrati alternativna istorija

Ana Fazekaš

O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju

Kritika
Poezija

Fali pjesnika

Marija Skočibušić

Zbirka koja, u svojoj izvedbenoj predvidivosti i afektivnoj pretjeranosti, nije iznimka, nego pravilo pomodnih strujanja koja se već dulje vrijeme gomilaju i neopravdano zauzimaju većinu medijskog prostora, pritom se predstavljajući kao provokativno i hrabro otkrivanje tople vode

Razgovor

DANICA VUKIĆEVIĆ: Poezija može sve, da te pokida kao konac zubima

Ana Fazekaš

Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno

Kritika
Proza

Trošak lomače

Srećko Jurišić

Završni roman tetralogije daje cjelokupnu sliku Zagreba kao orijentir u sjećanju na grad koji iščezava, grad koji se gubi u nestalnosti, u provizornosti i koji treba zadržati barem dok traje roman

Kritika
Poezija

Rascjepi i pukotine

Andrijana Kos Lajtman

Druga knjiga Kristine Špiranec, za razliku od prve, utišana je i suptilna, ali istodobno i nekako snažna i samosvjesna u svojoj mirnoći, sigurna u svojoj, samo prividno krhkoj konstitutivnosti. Dok je prva zbirka prizivala pažnju odrješitim izvedbenim gestama (počevši od grafičkih, do narativnih i intertekstualnih), druga knjiga čitateljsku pažnju priskrbljuje upravo smirenošću kojom rašiva konvencionalnost cjeline

Tema

Pitanje književnog života

Ana Fazekaš

Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom

Kritika
Proza

Pitanje (poludjela?) načina gledanja

Tea Sesar

Jergović je formom i načinom obrade sadržaja zahvatio u srž rata, prikazavši njegovu stvarnost i utjelovljujući ju u iskustvo čitanja, a ne opisujući (stvarne) ratne događaje i doživljaje

12 3 4 5

Kalendar

siječanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

6. siječnja - 10. veljače

Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“

11. siječnja - 31. siječnja

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ koji se provodi u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027.
HND: natječaj za najbolje novinarske radove objavljene 2025. godine

11. siječnja - 31. siječnja

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) raspisalo je natječaj za najbolje novinarske radove objavljene u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine
Otvoren natječaj za dodjelu „Nagrada Iso Velikanović“ za 2025. godinu

19. siječnja - 13. veljače

Ministarstvo kulture i medija već puna dva desetljeća kontinuirano nagrađuje književne prevoditelje koji su svojim predanim radom obogatili hrvatsku kulturu, prevodeći s brojnih stranih jezika te je učinili relevantnim dijelom svjetske književne scene. Rok za dostavu dokumentacije je 13. veljače 2026. godine.