Internacionala naslovnica: „Me’med, crvena bandana i pahuljica“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ ovoga puta predstavljamo strana i domaća izdanja romana „Me’med, crvena bandana i pahuljica“ Semezdina Mehmedinovića

Zločin i kazna: pad s visine

Ivo Alebić

Uoči premijere adaptacije romana „Zločin i kazna“ u režiji Jerneja Lorencija u zagrebačkom HNK donosimo tekst o ovom kolosalnom romanu o nasilju, ponižavanju i patnji; iscrpnoj studiji toga u što se čovjek pretvara nakon što počini zločin

MARIJA ANDRIJAŠEVIĆ: Moje su riječi, moj je papir, ajde!

Ana Fazekaš

„Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević jedno je od najčvršćih poetskih zdanja posljednjih nekoliko domaćih nam književnih godina. Uz prve zamahe Goranovog proljeća, s ovogodišnjom laureatkinjom nagrade Ivan Goran Kovačić otvaramo teme tadašnjosti i sadašnjosti poezije, međumedijskih prijenosa i potencijala pisane riječi da diše, te tijela koje piše, čita i ustaje od knjige kad joj se žar stranice uhvati za biće – i grabi…

Začin mora teći

Enver Krivac

Svijet „Dine“ je velik, ogroman, kompliciran, mnogoslojan, razgranat prostorno i vremenski, krcat stotinama idiosinkrazija, toponima i ostalih imena za stvari, ljude i pojave. Kompleksnost svijeta kojeg je izgradio Frank Herbert može, i to čini, mnoge odbiti zbog, na prvu, neprobojnosti i, jednostavno, „previše toga“, no ono što jedne odbija, druge privlači – piše Enver Krivac kojem je „Dina“ možda i najdraža knjiga. Tekst prati i serija originalnih autorovih ilustracija izloženih u našoj Galeriji

Otkud sada realista u mom telu?

Dragan Babić

Oko godinu i po dana je trajalo pisanje ovog dnevnika koji je, potpuno u skladu sa poetikom stvaraoca koji stoji iza njega, fragmentaran i razlomljen, datumiran i anti-datumiran, postmoderan i realističan, pun sumnji, strepnji i nesigurnosti, ali i pun preciznih dijagnoza savremenog društva koje mogu da zapišu samo pisci koji su svesni svoje stvarnosti i pozicije koju pojedinac zauzima u njoj

LEONIDA KOVAČ: Potrebno je usporavanje

Filip Kučeković

„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković

Povijest iseljavanja se ponavlja

Nika Pulig

U prvom dijelu diptiha riječ je o dobu osvajačkih pothvata Eugena Savojskog i tadašnjem egzodusu Hrvata iz Sarajeva. Drugi dio zrcali valove iseljavanja iz Bosne, a zbiva se tijekom 2018. godine, u ozračju uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji.

Amorove strelice iz barokne epohe

Nataša Govedić

U djelu „Amor more“, u filigranskom, besprijekorno izbrušenom prijevodu Vlatke Valentić, Pascal Quignard nastoji neprekidno prepletati pisanje i skladanje, točnije opisati muziciranje jednog „špila” glazbenika i njihovih instrumenata, koji se incestuozno miješaju i premještaju gradovima Europe, nadajući se da će negdje pronaći utočište za glazbu pred vjerskim ratovima

Književna republika Jugoslavija (2)

Boris Postnikov

Drugi i završni dio uvodnog poglavlja studije Borisa Postnikova „Književna republika Jugoslavija“, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa

Priče Marije Barnas

Zoran Ferić

Donosimo ulomak iz „Priča Marije Barnas“ Zorana Ferića, jedne od deset priča iz zbirke „Spiderman“ koja uskoro izlazi u nakladi V.B.Z.-a. Ferićeva nova zbirka nastavlja se na nagrađivanog „Anđela u ofsajdu“, prije svega onim pričama koje se sastoje od samostalnih pripovjednih cjelina povezanih nekim kriterijem, prostorom ili situacijom. U „Pričama Marije Barnas“, recimo, ta je situacija radionica kreativnog pisanja za srednjoškolce i studente u dalmatinskom gradiću.

Knausgård i glad za slikama

Katarina Luketić

Trenutačnost, ogoljelost, sveobuhvatnost i hiperintenzitet u oku promatrača – o važnosti slikarstva u književnosti Karla Ovea Knausgårda, pretapanju slike i teksta te sličnostima i razlikama između zagonetki pisanja i slikanja za ciklus posvećen intermedijskim transferima piše Katarina Luketić

Književna republika Jugoslavija (1)

Boris Postnikov

Prvi dio uvodnog poglavlja studije „Književna republika Jugoslavija“ Borisa Postnikova, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa, govori o tome kako je potisnuta nekadašnja ideja zajedničke jugoslavenske književnosti i u kakvim sve paradoksima znaju završiti povijesti književnosti pisane u nacionalnom ključu

PRVA NATRAG 19 20 212223 24 25 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

rujan 2026
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Nova generacija Kulturpunktove školice

19. kolovoza - 15. rujna

Otvorene su prijave za 18. ciklus Kulturpunktove novinarske školice, jedinstvenog edukacijskog programa za mlade autore_ice.
19. VRISAK

12. rujna - 19. rujna

Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture