Portal za književnost i kritiku

Povratak Baldwinovoj prozi nije samo povratak u lektiru mladosti, nego ponovno čitanje queer klasika u svjetlu nove političke i teorijske osjetljivosti. „Giovannijeva soba“ danas djeluje kao most između književne prošlosti i suvremenog queer pisma, roman koji, kako kaže José Esteban Muñoz, „još uvijek sanja budućnost koja nije došla“
Kratki roman “Kuća za pisanje” prati protagonista već nam dobro poznatog iz Mehmedinovićevih proza, čineći i ovu knjigu kamenčićem uzbudljivog, još ni približno završenog, opsežnog mozaika koji tvori izniman, spletu istrgnutoga korijenja sličan pripovjedni svijet, čiji je glavni lik jedno vrijeme, koje se od nas udaljava. Taj lik je pisac raspet između iznevjerenog obećanja slobode koje čuči u američkom snu i povratka u rodni kraj koji se u međuvremenu sveo na vlastite puke tragove, pisac koji traži žilu poezije u sebi
“Minina perspektiva, kao, naravno, i perspektiva Barbi Marković, istovremeno je unutrašnja i spoljašnja, kakva je uvek perspektiva nekoga ko emigrira, što zbirci daje tematsku raznovrsnost, ali i određeni trezveni odmak na mestima na kojima je to potrebno. Zbirka sadrži neke vrlo zabavne, ali i uznemirujuće priče o načinima na koje Mini progoni domovina, ta evropska crna rupa, Balkan.” O književno iščašenoj, tematski aktualnoj i politički inteligentnoj knjizi Barbi Marković piše Dunja Ilić
Neke od osnovih postavki romana – stilska svedenost, jezički minimalizam, fokusiranost na detalj i odbacivanja nepotrebnih slojeva teksta – mogu da se čitaju i kao njegovi nedostaci, naročito za čitaoce koji očekuju detaljnu psihološku sliku protagonista i eksplicitno pojašnjenje motivacije iza svih njihovih postupaka. Sličan utisak ostavljaju i pojedine epizode u kojima autor odlazi van glavnog toka puta i razgovora unuka i dede
Prvi roman Monike Herceg vraća se i doslovce i metaforom na teme njezine prve zbirke poezije “Početne koordinate”: djetinjstvo, odrastanje u neimaštini i nasilju, prožetost prirode i kulture, fokalizacija djeteta…
Zappina Autobiografija funkcionira kao priručnik građanske hrabrosti: neumoljiva obrana slobode govora, nepokolebljiva vjera u umjetničku autonomiju i lucidna kritika političkih i kulturnih mitova koji se ponavljaju u ciklusima. Čitajući ga danas, jasno je da se obrasci protiv kojih se borio nisu izgubili, nego su samo promijenili kostime. Upravo zato ova knjiga, izvorno objavljena još 1989. godine, djeluje svježije nego ikad – kao podsjetnik da je rock, u svojoj najdubljoj gesti, uvijek bio otpor
Kad bih morala odabrati samo jedan razlog zašto nam je “Niz nesretnih događaja” Lemonyja Snicketa bio i ostao važan, to bi bio njegov radikalan pristup književnosti za djecu i mlade – piše Anda Bukvić Pažin čiji prijevod knjige „Turobna tvornica“ uskoro izlazi u izdanju Bodonija
Riječ „woke‟ zapravo ne znači ništa niti ima mogućnost išta značiti. Posrijedi je teorijska utvara i vrijednosno obojeni pseudopojam koji ne izražava ništa doli načelno negativan stav spram određenih pokušaja transformiranja kulturnog i političkog polja. Susan Neiman misli da taj pojam kritizira s lijevih pozicija, iako je zapravo liberalka kojoj je suvremena desnica uspjela podvaliti privid da „woke‟ donosi nešto više od međusobno različitih vrijednosnih sudova različitih pojedinaca
„Zadnji dan mira“ radikalno odstupa od konvencionalnog modela ratnog romana: dramatični događaji gotovo su potpuno odsutni, dok se veći dio teksta odvija u prostoru nagađanja, analize i zamišljanja mogućih, budućih scenarija
U povodu rođendana Dubravke Ugrešić objavljujemo govor naše urednice Katarine Luketić, iznesen na znanstvenom skupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2024., koji se dotiče ključnih mjesta današnje recepcije njezine književnosti kao i ženskog autorstva uopće
„Nisam što ovdje piše, već kamo to vodi“ uvodna je misao s kojom nas autorica suočava na samom početku knjige nagovješćujući da je, uz to što tekst govori, bitno i to kamo ide, što radi, kako djeluje i utječe na nas kao čitatelje i čitateljice. “Ljubavi, pripremi se” titra između lirske proze i fragmentarnog romana jer koliko je njezina poezija nepoetična, toliko je i proza nenarativna
Sam naslov zbirke priča navodi nas na pomalo pogrešan trag: ljetne bezbrižnosti, nečeg lakonskog u čemu se duh i tijelo rasplinjuju u moru, bazenu ili zraku ljetnih večeri, u čemu se odnosi stvaraju i rastvaraju jednostavno poput ulaska u vodu, skoka u bazen ili sunčanja i joge usred ljetnog dana. Ispod površine je pak nešto mnogo drugačije

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Natječaj za Nagradu “Joža Horvat”

    Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Hrvatsko društvo pisaca objavljuje poziv na natječaj za Nagradu "Joža Horvat" za najbolju objavljenu putopisnu knjigu izdanu u razdoblju od 1.9.2024. godine do 31.3.2026. godine

Izdvojeno

Kritika Proza
O(ko) književnosti
Iz radionice

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Kritika Proza
Skip to content