Portal za književnost i kritiku

“Rušenje četiri zida” − koju bi zbog galerijskog pogleda koji je više određen širinom i sveobuhvatnošću nego poetičkom ekskluzivnošću, zapravo preciznije bilo nazvati panoramom umjesto antologijom – čitatelju daje dobar pregled pjesničke queer scene u regiji. Dakako, pjesnički pristupi koje zatječemo vrlo su raznoliki i zbornik svakako ne nudi uvid u zajednički nazivnik jugoslavenske i postjugoslavenske queer poezije
Filip David je bio i ostat će jedan od velikana, kao književnik i kao moralna vertikala
Pobuna može biti krik koliko i pitanje, ali je uvek moralni stav i radijacija etičkog imperativa, vapaj za smislom. Pobunjeni čovek traži smisao; istina pa pravda nužne su instance na tom putu obnove i reuspostavljanja poretka. Samo se beskičmene ništarije zadovoljavaju umetnošću koja zabavlja ugojena telesa umrtvljene savesti
U povodu smrti Marija Vargasa Llose donosimo esej kojim je Tomislav Brlek popratio drugo izdanje njegovog romana „Jarčevo slavlje“, u prijevodu Tamare Horvat Kanjera
Tomica Šćavina ovim romanom zauzima mjesto u razvitku paradoksalnog književno-povijesnog projekta izricanja onog što je neizrecivo, započetog još u 19. stoljeću. Ipak, njezina težnja nije ni nastavak projekta ni njegovo potkopavanje. Umjesto toga, autorica pokušava iz temelja demaskulinizirati nečujno, kao i ženske likove koji ispunjavaju ulogu njegovih baštinica
Povodom nedavnog izdanja kroatizirane verzije kapitalne Alkemije riječi, knjige sabranih pjesničkih djela Arthura Rimbauda iz prevodilačkog pera Nikole Bertolina, donosimo esej koji nastoji rasvijetliti i koliko je to moguće demistificirati mladog pjesničkog proroka, istovremeno dodajući novi sloj na već više od stoljeća debeo, ustrajan nanos mistične patine, aure koja postojano okružuje njegovo ime
Povodom prvog domaćeg prijevoda Bunjinovih „Tamnih aleja“, donosimo prevoditeljev esej o poetici „bijelog“ nobelovca čiji je rukopis u nekim kulturama ostao sinonim za rafiniran stil, s posebnim osvrtom na neke i tada kontroverzne, a s protokom vremena sve anakronije pristupe reprezentaciji ženskog tijela, maskuliniteta i muško-ženskih odnosa, te općenito panerotizam autorove kasnije proze
Tomić je tipičan hrvatski pisac novinar istrenirane riječi koji se ne muči pisati unutar suvremene transmedijalnosti. Sukladno potrebi on može biti iznimno okrutan i bešćutan, iako nikad u većem stupnju od zbilje koju komentira. Ovdje je njegova blagost odabir, tvrdi Srećko Jurišić za novi roman „Nada“, koji stvarno pruža nadu
Kako bi osmislila novi horizont ideala političke emancipacije, ekologija mora naslijediti sposobnost devetnaestog stoljeća da odgovori na veliki geo-ekološki šok industrijalizacije, kakvu je pokazao tadašnji socijalizam. No, ona mora i ponovno osmisliti imperativ zaštite društva, uzimajući u obzir međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama. Donosimo fragment uvodnog poglavlja iz knjige „Obilje i sloboda“ u kojoj francuski filozof Pierre Charbonnier rekonstruira okolišnu povijest modernih političkih ideja, u pripremi za skori tisak u nakladi AGM u prijevodu Milene Ostojić
„Pariški maraton“ istodobno je putopis, skica za pisanje romana, historijski izvor jedne konkretne obitelji koji dobiva univerzalni značaj, tekst koji „odiše spisateljskom radoznalošću prema svetu i umetnosti i pripovedačkim odnosom prema stvarnosti, diskretnom spisateljskom (i ljudskom) zrelošću koja nema potrebu nikog ni u šta da ubeđuje, zbog čega smo, naravno, samo još više ’ubeđeni’ u kvalitet teksta“, kaže Dunja Ilić
Kakve se stvarnosti rastvaraju na miješanom tlu likovne konceptuale i paraknjiževne tekstualnosti? U eseju unutar ciklusa posvećenog medijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Ana Fazekaš na neoavangardnim primjerima promišlja nedovoljno istražene potencijale medijskih rubova koji organski teže preklapanju
Pjesništvo, da bi pjesništvom ostalo – da bi ostalo sebi vjerno i zadržalo svoj, makar i odgođeni, politički potencijal – mora uporno raditi protiv sebe, barem u jednom svom segmentu piliti granu na kojoj sjedi. Pjesništvo, dakle, mora ustrajno iznevjeravati vlastiti horizont očekivanja u danom historijskom trenutku, mora potkopavati jezik i obrasce koji ga pjesništvom legitimiraju i ovjerovljuju unutar dominantnoga diskursa. Njegova strategija mora biti upravljena protiv uvriježene slike o poeziji trenutka, ići uz dlaku obrascima koji konstituiraju pjesništvo epohe. Povodom svjetskog dana poezije i zatvaranja 62. Goranovog proljeća donosimo prije više godina napisan, izvorno u slovenskom časopisu Literatura objavljen esej Marka Pogačara koji, na primjeru pjesništva, sinkronijski i dijakronijski propituje imanentnu spregu literature i politike

Događaji

Danas
  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Proza
Skip to content