Razgovor

Razgovor

JOSIP ČEKOLJ: U hrvatskoj stvarnosti ne postoje stroge granice između ruralne i urbane kulture

Monika Herceg

Progovaram i o nužnosti prihvaćanja i otkrivenja, ali i o strahu od već spomenute predodređenosti – možete to nazvati i sudbinom ili predestinacijom ako želite – začaranog kruga obiteljskih problema, bezizlaznih situacija u kojima se nalazi malen čovjek, slab subjekt povijesti, kojim upravljaju oni koji posjeduju moć

Razgovor

DAVID ŠPORER: Kritika treba preispitivati ono što se čini prirodno i istinito

Ana Fazekaš

O stereotipima i površnim čitanjima teorijskih ikona, zamkama ahistoričnosti, akademskoj industriji i konformizmu koji se nekad krije iza radikalnih ideja govori autor nedavno objavljene, „ikonoklastičke“ knjige o Michelu Foucaultu „Konformizam radikalne misli“

Razgovor

A. S. KUKAVICA: Zašto “normalna” književnost ne objašnjava zašto koristi svoju “normalnu” formu

Srećko Jurišić

Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”

Razgovor

DORA ŠUSTIĆ: Želimo emancipirati žene kroz književnost, ali i dalje želimo da žene pišu kao muškarci

Goran Glamuzina

Mislim da je zadaća umjetnosti ući u sfere u koje si ne dopuštamo ući u stvarnom životu; preispitati moralne sive zone i ljudska iskustva u čitavoj njihovoj kompleksnosti, iskustva koja su mahom paradoksalna, proturječna, kaotična, koja izmiču jasnim definicijama i sudovima, kao što je iskustvo prve ljubavi“, kaže Dora Šustić, povodom zamijećenog, u rukopisu nagradom Drago Gervais nagrađenog romana „Psi“

Razgovor

VLADIMIR SEVER: Književnost počiva na mitovima

Kruno Lokotar

Vladimir Sever, urednik, prevoditelj, DTP-ovac i nakladnik, postavio je svjetski jedinstvenu poslovnu politiku koju uspješno provodi u okviru svoje nakladničke kuće Mitopeja

Razgovor

DUBRAVKA ZIMA: U procesu osvajanja slobode važna je i djevojačka osobnost

Tea Sesar

S Dubravkom Zima, sveučilišnom profesoricom književnosti te predanom znanstvenicom i istraživačicom, razgovarali smo o njezinoj novoj knjizi „Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću“. Njezina je to peta znanstvena knjiga, a s obzirom na nedovoljnu obrađenost povijesti djevojaštva, možemo reći da je Zima ujedno i začetnica istraživanja ove problematike u našem histriografskom ali i književnoznanstvenom diskursu.

Razgovor

LUKA BEKAVAC: Paranormalna ekonomija pripovijedanja

Branislav Oblučar

Roman „Urania“ Luke Bekavca nesvakidašnja je pojava u domaćem književnom polju. Na preko dvije tisuće stranica, u devet knjiga uvezanih u šest istovremeno objavljenih svezaka, autor nastavlja graditi prepoznatljiv, u isti mah posve opipljiv i fantazmagoričan, kompleksan, žanrovski hibridan i formalno razigran pripovjedni svijet, s temeljima u četirima njegovim dosad objavljenim proznim knjigama

Razgovor

ŽIVA BENČIĆ: Čitati između redaka

Ivo Alebić

Ruska književnost organski je dio europskog književnopovijesnog razvoja, a ne samosvojna i zatvorena cjelina. Upravo zahvaljujući zapadnim utjecajima koji su u 17. stoljeću do Rusije dopirali uglavnom preko Poljske i Ukrajine, ona uz zakašnjenja i modifikacije prolazi više manje iste razvojne faze kao i sve ostale europske književnosti te se kao takva ne bi trebala sagledavati izvan europskog kulturnog prostora, sviđalo se to nama ili ne.

Razgovor

NENAD IVIĆ: Imaginacija nam govori što istina jest

Ana Grbac

Ne mislim da je bit svijeta da pronađe konačnu istinu, ali bit svijeta je da neprekidno raspravlja o tome što mu je najbolje za život, a to najbolje za život se može najbolje promatrati kroz fikciju sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti i kroz fikciju koja ima pretenziju da bude istinita, dakle ono što je history ili histoire

Razgovor

ZVONKO KOVAČ: Zalagao sam se za neku vrstu slavističke solidarnosti

Jagna Pogačnik

Nije uvijek lako ostati obilježen kao otpadnik, ne samo u književnosti ili kritici, nego i u znanosti o književnosti; svugdje je lažno rodoljublje ili pravo domoljublje na visokoj cijeni, mnoga su vrata zatvorena ako niste u ratu historiografija odabrali pravu stranu, a pogotovo ako u pravom ratu niste sudjelovali barem svojom nazočnosti u napadnutom gradu ili domovini

Razgovor

JURICA PAVIČIĆ: Kad ne bih pisao o prostoru oko sebe, ne bih mogao uopće pisati (II)

Srećko Jurišić

O tehnici stvaranja krimi zapleta, fascinaciji dijalektikom otoka, Zlarinu kao vlastitom Combrayu, snažnim ženskim likovima, Dalmaciji, Splitu, eksploziji kreativnosti dalmatinskih pisaca i spisateljica te još koječemu, čitajte u drugom dijelu intervjua s piscem Juricom Pavičićem

Razgovor

JURICA PAVIČIĆ: Ja sam neizbježno i zavičajni pisac, pisac regije (I)

Srećko Jurišić

Novi krimić “Mater Dolorosa” Jurice Pavičića povod je za opsežan razgovor s autorom u kojem se on dotiče brojnih tema: od pisanja žanrovske proze i tehnika vlastitog spisateljskog zanata do kulturologije Mediterana i važnosti prostora u vlastitim romanima. Razgovor donosimo u dva dijela.

1 2 345 6 7

Kalendar

svibanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Scenaristički program Zora Dirnbach

21. ožujka - 1. lipnja

Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.
Natječaj za rezidencijalni boravak u Kući za pisce – Hiži od besid za 2027. godinu

31. ožujka - 31. svibnja

Kuća za pisce - Hiža od besid Pazin, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Natječaj za rezidencijalni boravak u pazinskoj Kući za pisce - Hiži od besid za 2027. godinu je otvoren do 31. svibnja 2026.!
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

11. svibnja - 10. lipnja

Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)