Tag: Razgovor

Razgovor

MARIJA ANDRIJAŠEVIĆ: Moje su riječi, moj je papir, ajde!

Ana Fazekaš

„Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević jedno je od najčvršćih poetskih zdanja posljednjih nekoliko domaćih nam književnih godina. Uz prve zamahe Goranovog proljeća, s ovogodišnjom laureatkinjom nagrade Ivan Goran Kovačić otvaramo teme tadašnjosti i sadašnjosti poezije, međumedijskih prijenosa i potencijala pisane riječi da diše, te tijela koje piše, čita i ustaje od knjige kad joj se žar stranice uhvati za biće – i grabi…

Razgovor

LEONIDA KOVAČ: Potrebno je usporavanje

Filip Kučeković

„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković

Razgovor

ANDREA MILANKO: Zaziranje od teorije

Marko Pogačar

S docenticom na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu porazgovarali smo o lirici i poeziji, zazoru domaće akademske kulture od teorije, ulozi antologija u formiranju kanona, prozi Slobodana Novaka i drugim njezinim raznovrsnim profesionalnim fokusima i interesima

Razgovor

CARLOS PASCUAL: Najbitnija mi je komunikacija s publikom

Lora Tomaš

U razgovoru s Carlosom Pascualom, Meksikancem koji već petnaest godina živi u Ljubljani, Lora Tomaš predstavlja jednog od zanimljivijih pisaca i kazalištaraca koji trenutno obogaćuju susjednu kulturno-književnu scenu

Razgovor

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ: Dobra književnost je potencijalno prevratnička

Jagna Pogačnik

Protivim se tome da je samo iskustvo vlastite kože relevantno, bilo bi nemoguće preživjeti sve što i likovi, imaginacija je naš posao, ako smo dobri u tome što radimo, kao pisci mi možemo biti bilo tko. Naš posao bi trebao biti da pojmimo i ono što nam je u građanskom životu neprihvatljivo, da mijenjamo sebe, eto tako mijenjamo svijet. Književnost nije neki strogi učo koji ušutkava, osuđuje i prijeti štapom. Ona zapravo zavodi

Razgovor
Izdvojeno

DAMIR ŠODAN: Zajebancija kao obrambena borilačka vještina

Vid Jeraj

Damir Šodan priredio je kapitalno izdanje sabravši, u dva toma pod naslovom „Južno dvorište“, pjesničku ostavštinu Predraga Lucića, pri čemu je dobar dio naslova objavljuje prvi put. S urednikom smo razgovarali o njihovom zajedničkom odrastanju i umjetničkom stasavanju u Splitu sedamdesetih i osamdesetih godina, muzici, literaturi, Mediteranu, humoru…

Razgovor

TIJANA MATIJEVIĆ: Prema kontinentu na kojem se može odigrati alternativna istorija

Ana Fazekaš

O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju

Razgovor

ALLA TATARENKO: Ukrajinska poezija u ovom trenutku je gutljaj slobode

Kruno Lokotar

Veze koje je između hrvatske i ostalih južnoslavenskih književnosti i ukrajinske književnosti, i kultura, izgradila prevoditeljica, znanstvenica, esejistkinja i sveučilišna profesorica Alla Tatarenko su trajne. Ni usred rata, Alla, ne planira stati. Dužni smo joj jedno veliko hvala

Razgovor

ANDA BUKVIĆ PAŽIN: Svaki tekst koji prevodim u meni i oko mene gradi svoju minibiblioteku

Katarina Luketić

O labirintima svoje osobne biblioteke u kojoj se susreću pisci s različitih meridijana i iz različitih povijesnih epoha, vlastitim čitateljskim navikama i strastima, sretnoj izgubljenosti među policama knjiga i brojnim književnim temama govori prevoditeljica i autorica Anda Bukvić Pažin

Razgovor

ŽELIMIR PERIŠ: Veliki sam ljubitelj stvari koje mi nedostaju

Boris Postnikov

Knjige koje nam nedostaju vrijede više od onih koje su nam pri ruci. Ljudi koji nam nedostaju nekad nas emotivno više voze od onih koji su tu. Nedostajanje nije pozitivna emocija, ali može biti pokretač pozitive, a u kreativnom smislu je vrhunski impuls

Razgovor

FARAH GHUZNAVI: Migranti obavljaju poslove koje nitko ne želi

Lora Tomaš

Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s nagrađenom bangladeškom autoricom, kolumnisticom i aktivistkinjom Farah Ghuznavi

Razgovor

SELMA RALJEVIĆ: Trebamo izaći iz uskog kanjona kanona

Boris Postnikov

Dominantni i vladajući, okoštali i zastarjeli kanon je isključivo nacionalni, a on i jeste uski kanjon. Kanon sam jednom, slučajnom greškom u govoru, i nazvala kanjonom. Svakako treba propitati i da li je ono što termin „kanon“ tradicionalno znači i označava više uopće adekvatno i primjenjivo u nauci i obrazovanju o savremenoj književnosti te u bilo kakvom drugom pristupu savremenoj književnosti, kao i da li je on sam u tom smislu više adekvatan i primjenjiv, na što je sve već smisleno i višerazložno ukazala Dubravka Ugrešić

12 3 4 5 6