Tema

Tema

Zločin i kazna: pad s visine

Ivo Alebić

Uoči premijere adaptacije romana „Zločin i kazna“ u režiji Jerneja Lorencija u zagrebačkom HNK donosimo tekst o ovom kolosalnom romanu o nasilju, ponižavanju i patnji; iscrpnoj studiji toga u što se čovjek pretvara nakon što počini zločin

O(ko) književnosti

Knausgård i glad za slikama

Katarina Luketić

Trenutačnost, ogoljelost, sveobuhvatnost i hiperintenzitet u oku promatrača – o važnosti slikarstva u književnosti Karla Ovea Knausgårda, pretapanju slike i teksta te sličnostima i razlikama između zagonetki pisanja i slikanja za ciklus posvećen intermedijskim transferima piše Katarina Luketić

Tema

O diktatorima, migrantima, radu… i književnosti kakva je nekoć bila

Tatjana Peruško

U završnom nastavku eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško rezimira kako je talijanska proza dvijetisućitih sklona držati se prokušanih pripovjednih i žanrovskih konvencija, ali uz prilagodbu novim dominantnim tendencijama, kao što su dokumentarizam i društveni angažman. Žanrovskim dvojbama pridružuju se one etičke, u slučaju dvojice autora, Genne i Scuratija, koji pišu o diktatorima dvadesetog stoljeća, a najveća novost talijanske kulture i književnosti povezana je s valom masovnih migracija koje rezultiraju književnom produkcijom italofonih migranata i talijanskih književnika koji se bave tematikom stranaca. U razdoblju ekonomske krize i radikalnih promjena u svijetu rada, i suvremena proza svjedoči o pojavama poput prekarizacije, siromaštva i otuđenosti.

Tema

Novo vrijeme: „nulte godine“ (nastavak)

Tatjana Peruško

U trećem od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško nastavlja pisati o „nultim godinama“ i tendenciji „povratka stvarnosti“. Navodeći primjere pisaca i njihovih proznih djela, u tekstu ukazuje na to kako su najzanimljivija ostvarenja suvremene talijanske proze nastala u autobiografskom modelu. Osim autobiografsko-autofikcijskog pola – ponekad pisanog u 3. licu, kao obiteljska priča i fotografski dokument ili s fikcijskim upadima – primjetan je i onaj biografsko-biofikcijski, u rasponu od romansiranih biografija i biografskih romana do biografske metafikcije

Tema

Pilule za zaborav

Saša Ćirić

Zbog autora nalik Teofilu čitaoci zavole knjige, cene medije i novinare, „konsultuju se“ i vode dijalog sa njegovim tekstovima i osećaju porodični gubitak kad oni nestanu. Sudbina čitalaca i javnih posmatrača je da „služe“ drugima, da prokazuju štetno i budu zagovarači boljeg. Teofil Pančić je opravdao svoj izbor i ispunio svoj poziv

Tema

Novo vrijeme: „nulte godine“

Tatjana Peruško

U drugom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o promjeni paradigme koju su početkom dvijetisućitih potaknuli društveno-politički uvjeti. Početak je to tendencije koju će talijanska kritika nazvati „povratkom stvarnosti“ i zaokretom proze prema novom realizmu. Roman „Gomorra“ Roberta Saviana najavljuje ključne karakteristike današnje talijanske proze: prevlast nefikcijskih pripovjednih obrazaca i dokumentarizma, pripovijedanje u prvom licu kao jamstvo autentičnosti, memorijalističko-testimonijalnu ulogu pisca i književnosti, te miješanje fikcionalnih i nefikcionalnih elemenata

Tema

Dokumentima protiv fikcije

Tatjana Peruško

U prvom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o zazoru talijanskih pisaca i kritičara prema romanu i usredotočenosti na stvarnost, te uzroke toga otpora prema fikciji razotkriva u proznim tendencijama osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća

Tema

Pripovjedno nasljeđe Marije Čudine

Ivan Molek

Narativnim tragom knjiga “Amsterdam” (1975.), “Divlja duša” (1986.), “Nož punog mjeseca” (1989.) i “Nevolje” (2005.)

Tema

Književni influenseri

Vid Jeraj

O tržišnoj logici u književnom polju i ulozi jednog „novog“ zanimanja, ili knjige su opet in, ako književnošću smatramo ljubiće, trilere i self-help literaturu

Tema

Što čitaš, s kime razgovaraš?

Katarina Luketić

Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić

Tema

Sedam veličanstvenih

Redakcija

Što ste najviše čitali 2024. godine na Kritici-hdp?

Tema
Izdvojeno

Drugarice, čistite li puške?

Olja Savičević Ivančević

Rat uvijek zadobiva neočekivana lica i, iako to izgleda nemoguće, svaki sljedeći biva još strašniji i gori, zatim se na taj tuđi rat naviknemo. Rat u Palestini je osim Gaze spalio i sve što smo mislili da smo naučili o ljudskosti. Spalio je ono u što smo vjerovali i što nas je oblikovalo: filozofske knjige, filmove i romane, poeziju i pjesme, i kazališta i mirovne konferencije i pojam dijaloga i pojam sućuti i ideju solidarnosti i pojam žrtve. Čitava zapadna kultura u ovom trenutku se doima kao lešina zatrpana leševima palestinskih civila.

PRVA NATRAG 5 6 789 10 11 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

rujan 2026
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Nova generacija Kulturpunktove školice

19. kolovoza - 15. rujna

Otvorene su prijave za 18. ciklus Kulturpunktove novinarske školice, jedinstvenog edukacijskog programa za mlade autore_ice.
19. VRISAK

12. rujna - 19. rujna

Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture