Tema

Tema

Novo vrijeme: „nulte godine“ (nastavak)

Tatjana Peruško

U trećem od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško nastavlja pisati o „nultim godinama“ i tendenciji „povratka stvarnosti“. Navodeći primjere pisaca i njihovih proznih djela, u tekstu ukazuje na to kako su najzanimljivija ostvarenja suvremene talijanske proze nastala u autobiografskom modelu. Osim autobiografsko-autofikcijskog pola – ponekad pisanog u 3. licu, kao obiteljska priča i fotografski dokument ili s fikcijskim upadima – primjetan je i onaj biografsko-biofikcijski, u rasponu od romansiranih biografija i biografskih romana do biografske metafikcije

Tema

Pilule za zaborav

Saša Ćirić

Zbog autora nalik Teofilu čitaoci zavole knjige, cene medije i novinare, „konsultuju se“ i vode dijalog sa njegovim tekstovima i osećaju porodični gubitak kad oni nestanu. Sudbina čitalaca i javnih posmatrača je da „služe“ drugima, da prokazuju štetno i budu zagovarači boljeg. Teofil Pančić je opravdao svoj izbor i ispunio svoj poziv

Tema

Novo vrijeme: „nulte godine“

Tatjana Peruško

U drugom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o promjeni paradigme koju su početkom dvijetisućitih potaknuli društveno-politički uvjeti. Početak je to tendencije koju će talijanska kritika nazvati „povratkom stvarnosti“ i zaokretom proze prema novom realizmu. Roman „Gomorra“ Roberta Saviana najavljuje ključne karakteristike današnje talijanske proze: prevlast nefikcijskih pripovjednih obrazaca i dokumentarizma, pripovijedanje u prvom licu kao jamstvo autentičnosti, memorijalističko-testimonijalnu ulogu pisca i književnosti, te miješanje fikcionalnih i nefikcionalnih elemenata

Tema

Dokumentima protiv fikcije

Tatjana Peruško

U prvom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o zazoru talijanskih pisaca i kritičara prema romanu i usredotočenosti na stvarnost, te uzroke toga otpora prema fikciji razotkriva u proznim tendencijama osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća

Tema

Pripovjedno nasljeđe Marije Čudine

Ivan Molek

Narativnim tragom knjiga “Amsterdam” (1975.), “Divlja duša” (1986.), “Nož punog mjeseca” (1989.) i “Nevolje” (2005.)

Tema

Književni influenseri

Vid Jeraj

O tržišnoj logici u književnom polju i ulozi jednog „novog“ zanimanja, ili knjige su opet in, ako književnošću smatramo ljubiće, trilere i self-help literaturu

Tema

Što čitaš, s kime razgovaraš?

Katarina Luketić

Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić

Tema

Sedam veličanstvenih

Redakcija

Što ste najviše čitali 2024. godine na Kritici-hdp?

Tema

Drugarice, čistite li puške?

Olja Savičević Ivančević

Rat uvijek zadobiva neočekivana lica i, iako to izgleda nemoguće, svaki sljedeći biva još strašniji i gori, zatim se na taj tuđi rat naviknemo. Rat u Palestini je osim Gaze spalio i sve što smo mislili da smo naučili o ljudskosti. Spalio je ono u što smo vjerovali i što nas je oblikovalo: filozofske knjige, filmove i romane, poeziju i pjesme, i kazališta i mirovne konferencije i pojam dijaloga i pojam sućuti i ideju solidarnosti i pojam žrtve. Čitava zapadna kultura u ovom trenutku se doima kao lešina zatrpana leševima palestinskih civila.

Tema

Ulica velike nade

Ivana Sajko

Svaka ulica ovoga grada ima barem jednu priču o ratu. Ima svoje rušenje. Ima svoje leševe. Ima zlatne pločice na pločniku koje odolijevaju zaboravu. Ima palestinske marame i tragičnu nemoć dobrih namjera. Svaka se ulica bolje razumije kao muzej ili groblje ili morska obala. Dva i pol kilometara obale rastegnute između Sony Centra na Potsdamer Platzu i Lidla kraj U-bahn stanice Kleistpark pripada upravo Potsdamer Straße

Tema

Ugodni protokoli starog vremena

Miroslav Kirin

O bibliotekama idealnim i imaginarnim, izgubljenim, pronađenim i nikad postojećim, onima opipljivim i neopipljivim, ali svakako temeljnim, divnim i stvarnim, u nizu izazvanih mikroeseja piše pjesnik, prozni pisac i prevoditelj Miroslav Kirin

Tema

Pitanje književnog života

Ana Fazekaš

Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom

PRVA NATRAG 4 5 678 9 10 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

lipanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Konkurs za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar

18. svibnja - 14. lipnja

Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku ili pjesnikinji u 2026. godini.
Booksa u parku

2. lipnja - 30. lipnja

Booksa Martićeva ul. 14D, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu: krošnje našega parka šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji park ispred Bookse čini posebnim […]