Siječanj je mjesec inventura, prebrojavanja i statistika. Mjesec rekapitulacija, svođenja računa, odluka i planiranja. U siječnju i mi kao redakcija s pažnjom iščitavamo statistiku čitanosti našeg portala, nastojeći iz raznih brojki, rangiranja i postotaka iščitati trendove, čitateljske preferencije i očekivanja. Pri tome smo svjesni, jasno, da logiku klikabilnosti u svakom mediju – a posebno u mediju posvećenom kulturi, književnosti i društvenim fenomenima – treba primijeniti s rezervom. Manje klikani tekstovi nipošto nisu oni manje kvalitetni. Tekstovi s najviše klikova pak ne moraju nužno odskakati po literarnom umijeću i snazi kritičke argumentacije. Recepcija je rezultat složenih, često i ne posve predvidljivih silnica. Pa ipak, premda sumnjičavi prema kompetencijama u kulturi i neskloni ekonomskim parametrima, svjesni smo da statistika čitanosti ima zanimljiv interpretacijski potencijal. Izdvajamo stoga ovdje sedam tekstova (s njihovim linkovima) koje ste najviše čitali 2024. godine na Kritici-hdp – znači tekstova kroz koje niste samo preletjeli nezainteresirano skrolajući, već ste ih i p-r-o-č-i-t-a-l-i, sudeći po minutaži koju ste im posvetili. Tekstove smo poredali abecedno, po prezimenima njihovih autorica i autora.
Ulomak iz knjige Četiri plamena: led spisateljice Nade Gašić objavljen u rubrici Iz radionice u kojoj predstavljamo knjige u rukopisu prije njihova objavljivanja.
Četiri plamena, led zimski je roman, podijeljen na Dva snivanja, Četiri dječje igre i Četiri boga. Utemeljen je na istinitom dokumentu, računu kojim je gradski poreznik iskazao troškove što ih je 1704. grad Zagreb imao kod mučenja i spaljivanja žena optuženih za vještičarenje.“
Esej nagrađivane novinarke i aktivistice Ivane Perić o florealnim motivima u palestinskom pjesništvu, o „cvijeću koloniziranih“, objavljen u sklopu našeg serijala Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti.
„S obzirom na to da ih se ugnjetava, segregira, osiromašuje, okupira i ubija već čitavo stoljeće, Palestinci se florom koja ih okružuje nisu stizali temeljito baviti, iako im je itekako prožela živote i pjesme. Privedimo zato ovaj tekst kraju palestinsko-američkom pjesnikinjom i novinarkom Nur Hindi koja u pjesmi „Jebite se s predavanjima o vještini, moji ljudi umiru“ (časopis Poetry, 2020.) piše: „Kolonizatori pišu o cvijeću / Ja vam govorim o djeci koja bacaju kamenje na izraelske tenkove / Nekoliko sekundi prije nego što postanu tratinčice.“ Pjesmu završava stihovima: „Kad umrem, obećavam da ću vas progoniti zauvijek / Jednog dana ću pisati o cvijeću kao da ga posjedujemo.“
Polemički tekst pisca, kritičara i urednika Kritike-hdp Borisa Postnikova potaknut knjigom Zbogom post-jugoslavenstvu! Mirjane Kasapović.
„Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu.“
Književna kritika filmskog i književnog kritičara Damira Radića o knjizi Kronika sretnih trenutaka Snježane Banović.
„Sjećanja iz “ludih osamdesetih” nude ponešto zanimljivih epizoda, ali većinski je ovo knjiga koja svoje likove ne uspijeva učiniti intrigantnima, ne nudi neke nove, poticajne uvide, a ne pomaže joj ni to što je pisana sasvim prosječnim stilom. Medijski je blještavo dočekana, ali ispod tog blještavila malo je stvarnog sadržaja.“
Esej spisateljice Olje Savičević Ivančević o ratu, „prizorima tuđeg stradanja“ i nužnosti reagiranja na nepravde i ubijanja objavljen u našem serijalu Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti.
„Rat uvijek zadobiva neočekivana lica i, iako to izgleda nemoguće, svaki sljedeći biva još strašniji i gori, zatim se na taj tuđi rat naviknemo. Rat u Palestini je osim Gaze spalio i sve što smo mislili da smo naučili o ljudskosti. Spalio je ono u što smo vjerovali i što nas je oblikovalo: filozofske knjige, filmove i romane, poeziju i pjesme, i kazališta i mirovne konferencije i pojam dijaloga i pojam sućuti i ideju solidarnosti i pojam žrtve. Čitava zapadna kultura u ovom trenutku se doima kao lešina zatrpana leševima palestinskih civila.“
Književna kritika kritičarke i pjesnikinje mlađe generacije Marije Skočibušić o zbirci Ljubav je glagol Srđana Sandića.
„Zbirka koja, u svojoj izvedbenoj predvidivosti i afektivnoj pretjeranosti, nije iznimka, nego pravilo pomodnih strujanja koja se već dulje vrijeme gomilaju i neopravdano zauzimaju većinu medijskog prostora, pritom se predstavljajući kao provokativno i hrabro otkrivanje tople vode.“
Esej scenaristice i autorice nagrađivanog romana Psi Dore Šustić o smrti, tugovanju, emocijama plave i pisanju.
„Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.“
Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Cirkulaciju europskih književnih djela 2025 s rokom za predaju projektnih prijedloga 11. veljače 2025. godine u 17:00 CET.
Nagrade za rukopise autora do 35 godina Na vrh jezika za poeziju i Prozak za fikcijsku prozu organiziraju Udruga Kultipraktik, a godišnje dodjeljuje žiri u sastavu: Marija Andrijašević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar.
Stipendija Paul Celan dodjeljuje se za prijevode ključnih djela iz humanističkih, društvenih i kulturnih znanosti između istočnih i zapadnih jezika Europe. Stipendisti borave tri mjeseca u Beču i primaju 3300 eura mjesečno. Prijave s motivacijskim pismom, opisom i prijedlogom projekta te dokazom o pravima na prijevod podnose se u jednom PDF-u do 2. veljače 2025. Fikcija i poezija nisu prihvatljivi
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2023. do 15. prosinca 2024. godine.
Nada Gašić: Četiri plamena: led
Nada Gašić:
Damir Radić: Mainstream i malograđanština
Damir Radić: 
