Portal za književnost i kritiku

Tema

  • Tema
I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.  
  • Tema
Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice
  • Tema
Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima
  • Tema
O filmskoj dramaturgiji, radu na serijama, utjecaju sapunica i mehanizmima filmske industrije u nas govore neki od najuspješnijih domaćih scenarista, autori „Gore“, „Šutnje“ i drugih hit-serija i filmova, Daria Stilin, Marjan Alčevski i Ivor Martinić
  • Tema
U drugom nastavku teksta na temu “Kome pisci pišu”, o svome odnosu prema imaginarnim ili stvarnim čitateljima, utjecajima recepcije na njihovo pisanje i shvaćanju književne komunikacije govore autori mlađe generacije Luka Ostojić, Marija Skočibušić i Dora Šustić
  • Tema
U vrijeme sve veće dominacije slike, radio je još uvijek tu da nas podsjeti na dragocjenost predanog slušanja, pomalo zaboravljenu vještinu koja ukazuje da je upravo slušanje jedan od presudnih elemenata za povezivanje sa sobom i drugima
  • Tema
Tko je stvarna, fikcionalna, marketinški projicirana ili proizvedena; implicitna, eksplicitna, imaginirana i fantazirana; žuđena, željena i nepoželjna; slučajna, privremena ili povremena publika njihovih djela – odgovaraju neki od najboljih pisaca današnjice: Luka Bekavac, Kristian Novak i Želimir Periš
  • Tema
Puno je stoljeće prošlo od smrti jedne od najznačajnijih europskih pjesnikinja, proslavljene vjesnice modernizma Edith Södergran. Okrugla obljetnica povod je da ovu kod nas nedovoljno poznatu skandinavsku autoricu predstavimo domaćoj publici, uz izbor pjesama u prijevodu Željke Černok
  • Tema
Možda je radoznalost najvažniji element plesne dramaturgije, ali i gledanja izvedbi suvremenog plesa. Publika je već utkana u svakoga od nas, svi se mi rađamo izravno u pogled drugoga, u jezike i čežnje koje nam prethode, piše Katja Grcić u petom tekstu iz serijala o dramaturgiji, ovoga puta posvećenog plesnoj umjetnosti
  • Tema
U četvrtom tekstu iz serijala o dramaturgiji, Katja Grcić sa svojim sugovornicama, dramaturginjama Majom Sviben, Nikolinom Rafaj, Lucijom Klarić i Ronom Žulj razgovara o dramskoj pedagogiji, posebnosti dramskog i scenarističkog pisma za djecu i mlade i praksama domaćih kazališta i televizijskih kuća na tome polju
  • Tema
Kakav književni kanon uspostavljaju aktualne pjesničke antologije, tko je uvršten, a tko izostavljen i kakvu sliku domaćeg poetskog arhipelaga posreduju ta izdanja analizira Nataša Govedić na primjeru prošle godine objavljene antologije moderne poezije “Od Matoša do Maleša” autora Tomislava Brleka kao i ranijih izbora Tonka Maroevića, Hrvoja Pejakovića i drugih antologičara
  • Razgovor
Preminuo je ugledni sociolog Vjeran Katunarić (1949.-2023). Tužnim povodom donosimo razgovor koji je, prije nepune godine, u sklopu projekta “Emeritura” za naš portal s njime vodio Goran Batina

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Natječaj za Nagradu “Joža Horvat”

    Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Hrvatsko društvo pisaca objavljuje poziv na natječaj za Nagradu "Joža Horvat" za najbolju objavljenu putopisnu knjigu izdanu u razdoblju od 1.9.2024. godine do 31.3.2026. godine

  • Zagreb Book Festival 2026.

    Knjižara Ljevak Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Dvanaesto izdanje Zagreb Book Festivala donosi bogat program s ekskluzivnim književnim promocijama, panel-diskusijama, popularnim tribinama “Knjige i vino” i “Kul u gradu” te razgovorima o ključnim pitanjima našega vremena. Nakon službenog dijela čekaju vas druženja s festivalskim zvijezdama na omiljenim zagrebačkim lokacijama – upoznajte ih i otkrijte još pokoji detalj o vašoj najdražoj knjizi!

Izdvojeno

Tema
Razgovor

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Tema
Kritika Poezija
Iz radionice
Kritika Publicistika
Skip to content