kritika

Kritika
Proza

Tajni recept za integriranje u zajednicu

Srećko Jurišić

Tomić je tipičan hrvatski pisac novinar istrenirane riječi koji se ne muči pisati unutar suvremene transmedijalnosti. Sukladno potrebi on može biti iznimno okrutan i bešćutan, iako nikad u većem stupnju od zbilje koju komentira. Ovdje je njegova blagost odabir, tvrdi Srećko Jurišić za novi roman „Nada“, koji stvarno pruža nadu

Kritika
Proza

Kratak maraton za dugo pamćenje

Dunja Ilić

„Pariški maraton“ istodobno je putopis, skica za pisanje romana, historijski izvor jedne konkretne obitelji koji dobiva univerzalni značaj, tekst koji „odiše spisateljskom radoznalošću prema svetu i umetnosti i pripovedačkim odnosom prema stvarnosti, diskretnom spisateljskom (i ljudskom) zrelošću koja nema potrebu nikog ni u šta da ubeđuje, zbog čega smo, naravno, samo još više ’ubeđeni’ u kvalitet teksta“, kaže Dunja Ilić

Kritika
Proza

Otkud sada realista u mom telu?

Dragan Babić

Oko godinu i po dana je trajalo pisanje ovog dnevnika koji je, potpuno u skladu sa poetikom stvaraoca koji stoji iza njega, fragmentaran i razlomljen, datumiran i anti-datumiran, postmoderan i realističan, pun sumnji, strepnji i nesigurnosti, ali i pun preciznih dijagnoza savremenog društva koje mogu da zapišu samo pisci koji su svesni svoje stvarnosti i pozicije koju pojedinac zauzima u njoj

Kritika
Proza

Povijest iseljavanja se ponavlja

Nika Pulig

U prvom dijelu diptiha riječ je o dobu osvajačkih pothvata Eugena Savojskog i tadašnjem egzodusu Hrvata iz Sarajeva. Drugi dio zrcali valove iseljavanja iz Bosne, a zbiva se tijekom 2018. godine, u ozračju uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji.

Kritika
Proza

Amorove strelice iz barokne epohe

Nataša Govedić

U djelu „Amor more“, u filigranskom, besprijekorno izbrušenom prijevodu Vlatke Valentić, Pascal Quignard nastoji neprekidno prepletati pisanje i skladanje, točnije opisati muziciranje jednog „špila” glazbenika i njihovih instrumenata, koji se incestuozno miješaju i premještaju gradovima Europe, nadajući se da će negdje pronaći utočište za glazbu pred vjerskim ratovima

Kritika
Proza

Čovjek koji nije mogao šutjeti

Jagna Pogačnik

Drago Hedl napisao je knjigu o svome sinu Matiji, uspješnom znanstveniku, biokemičaru na Sveučilištu Yale, koji je u listopadu 2018. u 43. godini počinio suicid – to je rečenica koju je najteže napisati i onda kad se piše o iskustvu nekoga drugoga, kamoli kada se piše o vlastitom, kao što čini Hedl i u tome uspijeva biti hrabar, snažan, dostojanstven, pronaći pravi ton i glas u kojem se pretapaju i stapaju sve njegove važne životne uloge – oca, pisca i novinara

Kritika
Poezija

Alkemija bilja

Andrijana Kos Lajtman

Riječ je autentičnom poetskom govoru dvama različitim jezicima, s fokusom na pitanje koje Lovrenčić izražava stihom: „u čije ime govoriš o životu?“. Vizura je to koju civilizacija današnjice uglavnom zaboravlja, pa je ovaj triptih istodobno rijedak primjer onoga što bismo mogli nazvati ekohumanizmom, i zanimljive, suptilne poezije koja uspijeva biti politična bez izraženih atributa angažiranog teksta

Kritika
Proza

Tabu starosti

Jelena Zlatar Gamberožić

Nema prolaza do drugih niti u komunikaciji s njima, poručuje nam Drakulić. Partnerski odnosi zapadaju u šutnju i monotoniju, u neizgovorena zamjeranja i razočaranja. Starenje ne vodi u dublje i suštinsko razumijevanje svijeta ili drugih, nego u ono suprotno: udaljavanje, netrpeljivost i odbojnost

Kritika
Strip

Iran za početnike, demonstrante i budućnost

Kruno Lokotar

Izdanje koje je priredila Marjane Satrapi sa suradnicima kontekstualizira Iran od doba Perzije, konkretizira (anti)revolucije zadnjih stoljeća i suvremena zbivanja, a sve kako bi se dala nada i stvorili temelji za bolju budućnost

Kritika
Proza

Klasni dogmatizam je prevladao

Dunja Ilić

Unatoč svojoj opsežnosti od gotovo 300 stranica, roman „Zašto ne pišem“ ne ispisuje velik dio važnih, ponajprije psiholoških motiva i portreta, nego umjesto toga raspisuje već razvidne poante

Kritika
Publicistika

Mahniti ples

Filip Katavić

Naslov može zavarati. Ovo nije udžbenik, kritika ili sinteza Foucaulta, Deleuzeovog suvremenika i sugovornika s kojim je kasnije raskrstio. Odnos između dva mislioca, autora i naslova, teško je definirati. Deleuze niti nudi kritiku niti u slaganju elaborira Foucaultove ključne teme – „moć“ i „znanje“ u ovom slučaju – već više kao da govori mimo njega

Kritika
Proza

Problem najslobodnijeg opstanka

Srećko Jurišić

Nakon četiri knjige i jednog kalendara (Andrijašević potpisuje dvanaest pjesama Ginko Biblioba kalendara za 2025. godinu) svima je već jasno da je Andrijašević spisateljica koja može napisati sve i pisati o svemu

PRVA NATRAG 4 5 678 9 10 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike