kritika

Kritika
Proza

Čežnja za sugovornicom u pejzažima strepnje

Sanja Baković

Tematski se roman „Papir tvoje kože” bavi odnosima i traumom nasilja nad ženom, te pozicijom žene i njezinom internaliziranom podčinjenosti koja u konačnici postaje emocionalni kavez bez ključa i zlokoban usud

Kritika
Publicistika

Nijansirano o fašizmu

Borna Šućurović

Toscanov „Kasni fašizam‟ nesumnjivo je vrijedan doprinos teorijskim analizama fašizma. Nešto manje od dvjesto stranica ovog ogleda pretrpano je vještim čitanjem klasičnih autora i autorica koje kao svoju namjeru nema vulgarno pojmljenu „dekonstrukciju‟ minulog rada, već primjenu njegovih prijemčivih dijelova na fenomen sazdan od pluraliteta i supostojanja nepomirljivih tendencija kojemu jedino može odgovoriti jednako pluralna i heterodoksna teorija

Kritika
Proza

Grad i rat

Danijela Lugarić Vukas

Roman nudi manji užitak čitanja i slabiji je poticaj složenijem promišljanju sovjetske prošlosti a više svjedočanstvo o čudovišnim razinama isprepletenosti književnosti i politike i odraz angažmana pisca u političkim i društvenim borbama njegova vremena. Ipak, s vremena na vrijeme čitatelj će biti nagrađen jer će pod površinom utopijskih hvalospjeva naići na nježnu empatiju

Kritika
Proza

Roman (se) raspada

Srećko Jurišić

„Maršal“ je agilno štivo prvenstveno zbog strukture. Radi se o „federativnom“ romanu sačinjenom od, nazovimo ih tako, SAP-ova, odnosno o socijalističkih autonomnih povjestica okupljenih oko Tita i Splita. Markovina inteligentno bira čvorne slike kroz koje „dokumentarnom prozom“ pripovijeda Split kroz Tita, Vicka Krstulovića, Tuđmana i druge, kao i kroz značajne arhitektonske punktove

Kritika
Poezija

Ni kćer ni sin nego dijete

Marija Skočibušić

Lirski subjekt pokušava preuzeti kontrolu nad rodnom disforijom i mentalnim poteškoćama, pa tijelo postaje mjesto borbe i otpora, i to na iznimno svjež, produktivan način: jezikom velike zaigranosti i vedrine. Lirski se iskaz ukazuje usred suhog, stručnog registra tako što Maslać unosi i izvitoperava distancirani, racionalni jezik znanosti

Kritika
Proza

Ethan Hawke iza zrcala

Jelena Zlatar Gamberožić

Peti roman poznatog glumca pripovijeda o čovjeku koji, prolazeći kroz tešku krizu raspada braka, utjehu i smisao otkriva u radu na kazališnoj predstavi, u radu s drugima

Kritika
Poezija
Publicistika

Prozor s kojega puca pogled

Krešimir Bagić

Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu

Kritika
Proza

Prisilna migracija, trajna šutnja

Nika Pulig

Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti

Kritika
Poezija

Lirika asfalta

Luka Rovčanić

Treća zbirka Josipa Čekolja predstavlja značajni jezični i ambijentalni pomak. Pjesnik ovoga puta zaranja u mediteranske i dominantno urbane horizonte iz čijih gradskih betona povremeno izbijaju već poznati motivi do sada pretežno ruralno-mitske okolišne imaginacije i pripadajućih lirskih subjekata

Kritika
Proza

Novi kontinenti na jezičnim horizontima

Nataša Govedić

„Gajandra“ se može okarakterizirati kao persiflaža povijesti hrvatske književnosti, ali iz moje perspektive to je prvenstveno roman o mogućnostima jezika. Jezik je tu trajno zajedničko polje svih koji su u njemu stvarali i stvaraju; u njega je upisana dozvola da ga čitamo i pišemo ne samo po pravilima službene povijesti ili neke interpretacijske struke, nego i kao da je u pitanju ogromna zajednička kuća koja se može pregrađivati, nadograđivati i obnavljati onoliko raznovrsno koliko dobro poznajemo njezinu sintaktičku i stilističku arhitekturu

Kritika
Poezija

Ružičasti region

Andrijana Kos Lajtman

“Rušenje četiri zida” − koju bi zbog galerijskog pogleda koji je više određen širinom i sveobuhvatnošću nego poetičkom ekskluzivnošću, zapravo preciznije bilo nazvati panoramom umjesto antologijom – čitatelju daje dobar pregled pjesničke queer scene u regiji. Dakako, pjesnički pristupi koje zatječemo vrlo su raznoliki i zbornik svakako ne nudi uvid u zajednički nazivnik jugoslavenske i postjugoslavenske queer poezije

Kritika
Proza

Nečujno pod uzdama

Borna Šućurović

Tomica Šćavina ovim romanom zauzima mjesto u razvitku paradoksalnog književno-povijesnog projekta izricanja onog što je neizrecivo, započetog još u 19. stoljeću. Ipak, njezina težnja nije ni nastavak projekta ni njegovo potkopavanje. Umjesto toga, autorica pokušava iz temelja demaskulinizirati nečujno, kao i ženske likove koji ispunjavaju ulogu njegovih baštinica

PRVA NATRAG 3 4 567 8 9 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike