Portal za književnost i kritiku

kritika

  • Kritika
  • Publicistika
Toscanov „Kasni fašizam‟ nesumnjivo je vrijedan doprinos teorijskim analizama fašizma. Nešto manje od dvjesto stranica ovog ogleda pretrpano je vještim čitanjem klasičnih autora i autorica koje kao svoju namjeru nema vulgarno pojmljenu „dekonstrukciju‟ minulog rada, već primjenu njegovih prijemčivih dijelova na fenomen sazdan od pluraliteta i supostojanja nepomirljivih tendencija kojemu jedino može odgovoriti jednako pluralna i heterodoksna teorija
  • Kritika
  • Proza
Roman nudi manji užitak čitanja i slabiji je poticaj složenijem promišljanju sovjetske prošlosti a više svjedočanstvo o čudovišnim razinama isprepletenosti književnosti i politike i odraz angažmana pisca u političkim i društvenim borbama njegova vremena. Ipak, s vremena na vrijeme čitatelj će biti nagrađen jer će pod površinom utopijskih hvalospjeva naići na nježnu empatiju
  • Kritika
  • Proza
„Maršal“ je agilno štivo prvenstveno zbog strukture. Radi se o „federativnom“ romanu sačinjenom od, nazovimo ih tako, SAP-ova, odnosno o socijalističkih autonomnih povjestica okupljenih oko Tita i Splita. Markovina inteligentno bira čvorne slike kroz koje „dokumentarnom prozom“ pripovijeda Split kroz Tita, Vicka Krstulovića, Tuđmana i druge, kao i kroz značajne arhitektonske punktove
  • Kritika
  • Poezija
Lirski subjekt pokušava preuzeti kontrolu nad rodnom disforijom i mentalnim poteškoćama, pa tijelo postaje mjesto borbe i otpora, i to na iznimno svjež, produktivan način: jezikom velike zaigranosti i vedrine. Lirski se iskaz ukazuje usred suhog, stručnog registra tako što Maslać unosi i izvitoperava distancirani, racionalni jezik znanosti
  • Kritika
  • Proza
Peti roman poznatog glumca pripovijeda o čovjeku koji, prolazeći kroz tešku krizu raspada braka, utjehu i smisao otkriva u radu na kazališnoj predstavi, u radu s drugima
  • Kritika
  • Poezija
  • Publicistika
  • Izdvojeno
Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu
  • Kritika
  • Proza
Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti
  • Kritika
  • Poezija
Treća zbirka Josipa Čekolja predstavlja značajni jezični i ambijentalni pomak. Pjesnik ovoga puta zaranja u mediteranske i dominantno urbane horizonte iz čijih gradskih betona povremeno izbijaju već poznati motivi do sada pretežno ruralno-mitske okolišne imaginacije i pripadajućih lirskih subjekata
  • Kritika
  • Proza
„Gajandra“ se može okarakterizirati kao persiflaža povijesti hrvatske književnosti, ali iz moje perspektive to je prvenstveno roman o mogućnostima jezika. Jezik je tu trajno zajedničko polje svih koji su u njemu stvarali i stvaraju; u njega je upisana dozvola da ga čitamo i pišemo ne samo po pravilima službene povijesti ili neke interpretacijske struke, nego i kao da je u pitanju ogromna zajednička kuća koja se može pregrađivati, nadograđivati i obnavljati onoliko raznovrsno koliko dobro poznajemo njezinu sintaktičku i stilističku arhitekturu
  • Kritika
  • Poezija
“Rušenje četiri zida” − koju bi zbog galerijskog pogleda koji je više određen širinom i sveobuhvatnošću nego poetičkom ekskluzivnošću, zapravo preciznije bilo nazvati panoramom umjesto antologijom – čitatelju daje dobar pregled pjesničke queer scene u regiji. Dakako, pjesnički pristupi koje zatječemo vrlo su raznoliki i zbornik svakako ne nudi uvid u zajednički nazivnik jugoslavenske i postjugoslavenske queer poezije
  • Kritika
  • Proza
Tomica Šćavina ovim romanom zauzima mjesto u razvitku paradoksalnog književno-povijesnog projekta izricanja onog što je neizrecivo, započetog još u 19. stoljeću. Ipak, njezina težnja nije ni nastavak projekta ni njegovo potkopavanje. Umjesto toga, autorica pokušava iz temelja demaskulinizirati nečujno, kao i ženske likove koji ispunjavaju ulogu njegovih baštinica
  • Kritika
  • Proza
Tomić je tipičan hrvatski pisac novinar istrenirane riječi koji se ne muči pisati unutar suvremene transmedijalnosti. Sukladno potrebi on može biti iznimno okrutan i bešćutan, iako nikad u većem stupnju od zbilje koju komentira. Ovdje je njegova blagost odabir, tvrdi Srećko Jurišić za novi roman „Nada“, koji stvarno pruža nadu

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

    Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
    Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.

Izdvojeno

Razgovor
Kritika Proza
Kritika Poezija Publicistika
Kritika Proza

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Kritika Proza
Kritika Proza
Kritika Poezija
Skip to content