Portal za književnost i kritiku

Razgovor

Protivim se tome da je samo iskustvo vlastite kože relevantno, bilo bi nemoguće preživjeti sve što i likovi, imaginacija je naš posao, ako smo dobri u tome što radimo, kao pisci mi možemo biti bilo tko. Naš posao bi trebao biti da pojmimo i ono što nam je u građanskom životu neprihvatljivo, da mijenjamo sebe, eto tako mijenjamo svijet. Književnost nije neki strogi učo koji ušutkava, osuđuje i prijeti štapom. Ona zapravo zavodi
Damir Šodan priredio je kapitalno izdanje sabravši, u dva toma pod naslovom „Južno dvorište“, pjesničku ostavštinu Predraga Lucića, pri čemu je dobar dio naslova objavljuje prvi put. S urednikom smo razgovarali o njihovom zajedničkom odrastanju i umjetničkom stasavanju u Splitu sedamdesetih i osamdesetih godina, muzici, literaturi, Mediteranu, humoru…
O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
Veze koje je između hrvatske i ostalih južnoslavenskih književnosti i ukrajinske književnosti, i kultura, izgradila prevoditeljica, znanstvenica, esejistkinja i sveučilišna profesorica Alla Tatarenko su trajne. Ni usred rata, Alla, ne planira stati. Dužni smo joj jedno veliko hvala
O labirintima svoje osobne biblioteke u kojoj se susreću pisci s različitih meridijana i iz različitih povijesnih epoha, vlastitim čitateljskim navikama i strastima, sretnoj izgubljenosti među policama knjiga i brojnim književnim temama govori prevoditeljica i autorica Anda Bukvić Pažin
Knjige koje nam nedostaju vrijede više od onih koje su nam pri ruci. Ljudi koji nam nedostaju nekad nas emotivno više voze od onih koji su tu. Nedostajanje nije pozitivna emocija, ali može biti pokretač pozitive, a u kreativnom smislu je vrhunski impuls
Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno
Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s nagrađenom bangladeškom autoricom, kolumnisticom i aktivistkinjom Farah Ghuznavi
Dominantni i vladajući, okoštali i zastarjeli kanon je isključivo nacionalni, a on i jeste uski kanjon. Kanon sam jednom, slučajnom greškom u govoru, i nazvala kanjonom. Svakako treba propitati i da li je ono što termin „kanon“ tradicionalno znači i označava više uopće adekvatno i primjenjivo u nauci i obrazovanju o savremenoj književnosti te u bilo kakvom drugom pristupu savremenoj književnosti, kao i da li je on sam u tom smislu više adekvatan i primjenjiv, na što je sve već smisleno i višerazložno ukazala Dubravka Ugrešić
Nastavljajući preispitivati suvremene književne kanone razgovaramo s piscem, esejistom, scenaristom, kulturnim radnikom i aktivistom Vladimirom Arsenijevićem koji pojašnjava svoj status i razloge nezainteresiranosti za ikakvo nacionalno kanoniziranje, koje bi bilo opreka svemu što godinama promovira
Serijal „Osobna biblioteka“ u kojem, idući Borgesovim tragom, razotkrivamo književne i knjiške preferencije, čitateljske navike, odnos prema knjizi kao artefaktu i biblioteci kao „labirintu svijeta“ poznatih pisaca, prevoditelja i urednika nastavljamo razgovorom s Gordanom Farkaš Sfeci.
Serijal „Osobna biblioteka“ u kojem, idući Borgesovim tragom, razotkrivamo književne i knjiške preferencije, čitateljske navike, odnos prema knjizi kao artefaktu i biblioteci kao „labirintu svijeta“ poznatih pisaca, prevoditelja i urednika otvaramo razgovorom s Juricom Pavičićem

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Poziv autorima na Književnu rezidenciju Kamov 2026.: stvaranje u Rijeci za četiri rezidenta/ice (Rok: 15. 3. 2026.)

    Gradska knjižnica Rijeka objavila je natječaj za četiri dvotjedne književne rezidencije „Kamov“, namijenjene autorima i autoricama – pjesnicima, prozaicima, dramskim piscima i spisateljicama te književnim kritičarima i kritičarkama. Rezidencije će se održati u Rijeci tijekom srpnja, rujna, listopada i studenoga 2026. godine. Rok za prijavu je 15. ožujka 2026. do ponoći.

  • Poziv na prijave – rezidencija u sklopu Solitude Exchange Network 2026.

    Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade upućuje poziv autorima i autoricama iz Hrvatske – umjetnicima i umjetnicama, kustosima i kustosicama, teoretičarima i teoretičarkama, dizajnerima i dizajnericama, arhitektima i arhitekticama te drugim kulturnim radnicama i radnicima – koji se kroz praktični, teorijski, istraživački, umjetnički ili interdisciplinarni rad na inovativan način bave suvremenim društvenim temama, da se prijave za tromjesečnu rezidenciju pri Akademie Schloss Solitude. Rok za prijavu je 17. ožujka.

  • Natječaj za nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman (Rok: 18. 3. 2026.)

    Izvršni odbor Lovrakovih dana kulture objavio je poziv za književnu Nagradu „Mato Lovrak“, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen na hrvatskom jeziku tijekom 2025. godine, bilo u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Priznanje će biti uručeno u sklopu 39. Lovrakovih dana kulture, 21. svibnja 2026. u Velikom Grđevcu.

  • Natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika

    Objavljen je natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika, ali i za titlovanje i sinkroniziranje audio-vizualnih materijala koje raspisuje talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje

Izdvojeno

Kritika Proza
O(ko) književnosti
Iz radionice

Programi

Najčitanije

Kritika Publicistika
Kritika Proza
Kritika Proza
Kritika Publicistika
Skip to content