Razgovor

DAVID SZALAY: U književnosti me privlače djela snažno usidrena u svijet koji prepoznajem

Ana Fazekaš

S britanskim piscem Davidom Szalayom, gostom ovogodišnjeg festivala Lit Link / Književna karika, razgovarali smo o njegovom nagrađivanom i hvaljenom romanu „Sve što muško jest“, portretiranju maskuliniteta u prozi, fluidnim formama i utjecaju prestižnih književnih nagrada na pisanje i pisce. Objavljujemo i ulomak iz Szalayeva romana u pripremi.

MAŠA GRDEŠIĆ: Ljubav prema književnosti je nešto što bi trebalo njegovati, a ne izbiti iz studenata

Ana Fazekaš

O politizaciji književnog kanona, feminističkoj perspektivi, opasnostima od partikularizma u teoriji, kulturi otkazivanja, kao i ljubavi prema književnosti i čitanju govori Maša Grdešić u razgovoru s Anom Fazekaš u sklopu našeg serijala na temu „Suvremeni književni kanon – kritički pogled“

MARIJA TODOROVA: Trebali bismo neprestano biti na oprezu, reagirajući i opirući se stereotipima

Tea Sesar

Vodeća balkanologinja današnjice i autorica utemeljiteljske studije o Balkanu i balkanizmima, bugarska povjesničarka Marija Todorova u opsežnom razgovoru s našom suradnicom Teom Sesar govori o Balkanu kao vječnom među prostoru, stereotipizacijama i stigmatizacijiama, ali i stvarnom povijesnom naslijeđu ove regije i potrebi za angažiranim antibalkanizmom

MIMA JURAČAK: Proza od gline svijeta

Goran Glamuzina

S dobitnicom nagrada Prozak i Slavić, kratkopričašicom Mimom Juračak, razgovaramo o dugim i kratkim formama, rodovima i licima književnosti, starosti kao nadilaženju sebe i koječemu drugome

JOSIP ČEKOLJ: U hrvatskoj stvarnosti ne postoje stroge granice između ruralne i urbane kulture

Monika Herceg

Progovaram i o nužnosti prihvaćanja i otkrivenja, ali i o strahu od već spomenute predodređenosti – možete to nazvati i sudbinom ili predestinacijom ako želite – začaranog kruga obiteljskih problema, bezizlaznih situacija u kojima se nalazi malen čovjek, slab subjekt povijesti, kojim upravljaju oni koji posjeduju moć

DAVID ŠPORER: Kritika treba preispitivati ono što se čini prirodno i istinito

Ana Fazekaš

O stereotipima i površnim čitanjima teorijskih ikona, zamkama ahistoričnosti, akademskoj industriji i konformizmu koji se nekad krije iza radikalnih ideja govori autor nedavno objavljene, „ikonoklastičke“ knjige o Michelu Foucaultu „Konformizam radikalne misli“

A. S. KUKAVICA: Zašto “normalna” književnost ne objašnjava zašto koristi svoju “normalnu” formu

Srećko Jurišić

Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”

DORA ŠUSTIĆ: Želimo emancipirati žene kroz književnost, ali i dalje želimo da žene pišu kao muškarci

Goran Glamuzina

Mislim da je zadaća umjetnosti ući u sfere u koje si ne dopuštamo ući u stvarnom životu; preispitati moralne sive zone i ljudska iskustva u čitavoj njihovoj kompleksnosti, iskustva koja su mahom paradoksalna, proturječna, kaotična, koja izmiču jasnim definicijama i sudovima, kao što je iskustvo prve ljubavi“, kaže Dora Šustić, povodom zamijećenog, u rukopisu nagradom Drago Gervais nagrađenog romana „Psi“

VLADIMIR SEVER: Književnost počiva na mitovima

Kruno Lokotar

Vladimir Sever, urednik, prevoditelj, DTP-ovac i nakladnik, postavio je svjetski jedinstvenu poslovnu politiku koju uspješno provodi u okviru svoje nakladničke kuće Mitopeja

DUBRAVKA ZIMA: U procesu osvajanja slobode važna je i djevojačka osobnost

Tea Sesar

S Dubravkom Zima, sveučilišnom profesoricom književnosti te predanom znanstvenicom i istraživačicom, razgovarali smo o njezinoj novoj knjizi „Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću“. Njezina je to peta znanstvena knjiga, a s obzirom na nedovoljnu obrađenost povijesti djevojaštva, možemo reći da je Zima ujedno i začetnica istraživanja ove problematike u našem histriografskom ali i književnoznanstvenom diskursu.

LUKA BEKAVAC: Paranormalna ekonomija pripovijedanja

Branislav Oblučar

Roman „Urania“ Luke Bekavca nesvakidašnja je pojava u domaćem književnom polju. Na preko dvije tisuće stranica, u devet knjiga uvezanih u šest istovremeno objavljenih svezaka, autor nastavlja graditi prepoznatljiv, u isti mah posve opipljiv i fantazmagoričan, kompleksan, žanrovski hibridan i formalno razigran pripovjedni svijet, s temeljima u četirima njegovim dosad objavljenim proznim knjigama

ŽIVA BENČIĆ: Čitati između redaka

Ivo Alebić

Ruska književnost organski je dio europskog književnopovijesnog razvoja, a ne samosvojna i zatvorena cjelina. Upravo zahvaljujući zapadnim utjecajima koji su u 17. stoljeću do Rusije dopirali uglavnom preko Poljske i Ukrajine, ona uz zakašnjenja i modifikacije prolazi više manje iste razvojne faze kao i sve ostale europske književnosti te se kao takva ne bi trebala sagledavati izvan europskog kulturnog prostora, sviđalo se to nama ili ne.

1 2 345 6 7

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike