Razgovor

MAŠA GRDEŠIĆ: Ljubav prema književnosti je nešto što bi trebalo njegovati, a ne izbiti iz studenata

Ana Fazekaš

O politizaciji književnog kanona, feminističkoj perspektivi, opasnostima od partikularizma u teoriji, kulturi otkazivanja, kao i ljubavi prema književnosti i čitanju govori Maša Grdešić u razgovoru s Anom Fazekaš u sklopu našeg serijala na temu „Suvremeni književni kanon – kritički pogled“

MARIJA TODOROVA: Trebali bismo neprestano biti na oprezu, reagirajući i opirući se stereotipima

Tea Sesar

Vodeća balkanologinja današnjice i autorica utemeljiteljske studije o Balkanu i balkanizmima, bugarska povjesničarka Marija Todorova u opsežnom razgovoru s našom suradnicom Teom Sesar govori o Balkanu kao vječnom među prostoru, stereotipizacijama i stigmatizacijiama, ali i stvarnom povijesnom naslijeđu ove regije i potrebi za angažiranim antibalkanizmom

MIMA JURAČAK: Proza od gline svijeta

Goran Glamuzina

S dobitnicom nagrada Prozak i Slavić, kratkopričašicom Mimom Juračak, razgovaramo o dugim i kratkim formama, rodovima i licima književnosti, starosti kao nadilaženju sebe i koječemu drugome

JOSIP ČEKOLJ: U hrvatskoj stvarnosti ne postoje stroge granice između ruralne i urbane kulture

Monika Herceg

Progovaram i o nužnosti prihvaćanja i otkrivenja, ali i o strahu od već spomenute predodređenosti – možete to nazvati i sudbinom ili predestinacijom ako želite – začaranog kruga obiteljskih problema, bezizlaznih situacija u kojima se nalazi malen čovjek, slab subjekt povijesti, kojim upravljaju oni koji posjeduju moć

DAVID ŠPORER: Kritika treba preispitivati ono što se čini prirodno i istinito

Ana Fazekaš

O stereotipima i površnim čitanjima teorijskih ikona, zamkama ahistoričnosti, akademskoj industriji i konformizmu koji se nekad krije iza radikalnih ideja govori autor nedavno objavljene, „ikonoklastičke“ knjige o Michelu Foucaultu „Konformizam radikalne misli“

A. S. KUKAVICA: Zašto “normalna” književnost ne objašnjava zašto koristi svoju “normalnu” formu

Srećko Jurišić

Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”

DORA ŠUSTIĆ: Želimo emancipirati žene kroz književnost, ali i dalje želimo da žene pišu kao muškarci

Goran Glamuzina

Mislim da je zadaća umjetnosti ući u sfere u koje si ne dopuštamo ući u stvarnom životu; preispitati moralne sive zone i ljudska iskustva u čitavoj njihovoj kompleksnosti, iskustva koja su mahom paradoksalna, proturječna, kaotična, koja izmiču jasnim definicijama i sudovima, kao što je iskustvo prve ljubavi“, kaže Dora Šustić, povodom zamijećenog, u rukopisu nagradom Drago Gervais nagrađenog romana „Psi“

VLADIMIR SEVER: Književnost počiva na mitovima

Kruno Lokotar

Vladimir Sever, urednik, prevoditelj, DTP-ovac i nakladnik, postavio je svjetski jedinstvenu poslovnu politiku koju uspješno provodi u okviru svoje nakladničke kuće Mitopeja

DUBRAVKA ZIMA: U procesu osvajanja slobode važna je i djevojačka osobnost

Tea Sesar

S Dubravkom Zima, sveučilišnom profesoricom književnosti te predanom znanstvenicom i istraživačicom, razgovarali smo o njezinoj novoj knjizi „Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću“. Njezina je to peta znanstvena knjiga, a s obzirom na nedovoljnu obrađenost povijesti djevojaštva, možemo reći da je Zima ujedno i začetnica istraživanja ove problematike u našem histriografskom ali i književnoznanstvenom diskursu.

LUKA BEKAVAC: Paranormalna ekonomija pripovijedanja

Branislav Oblučar

Roman „Urania“ Luke Bekavca nesvakidašnja je pojava u domaćem književnom polju. Na preko dvije tisuće stranica, u devet knjiga uvezanih u šest istovremeno objavljenih svezaka, autor nastavlja graditi prepoznatljiv, u isti mah posve opipljiv i fantazmagoričan, kompleksan, žanrovski hibridan i formalno razigran pripovjedni svijet, s temeljima u četirima njegovim dosad objavljenim proznim knjigama

ŽIVA BENČIĆ: Čitati između redaka

Ivo Alebić

Ruska književnost organski je dio europskog književnopovijesnog razvoja, a ne samosvojna i zatvorena cjelina. Upravo zahvaljujući zapadnim utjecajima koji su u 17. stoljeću do Rusije dopirali uglavnom preko Poljske i Ukrajine, ona uz zakašnjenja i modifikacije prolazi više manje iste razvojne faze kao i sve ostale europske književnosti te se kao takva ne bi trebala sagledavati izvan europskog kulturnog prostora, sviđalo se to nama ili ne.

NENAD IVIĆ: Imaginacija nam govori što istina jest

Ana Grbac

Ne mislim da je bit svijeta da pronađe konačnu istinu, ali bit svijeta je da neprekidno raspravlja o tome što mu je najbolje za život, a to najbolje za život se može najbolje promatrati kroz fikciju sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti i kroz fikciju koja ima pretenziju da bude istinita, dakle ono što je history ili histoire

1 2 345 6 7

Kalendar

svibanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Scenaristički program Zora Dirnbach

21. ožujka - 1. lipnja

Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.
Natječaj za rezidencijalni boravak u Kući za pisce – Hiži od besid za 2027. godinu

31. ožujka - 31. svibnja

Kuća za pisce - Hiža od besid Pazin, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Natječaj za rezidencijalni boravak u pazinskoj Kući za pisce - Hiži od besid za 2027. godinu je otvoren do 31. svibnja 2026.!
Zagreb Book Festival 2026.

11. svibnja - 15. svibnja

Knjižara Ljevak Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Dvanaesto izdanje Zagreb Book Festivala donosi bogat program s ekskluzivnim književnim promocijama, panel-diskusijama, popularnim tribinama “Knjige i vino” i “Kul u gradu” te razgovorima o ključnim pitanjima našega vremena. Nakon službenog dijela čekaju vas druženja s festivalskim zvijezdama na omiljenim zagrebačkim lokacijama – upoznajte ih i otkrijte još pokoji detalj o vašoj najdražoj knjizi!
19. Subversive Festival

18. svibnja - 7. lipnja

Kino Kinoteka Kordunska ulica 1, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

19. izdanje SUBVERSIVE FESTIVALA, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma, održat će se od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.