Razgovor

NENAD IVIĆ: Imaginacija nam govori što istina jest

Ana Grbac

Ne mislim da je bit svijeta da pronađe konačnu istinu, ali bit svijeta je da neprekidno raspravlja o tome što mu je najbolje za život, a to najbolje za život se može najbolje promatrati kroz fikciju sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti i kroz fikciju koja ima pretenziju da bude istinita, dakle ono što je history ili histoire

PAVAO PAVLIČIĆ: Sebe vidim kao autora koji piše za one koji nemaju novca da knjige kupe, pa ih posuđuju

Kruno Lokotar

Problem svakoga nastavnika književnosti sastoji se u tome što bi on trebao znanje o književnosti predstavljati kao znanost, a što više predaje – i što više sam uči – to bolje vidi da je štošta u književnosti zagonetno i neobjašnjivo

ZVONKO KOVAČ: Zalagao sam se za neku vrstu slavističke solidarnosti

Jagna Pogačnik

Nije uvijek lako ostati obilježen kao otpadnik, ne samo u književnosti ili kritici, nego i u znanosti o književnosti; svugdje je lažno rodoljublje ili pravo domoljublje na visokoj cijeni, mnoga su vrata zatvorena ako niste u ratu historiografija odabrali pravu stranu, a pogotovo ako u pravom ratu niste sudjelovali barem svojom nazočnosti u napadnutom gradu ili domovini

MILIVOJ SOLAR: Predavanje je zanat, a ja sam samo obrtnik predavač

Katarina Luketić

Napustio nas je profesor Milivoj Solar (1936.-2025.), doajen domaće komparatistike, teoretičar i povjesničar književnosti, pod čijim su kormilom učiti i misliti o književnosti započele generacije i generacije, uključujući i najveći dio naše redakcije. Opraštamo se i zahvaljujemo uz razgovor – i inače posljednji za života objavljen – koji je s profesorom prije nepune tri godine za naš portal vodila Katarina Luketić

JURICA PAVIČIĆ: Kad ne bih pisao o prostoru oko sebe, ne bih mogao uopće pisati (II)

Srećko Jurišić

O tehnici stvaranja krimi zapleta, fascinaciji dijalektikom otoka, Zlarinu kao vlastitom Combrayu, snažnim ženskim likovima, Dalmaciji, Splitu, eksploziji kreativnosti dalmatinskih pisaca i spisateljica te još koječemu, čitajte u drugom dijelu intervjua s piscem Juricom Pavičićem

JURICA PAVIČIĆ: Ja sam neizbježno i zavičajni pisac, pisac regije (I)

Srećko Jurišić

Novi krimić “Mater Dolorosa” Jurice Pavičića povod je za opsežan razgovor s autorom u kojem se on dotiče brojnih tema: od pisanja žanrovske proze i tehnika vlastitog spisateljskog zanata do kulturologije Mediterana i važnosti prostora u vlastitim romanima. Razgovor donosimo u dva dijela.

DARKO SUVIN: Tko prestane čitati i učiti mentalno umire

Marko Pogačar

U starosti, radno vrijeme kao i prijemčivost neizbježno se suzuju; stvari koje nisam već ranije načeo slabo pratim, sve ako su u ringlšpilu tržišnih modâ sada na dnevnom redu. Ipak, gledam da učim od izabranih osoba i tekstova mlađih generacija

NADEŽDA ČAČINOVIČ: Potrebno je puno knjiga da barem malo shvatimo što je sa svijetom

Boris Postnikov

Trebalo mi je neko vrijeme da se suočim s time da knjige ponekad stvaraju privid smisla i racionalnosti koji u tzv. realnom svijetu ne postoje, da su knjige po definiciji „racionalnije“ od svijeta: za razliku od tvrdnje da su knjige nešto imaginarno i izmišljeno, a svijet jasan i čvrst

DRAGAN JURAK: Nisam sretan ako ne čitam

Marko Pogačar

Neposredno nakon proglašenja i dodjele V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman u regiji održane na sajmu knjiga i festivalu autora Vrisak u Rijeci, razgovaramo s dobitnikom, književnim i filmskim kritičarom, pjesnikom i esejistom Draganom Jurakom. “Peléov priručnik” njegov je romaneskni debi

SREĆKO HORVAT: Moramo dati sve od sebe da u vremenu kraja živimo onako kako bismo voljeli da smo živjeli

Dorotea Held

Povodom hrvatskoga izdanja knjige “Poslije apokalipse” Srećko Horvat govori o apokalipsi sadašnjosti, posljedicama ljudske sposobnosti da uništi svijet i “novom normalnom” ispunjenom starim eksploatacijama i nasiljem, ali i nužnosti da na kraju vremena živimo vlastitu etiku punim plućima

NIKOLA KUPREŠANIN: Jedan od sto napisanih scenarija u konačnici se ekranizira

Kruno Lokotar

U srži svega je strast za pričom i učenjem, tvrdi scenarist koji je doživio kreativnu eksploziju i, između ostaloga, postao kućni scenarist oskarovcu Danisu Tanoviću

LOVRO ŠKOPLJANAC: Devedeset devet posto svih čitatelja književnosti su neprofesionalni čitatelji

Katarina Luketić

Tko su neprofesionalni čitatelji i što pamte iz pročitanoga? Kako čitaju žene, kako muškarci? Na koji je način digitalizacija utjecala na dubinsko čitanje? Zašto književna znanost nerado govori o identifikaciji i „očaranosti“ u čitanju? O tim i sličnim pitanjima razgovarali smo sa znanstvenikom koji empirijski, na terenu istražuje fenomene čitanja

1 2 3 456 7

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike