Kritika

Kritika
Publicistika

Nijansirano o fašizmu

Borna Šućurović

Toscanov „Kasni fašizam‟ nesumnjivo je vrijedan doprinos teorijskim analizama fašizma. Nešto manje od dvjesto stranica ovog ogleda pretrpano je vještim čitanjem klasičnih autora i autorica koje kao svoju namjeru nema vulgarno pojmljenu „dekonstrukciju‟ minulog rada, već primjenu njegovih prijemčivih dijelova na fenomen sazdan od pluraliteta i supostojanja nepomirljivih tendencija kojemu jedino može odgovoriti jednako pluralna i heterodoksna teorija

Kritika
Proza

Grad i rat

Danijela Lugarić Vukas

Roman nudi manji užitak čitanja i slabiji je poticaj složenijem promišljanju sovjetske prošlosti a više svjedočanstvo o čudovišnim razinama isprepletenosti književnosti i politike i odraz angažmana pisca u političkim i društvenim borbama njegova vremena. Ipak, s vremena na vrijeme čitatelj će biti nagrađen jer će pod površinom utopijskih hvalospjeva naići na nježnu empatiju

Kritika
Proza

Roman (se) raspada

Srećko Jurišić

„Maršal“ je agilno štivo prvenstveno zbog strukture. Radi se o „federativnom“ romanu sačinjenom od, nazovimo ih tako, SAP-ova, odnosno o socijalističkih autonomnih povjestica okupljenih oko Tita i Splita. Markovina inteligentno bira čvorne slike kroz koje „dokumentarnom prozom“ pripovijeda Split kroz Tita, Vicka Krstulovića, Tuđmana i druge, kao i kroz značajne arhitektonske punktove

Kritika
Poezija

Ni kćer ni sin nego dijete

Marija Skočibušić

Lirski subjekt pokušava preuzeti kontrolu nad rodnom disforijom i mentalnim poteškoćama, pa tijelo postaje mjesto borbe i otpora, i to na iznimno svjež, produktivan način: jezikom velike zaigranosti i vedrine. Lirski se iskaz ukazuje usred suhog, stručnog registra tako što Maslać unosi i izvitoperava distancirani, racionalni jezik znanosti

Kritika
Proza

Ethan Hawke iza zrcala

Jelena Zlatar Gamberožić

Peti roman poznatog glumca pripovijeda o čovjeku koji, prolazeći kroz tešku krizu raspada braka, utjehu i smisao otkriva u radu na kazališnoj predstavi, u radu s drugima

Kritika
Poezija
Publicistika

Prozor s kojega puca pogled

Krešimir Bagić

Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu

Kritika
Proza

Prisilna migracija, trajna šutnja

Nika Pulig

Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti

Kritika
Proza

Nostalgija za avangardom

Katarina Luketić

Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem

Kritika
Poezija

Lirika asfalta

Luka Rovčanić

Treća zbirka Josipa Čekolja predstavlja značajni jezični i ambijentalni pomak. Pjesnik ovoga puta zaranja u mediteranske i dominantno urbane horizonte iz čijih gradskih betona povremeno izbijaju već poznati motivi do sada pretežno ruralno-mitske okolišne imaginacije i pripadajućih lirskih subjekata

Kritika
Proza

Novi kontinenti na jezičnim horizontima

Nataša Govedić

„Gajandra“ se može okarakterizirati kao persiflaža povijesti hrvatske književnosti, ali iz moje perspektive to je prvenstveno roman o mogućnostima jezika. Jezik je tu trajno zajedničko polje svih koji su u njemu stvarali i stvaraju; u njega je upisana dozvola da ga čitamo i pišemo ne samo po pravilima službene povijesti ili neke interpretacijske struke, nego i kao da je u pitanju ogromna zajednička kuća koja se može pregrađivati, nadograđivati i obnavljati onoliko raznovrsno koliko dobro poznajemo njezinu sintaktičku i stilističku arhitekturu

Kritika
Poezija

Ružičasti region

Andrijana Kos Lajtman

“Rušenje četiri zida” − koju bi zbog galerijskog pogleda koji je više određen širinom i sveobuhvatnošću nego poetičkom ekskluzivnošću, zapravo preciznije bilo nazvati panoramom umjesto antologijom – čitatelju daje dobar pregled pjesničke queer scene u regiji. Dakako, pjesnički pristupi koje zatječemo vrlo su raznoliki i zbornik svakako ne nudi uvid u zajednički nazivnik jugoslavenske i postjugoslavenske queer poezije

Kritika
Proza

Nečujno pod uzdama

Borna Šućurović

Tomica Šćavina ovim romanom zauzima mjesto u razvitku paradoksalnog književno-povijesnog projekta izricanja onog što je neizrecivo, započetog još u 19. stoljeću. Ipak, njezina težnja nije ni nastavak projekta ni njegovo potkopavanje. Umjesto toga, autorica pokušava iz temelja demaskulinizirati nečujno, kao i ženske likove koji ispunjavaju ulogu njegovih baštinica

PRVA NATRAG 3 4 567 8 9 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

svibanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Scenaristički program Zora Dirnbach

21. ožujka - 1. lipnja

Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.
Natječaj za rezidencijalni boravak u Kući za pisce – Hiži od besid za 2027. godinu

31. ožujka - 31. svibnja

Kuća za pisce - Hiža od besid Pazin, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Natječaj za rezidencijalni boravak u pazinskoj Kući za pisce - Hiži od besid za 2027. godinu je otvoren do 31. svibnja 2026.!
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

11. svibnja - 10. lipnja

Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)