Portal za književnost i kritiku

Kritika

  • Kritika
  • Poezija
  • Publicistika
Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu
  • Kritika
  • Proza
Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti
  • Kritika
  • Proza
Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem
  • Kritika
  • Poezija
Treća zbirka Josipa Čekolja predstavlja značajni jezični i ambijentalni pomak. Pjesnik ovoga puta zaranja u mediteranske i dominantno urbane horizonte iz čijih gradskih betona povremeno izbijaju već poznati motivi do sada pretežno ruralno-mitske okolišne imaginacije i pripadajućih lirskih subjekata
  • Kritika
  • Proza
„Gajandra“ se može okarakterizirati kao persiflaža povijesti hrvatske književnosti, ali iz moje perspektive to je prvenstveno roman o mogućnostima jezika. Jezik je tu trajno zajedničko polje svih koji su u njemu stvarali i stvaraju; u njega je upisana dozvola da ga čitamo i pišemo ne samo po pravilima službene povijesti ili neke interpretacijske struke, nego i kao da je u pitanju ogromna zajednička kuća koja se može pregrađivati, nadograđivati i obnavljati onoliko raznovrsno koliko dobro poznajemo njezinu sintaktičku i stilističku arhitekturu
  • Kritika
  • Poezija
“Rušenje četiri zida” − koju bi zbog galerijskog pogleda koji je više određen širinom i sveobuhvatnošću nego poetičkom ekskluzivnošću, zapravo preciznije bilo nazvati panoramom umjesto antologijom – čitatelju daje dobar pregled pjesničke queer scene u regiji. Dakako, pjesnički pristupi koje zatječemo vrlo su raznoliki i zbornik svakako ne nudi uvid u zajednički nazivnik jugoslavenske i postjugoslavenske queer poezije
  • Kritika
  • Proza
Tomica Šćavina ovim romanom zauzima mjesto u razvitku paradoksalnog književno-povijesnog projekta izricanja onog što je neizrecivo, započetog još u 19. stoljeću. Ipak, njezina težnja nije ni nastavak projekta ni njegovo potkopavanje. Umjesto toga, autorica pokušava iz temelja demaskulinizirati nečujno, kao i ženske likove koji ispunjavaju ulogu njegovih baštinica
  • Kritika
  • Proza
Tomić je tipičan hrvatski pisac novinar istrenirane riječi koji se ne muči pisati unutar suvremene transmedijalnosti. Sukladno potrebi on može biti iznimno okrutan i bešćutan, iako nikad u većem stupnju od zbilje koju komentira. Ovdje je njegova blagost odabir, tvrdi Srećko Jurišić za novi roman „Nada“, koji stvarno pruža nadu
  • Kritika
  • Proza
„Pariški maraton“ istodobno je putopis, skica za pisanje romana, historijski izvor jedne konkretne obitelji koji dobiva univerzalni značaj, tekst koji „odiše spisateljskom radoznalošću prema svetu i umetnosti i pripovedačkim odnosom prema stvarnosti, diskretnom spisateljskom (i ljudskom) zrelošću koja nema potrebu nikog ni u šta da ubeđuje, zbog čega smo, naravno, samo još više ’ubeđeni’ u kvalitet teksta“, kaže Dunja Ilić
  • Kritika
  • Proza
Oko godinu i po dana je trajalo pisanje ovog dnevnika koji je, potpuno u skladu sa poetikom stvaraoca koji stoji iza njega, fragmentaran i razlomljen, datumiran i anti-datumiran, postmoderan i realističan, pun sumnji, strepnji i nesigurnosti, ali i pun preciznih dijagnoza savremenog društva koje mogu da zapišu samo pisci koji su svesni svoje stvarnosti i pozicije koju pojedinac zauzima u njoj
  • Kritika
  • Proza
U prvom dijelu diptiha riječ je o dobu osvajačkih pothvata Eugena Savojskog i tadašnjem egzodusu Hrvata iz Sarajeva. Drugi dio zrcali valove iseljavanja iz Bosne, a zbiva se tijekom 2018. godine, u ozračju uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji.
  • Kritika
  • Proza
U djelu „Amor more“, u filigranskom, besprijekorno izbrušenom prijevodu Vlatke Valentić, Pascal Quignard nastoji neprekidno prepletati pisanje i skladanje, točnije opisati muziciranje jednog „špila” glazbenika i njihovih instrumenata, koji se incestuozno miješaju i premještaju gradovima Europe, nadajući se da će negdje pronaći utočište za glazbu pred vjerskim ratovima

Događaji

Danas
  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Booksa u parku

    Booksa Martićeva ul. 14D, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

      Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu: krošnje našega parka šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji park ispred Bookse čini posebnim […]

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Proza
Kritika Publicistika
Tema
Skip to content