Kritika

Kritika
Proza

Smrt kao zadnja riječ stvaranja

Jasmina Vojvodić

Marina Cvjetajeva je u ovom romanu, kao i u stvarnom životu, supruga bjelogardijca, a onda NKVD-ovca Sergeja Efrona, majka troje djece, pjesnikinja, prevoditeljica, ljubavnica, čija je „krv previše vrela“, koja je „voljela i prezirala jednakom žestinom“, u kojoj „ključa previše strasti“

Kritika
Poezija

Preopsežna knjiga dojmljive atmosfere

Andrijana Kos Lajtman

U pripovjednom modusu pred očima nam niču obrisi dojmljivih, intrigantnih lica u isto takvim interijerima i eksterijerima, za koje nam se čini kao da su išetali iz kakvog romana ili filma, iz brojnih romana i filmova – markantni, samozatajni muškarci, inteligentne i usamljene žene, pisci, parovi udaljeni u prostoru, ljudi koji si međusobno pišu…

Kritika
Publicistika

Nemir, strast i rat

Dragan Jurak

Florian Illies minuciozno prati ljubavne romanse i ljubavne patnje ekspresionističkih pjesnika i slikara, nadrealista i dadaista, filozofa i arhitekata, pisaca i filmaša. Kroz gustu kronološku mrežu mikro priča, crtica i vinjeta, on pokriva predratno desetljeće od proljeća 1929. do ljeta 1939. – od Berlina prema Parizu, Španjolskoj i Švicarskoj, Danskoj i Engleskoj, do New Yorka, Moskve i Hollywooda

Kritika
Proza

Horor, magija, obiteljske traume i društvena realnost Argentine

Ana Fazekaš

Roman „Naš dio noći“ jedne od najzanimljivijih suvremenih argentinskih spisateljica, Mariane Enriquez, nastanjuju magija i sotonistički rituali, uz bok vojnoj tiraniji i političkom nasilju, a intimna obiteljska bol preobražena u mučnu agresiju nemoći zapliće se i raspliće pored mračnog folklora i britke fantastike

Kritika
Proza

Kuga u doba sovjetskih službi

Jasmina Vojvodić

Ulickin scenarij „Kuga“ ne može se mjeriti s velikim svjetskim književnim dostignućima na temu velikih epidemija, ali to je napeta priča s dokumentarističkim elementima o sovjetskoj i medicinskoj kugi, o bolesti društva i bolesti tijela koje se međusobno mogu povezivati, nadopunjavati ili negirati

Kritika
Publicistika

Ide Tito preko Sibira

Dragan Jurak

„Tito u Rusiji“ najvećim je dijelom fascinantna knjiga. Marko Stričević zakucao je na svaka vrata, razgovarao sa svima, zaputio se do svakog mjesta, vlakom, taksijem ili pješke. U spoju historiografije i putopisa, reportaže i arhivskog rada, „Tito u Rusiji“ istražuje ono što je bilo prije jednog stoljeća i što je danas

Kritika
Publicistika

Male priče koje život znače

Tea Sesar

„Velika važnost malih priča“ dobro je strukturirana, zanimljivo idejno zamišljena i u praksu olakšano provediva knjiga koja usput obogaćuje javni diskurs o dječjoj književnosti, oponirajući kapitalističkim kriterijima profitabilnosti i tržišta

Kritika
Poezija

Izazovi dječjeg očišta

Luka Rovčanić

Lirski subjekt, poput sveznajućeg pripovjedača, uz mjestimičnu upotrebu upravnog govora, prilaže „nemilosrdno sjećanje“ djevojčičina svijeta. Zbog takve uloge lirskog kazivača, naknadnog pogleda i narativne logike, čitatelju se u njega lako uvući

Kritika
Proza

Arheologija vatre

Dragan Jurak

„Žigice“, krimić koji tako nestvarno lijepo započinje, nešto je sasvim drugo. S pričom o orkanskoj buri koja je rasplamsala požar u predgrađu Splita i zaprijetila samom gradu, Jurica Pavičić nije napravio novi iskorak, nego je preskočio vlastitu sjenu

Kritika
Proza

Društvena kritika bez okolišanja

Filip Kučeković

Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima

Kritika
Proza

Pripovjedna hipnoza

Nika Pulig

Ima u Fosseovu stilu nešto meditativno, sentenciozno, ujedno zastrašujuće i – na simboličkoj razini – ohrabrujuće. Čak i katarzično!

Kritika
Poezija

„Bismo li znali biti drugi kad bismo to odlučili?“

Nataša Govedić

Mićanović i Čegec su davno prije ove zbirke odlučili da će kompas namjestiti prema stranosti, drugosti, razlici, negaciji, izmještenosti. I još uvijek ih taj Sever/Sjever (igra riječima oko uzora Josipa Severa je Mićanovićeva) nije iznevjerio. Poezija koju zbirka donosi ima svoju dvostruko britku autonomiju i žestinu, ali ima i sluha za ono što u kontakt ne donosimo sami

NATRAG 1 234 5 6 NAPRIJED POSLJEDNJA