Tag: književna kritika

Kritika
Poezija

Emocionalne životinje

Luka Rovčanić

Strategije koje Matijašević upotrebljava već su dobro poznate iz prethodnih zbirki. Ona je autorica koja traži sugovornika, svjesna da njezin govor ne otpočinje „iz vedra neba“, nego iz konteksta, naslanjanja na već postojeće iskaze. Vlastiti govor kreira preko drugog/ih, bilo da je riječ o nekoj književnoj, glazbenoj, filmskoj ili kojoj drugoj popularnoj figuri, bliskoj, intimnoj osobi, ili o njoj samoj

Kritika
Publicistika

Aj, piči

Lujo Parežanin

Deset godina priprema, petnaest poglavlja, više od pet sati kompleksno montiranog materijala, niz vrhunskih suradnica i suradnika – audiomonografija “Franci” dostojna je posveta glazbeniku kojeg posvete nikada nisu zanimale

Kritika
Publicistika

Uspon pričom

Dragan Jurak

Ničeg nema što nije u priči. Pa ni planine. Alpinistički pothvat ne završava osvajanjem vrha. Niti silaskom s vrha. On završava tekstom, ispisivanjem priče. “Penjačevi zapisi” bitan su dio te velike priče. Ako nekoga želimo upoznati s alpinističkom literaturom, s knjigama o penjanju, hodanju i planinama, onda uz Nan Shepherd i Jona Krakauera moramo staviti i Stipu Božića

DOGAĐAJ

Poziv za dodjelu stipendije za mlade književne kritičar(k)e, kolumnist(ic)e, novinar(k)e i student(ic)e

30.svi.2023.

Izdavačka kuća Buybook će za Osmi međunarodni festival književnosti ”Bookstan. No East. No West”, koji se ove godine održava u periodu od 5. do 8. srpnja, dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike. Tema ovogodišnje radionice je Savremena književna i kulturna kritika: “Opasno čitanje”, a vrijeme održavanja je od 2. do 8. srpnja 2023. godine.

Tema

ZAŠTO NE PIŠEM KRITIKU: Ispovijest propalog dilera

Boris Postnikov

Neka ovaj tekst bude posveta umirućem umijeću dilanja književnih kritika. Umjesto teksta o tome zašto ne pišem književnu kritiku, drugim riječima, evo teksta o tome kako književna kritika izgleda s one strane ogledala, iz perspektive urednika

Tema

ZAŠTO NE PIŠEM KRITIKU: Pisanje kritike može postati ograničavajuće

Gordana Crnković

Kritika teško može biti eskapistička aktivnost, izolirana od okolnosti u kojima djeluje, od općeg stanja medijske scene, na koncu književna kritika pomalo je i društvena kritika, ili ako to nije, tupost ne može proći bez posljedica po same kritičare

Tema

ZAŠTO NE PIŠEM KRITIKU: Izvan zadanih uloga

Dinko Kreho

U jednom razdoblju doista sam bio povjerovao da je „književni kritičar“ moj identitet, misija i poslanje, a ne uloga koja mi je dodijeljena u dogovorenom sistemu odnosa. Doživljavao sam se i predstavljao kao kritičar – a ne, recimo, kao netko tko među ostalim aktivnostima također piše i književnokritičke tekstove – a drugi su to ozbiljno shvatili. Siguran sam da su spomenute reakcije povezane i s objektivnim strukturnim problemima u domaćem književnom polju

Tema

ZAŠTO NE PIŠEM KRITIKU: I dalje kritičar, samo nevidljiv

Kruno Lokotar

Od 2002. godine, kada sam postao urednik, nisam napisao nijednu kritiku knjige domaćeg ni regionalnog autora, jer sam rigoristički i osamljeno smatrao da sam u sukobu interesa. To je bio dio poslovne etike koju sam si nametnuo. Odluka je bila autonomna, poslodavac o tome nije vodio računa. Tako je ostalo do danas, jer još uvijek sam urednik

Kritika
Proza

Godina svinje

Dragan Jurak

Imamo devedeset i prvu. Imamo zagorski kajkavski idiom. I imamo svinju koja govori. Svinju koja je sa srpskim nerastom Rokijem odlučila pobjeći u Srbiju. Dakle, imamo dvije svinje: Juliju i Romea. Sve to ilustrirano crtežima same autorice

Kritika
Proza

Kronika obiteljske propasti

Dragan Jurak

Pravi kontekst priče o dezintegraciji jedne obitelji, uokvirene potresima i koronom kao markerima vremena, zapravo je šira dezintegracija, ona koja obilježava posljednja desetljeća naše zajedničke povijesti

Kritika
Proza

Iza slika zločina

Dragan Jurak

Priču novog romana Magdalene Blažević o ratnom zločinu što su ga 1993. u Kiseljaku počinili pripadnici Armije BiH pripovijeda mrtva djevojčica, a čitatelj od početka nosi teret onoga koji sve zna

DOGAĐAJ

Razgovor “Koga čitamo”; ONLINE, 22.2. u 20 sati

22.velj.2021.

Gošće prvog susreta “Koga čitamo?” bit će Marija Ott Franolić i Vanda Mikšić, a razgovor će moderirati Anda Bukvić Pažin. Razgovor 22. veljače u 20 sati možete pratiti uživo na YouTube kanalu Fraktura Najbolja Literatura i na FB profilu Fraktura – najbolja literatura.