Razgovor

A. S. KUKAVICA: Zašto “normalna” književnost ne objašnjava zašto koristi svoju “normalnu” formu

Srećko Jurišić

Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”

DORA ŠUSTIĆ: Želimo emancipirati žene kroz književnost, ali i dalje želimo da žene pišu kao muškarci

Goran Glamuzina

Mislim da je zadaća umjetnosti ući u sfere u koje si ne dopuštamo ući u stvarnom životu; preispitati moralne sive zone i ljudska iskustva u čitavoj njihovoj kompleksnosti, iskustva koja su mahom paradoksalna, proturječna, kaotična, koja izmiču jasnim definicijama i sudovima, kao što je iskustvo prve ljubavi“, kaže Dora Šustić, povodom zamijećenog, u rukopisu nagradom Drago Gervais nagrađenog romana „Psi“

VLADIMIR SEVER: Književnost počiva na mitovima

Kruno Lokotar

Vladimir Sever, urednik, prevoditelj, DTP-ovac i nakladnik, postavio je svjetski jedinstvenu poslovnu politiku koju uspješno provodi u okviru svoje nakladničke kuće Mitopeja

DUBRAVKA ZIMA: U procesu osvajanja slobode važna je i djevojačka osobnost

Tea Sesar

S Dubravkom Zima, sveučilišnom profesoricom književnosti te predanom znanstvenicom i istraživačicom, razgovarali smo o njezinoj novoj knjizi „Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću“. Njezina je to peta znanstvena knjiga, a s obzirom na nedovoljnu obrađenost povijesti djevojaštva, možemo reći da je Zima ujedno i začetnica istraživanja ove problematike u našem histriografskom ali i književnoznanstvenom diskursu.

LUKA BEKAVAC: Paranormalna ekonomija pripovijedanja

Branislav Oblučar

Roman „Urania“ Luke Bekavca nesvakidašnja je pojava u domaćem književnom polju. Na preko dvije tisuće stranica, u devet knjiga uvezanih u šest istovremeno objavljenih svezaka, autor nastavlja graditi prepoznatljiv, u isti mah posve opipljiv i fantazmagoričan, kompleksan, žanrovski hibridan i formalno razigran pripovjedni svijet, s temeljima u četirima njegovim dosad objavljenim proznim knjigama

ŽIVA BENČIĆ: Čitati između redaka

Ivo Alebić

Ruska književnost organski je dio europskog književnopovijesnog razvoja, a ne samosvojna i zatvorena cjelina. Upravo zahvaljujući zapadnim utjecajima koji su u 17. stoljeću do Rusije dopirali uglavnom preko Poljske i Ukrajine, ona uz zakašnjenja i modifikacije prolazi više manje iste razvojne faze kao i sve ostale europske književnosti te se kao takva ne bi trebala sagledavati izvan europskog kulturnog prostora, sviđalo se to nama ili ne.

NENAD IVIĆ: Imaginacija nam govori što istina jest

Ana Grbac

Ne mislim da je bit svijeta da pronađe konačnu istinu, ali bit svijeta je da neprekidno raspravlja o tome što mu je najbolje za život, a to najbolje za život se može najbolje promatrati kroz fikciju sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti i kroz fikciju koja ima pretenziju da bude istinita, dakle ono što je history ili histoire

PAVAO PAVLIČIĆ: Sebe vidim kao autora koji piše za one koji nemaju novca da knjige kupe, pa ih posuđuju

Kruno Lokotar

Problem svakoga nastavnika književnosti sastoji se u tome što bi on trebao znanje o književnosti predstavljati kao znanost, a što više predaje – i što više sam uči – to bolje vidi da je štošta u književnosti zagonetno i neobjašnjivo

ZVONKO KOVAČ: Zalagao sam se za neku vrstu slavističke solidarnosti

Jagna Pogačnik

Nije uvijek lako ostati obilježen kao otpadnik, ne samo u književnosti ili kritici, nego i u znanosti o književnosti; svugdje je lažno rodoljublje ili pravo domoljublje na visokoj cijeni, mnoga su vrata zatvorena ako niste u ratu historiografija odabrali pravu stranu, a pogotovo ako u pravom ratu niste sudjelovali barem svojom nazočnosti u napadnutom gradu ili domovini

MILIVOJ SOLAR: Predavanje je zanat, a ja sam samo obrtnik predavač

Katarina Luketić

Napustio nas je profesor Milivoj Solar (1936.-2025.), doajen domaće komparatistike, teoretičar i povjesničar književnosti, pod čijim su kormilom učiti i misliti o književnosti započele generacije i generacije, uključujući i najveći dio naše redakcije. Opraštamo se i zahvaljujemo uz razgovor – i inače posljednji za života objavljen – koji je s profesorom prije nepune tri godine za naš portal vodila Katarina Luketić

JURICA PAVIČIĆ: Kad ne bih pisao o prostoru oko sebe, ne bih mogao uopće pisati (II)

Srećko Jurišić

O tehnici stvaranja krimi zapleta, fascinaciji dijalektikom otoka, Zlarinu kao vlastitom Combrayu, snažnim ženskim likovima, Dalmaciji, Splitu, eksploziji kreativnosti dalmatinskih pisaca i spisateljica te još koječemu, čitajte u drugom dijelu intervjua s piscem Juricom Pavičićem

JURICA PAVIČIĆ: Ja sam neizbježno i zavičajni pisac, pisac regije (I)

Srećko Jurišić

Novi krimić “Mater Dolorosa” Jurice Pavičića povod je za opsežan razgovor s autorom u kojem se on dotiče brojnih tema: od pisanja žanrovske proze i tehnika vlastitog spisateljskog zanata do kulturologije Mediterana i važnosti prostora u vlastitim romanima. Razgovor donosimo u dva dijela.

1 2 345 6 7