Portal za književnost i kritiku

Razgovor

Vodeća balkanologinja današnjice i autorica utemeljiteljske studije o Balkanu i balkanizmima, bugarska povjesničarka Marija Todorova u opsežnom razgovoru s našom suradnicom Teom Sesar govori o Balkanu kao vječnom među prostoru, stereotipizacijama i stigmatizacijiama, ali i stvarnom povijesnom naslijeđu ove regije i potrebi za angažiranim antibalkanizmom
S dobitnicom nagrada Prozak i Slavić, kratkopričašicom Mimom Juračak, razgovaramo o dugim i kratkim formama, rodovima i licima književnosti, starosti kao nadilaženju sebe i koječemu drugome
Progovaram i o nužnosti prihvaćanja i otkrivenja, ali i o strahu od već spomenute predodređenosti – možete to nazvati i sudbinom ili predestinacijom ako želite – začaranog kruga obiteljskih problema, bezizlaznih situacija u kojima se nalazi malen čovjek, slab subjekt povijesti, kojim upravljaju oni koji posjeduju moć
O stereotipima i površnim čitanjima teorijskih ikona, zamkama ahistoričnosti, akademskoj industriji i konformizmu koji se nekad krije iza radikalnih ideja govori autor nedavno objavljene, „ikonoklastičke“ knjige o Michelu Foucaultu „Konformizam radikalne misli“
Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”
Mislim da je zadaća umjetnosti ući u sfere u koje si ne dopuštamo ući u stvarnom životu; preispitati moralne sive zone i ljudska iskustva u čitavoj njihovoj kompleksnosti, iskustva koja su mahom paradoksalna, proturječna, kaotična, koja izmiču jasnim definicijama i sudovima, kao što je iskustvo prve ljubavi“, kaže Dora Šustić, povodom zamijećenog, u rukopisu nagradom Drago Gervais nagrađenog romana „Psi“
Vladimir Sever, urednik, prevoditelj, DTP-ovac i nakladnik, postavio je svjetski jedinstvenu poslovnu politiku koju uspješno provodi u okviru svoje nakladničke kuće Mitopeja
S Dubravkom Zima, sveučilišnom profesoricom književnosti te predanom znanstvenicom i istraživačicom, razgovarali smo o njezinoj novoj knjizi „Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću“. Njezina je to peta znanstvena knjiga, a s obzirom na nedovoljnu obrađenost povijesti djevojaštva, možemo reći da je Zima ujedno i začetnica istraživanja ove problematike u našem histriografskom ali i književnoznanstvenom diskursu.
Roman „Urania“ Luke Bekavca nesvakidašnja je pojava u domaćem književnom polju. Na preko dvije tisuće stranica, u devet knjiga uvezanih u šest istovremeno objavljenih svezaka, autor nastavlja graditi prepoznatljiv, u isti mah posve opipljiv i fantazmagoričan, kompleksan, žanrovski hibridan i formalno razigran pripovjedni svijet, s temeljima u četirima njegovim dosad objavljenim proznim knjigama
Ruska književnost organski je dio europskog književnopovijesnog razvoja, a ne samosvojna i zatvorena cjelina. Upravo zahvaljujući zapadnim utjecajima koji su u 17. stoljeću do Rusije dopirali uglavnom preko Poljske i Ukrajine, ona uz zakašnjenja i modifikacije prolazi više manje iste razvojne faze kao i sve ostale europske književnosti te se kao takva ne bi trebala sagledavati izvan europskog kulturnog prostora, sviđalo se to nama ili ne.
Ne mislim da je bit svijeta da pronađe konačnu istinu, ali bit svijeta je da neprekidno raspravlja o tome što mu je najbolje za život, a to najbolje za život se može najbolje promatrati kroz fikciju sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti i kroz fikciju koja ima pretenziju da bude istinita, dakle ono što je history ili histoire
Problem svakoga nastavnika književnosti sastoji se u tome što bi on trebao znanje o književnosti predstavljati kao znanost, a što više predaje – i što više sam uči – to bolje vidi da je štošta u književnosti zagonetno i neobjašnjivo

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Poziv autorima na Književnu rezidenciju Kamov 2026.: stvaranje u Rijeci za četiri rezidenta/ice (Rok: 15. 3. 2026.)

    Gradska knjižnica Rijeka objavila je natječaj za četiri dvotjedne književne rezidencije „Kamov“, namijenjene autorima i autoricama – pjesnicima, prozaicima, dramskim piscima i spisateljicama te književnim kritičarima i kritičarkama. Rezidencije će se održati u Rijeci tijekom srpnja, rujna, listopada i studenoga 2026. godine. Rok za prijavu je 15. ožujka 2026. do ponoći.

  • Poziv na prijave – rezidencija u sklopu Solitude Exchange Network 2026.

    Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade upućuje poziv autorima i autoricama iz Hrvatske – umjetnicima i umjetnicama, kustosima i kustosicama, teoretičarima i teoretičarkama, dizajnerima i dizajnericama, arhitektima i arhitekticama te drugim kulturnim radnicama i radnicima – koji se kroz praktični, teorijski, istraživački, umjetnički ili interdisciplinarni rad na inovativan način bave suvremenim društvenim temama, da se prijave za tromjesečnu rezidenciju pri Akademie Schloss Solitude. Rok za prijavu je 17. ožujka.

  • Natječaj za nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman (Rok: 18. 3. 2026.)

    Izvršni odbor Lovrakovih dana kulture objavio je poziv za književnu Nagradu „Mato Lovrak“, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen na hrvatskom jeziku tijekom 2025. godine, bilo u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Priznanje će biti uručeno u sklopu 39. Lovrakovih dana kulture, 21. svibnja 2026. u Velikom Grđevcu.

  • Natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika

    Objavljen je natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika, ali i za titlovanje i sinkroniziranje audio-vizualnih materijala koje raspisuje talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje

Izdvojeno

Kritika Proza
O(ko) književnosti
Iz radionice

Programi

Najčitanije

Kritika Publicistika
Kritika Proza
Kritika Proza
Skip to content