Razgovor

FARAH GHUZNAVI: Migranti obavljaju poslove koje nitko ne želi

Lora Tomaš

Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s nagrađenom bangladeškom autoricom, kolumnisticom i aktivistkinjom Farah Ghuznavi

SELMA RALJEVIĆ: Trebamo izaći iz uskog kanjona kanona

Boris Postnikov

Dominantni i vladajući, okoštali i zastarjeli kanon je isključivo nacionalni, a on i jeste uski kanjon. Kanon sam jednom, slučajnom greškom u govoru, i nazvala kanjonom. Svakako treba propitati i da li je ono što termin „kanon“ tradicionalno znači i označava više uopće adekvatno i primjenjivo u nauci i obrazovanju o savremenoj književnosti te u bilo kakvom drugom pristupu savremenoj književnosti, kao i da li je on sam u tom smislu više adekvatan i primjenjiv, na što je sve već smisleno i višerazložno ukazala Dubravka Ugrešić

VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: Punk je aktivizam

Kruno Lokotar

Nastavljajući preispitivati suvremene književne kanone razgovaramo s piscem, esejistom, scenaristom, kulturnim radnikom i aktivistom Vladimirom Arsenijevićem koji pojašnjava svoj status i razloge nezainteresiranosti za ikakvo nacionalno kanoniziranje, koje bi bilo opreka svemu što godinama promovira

GORDANA FARKAŠ SFECI: Sretnica sam jer imam biblioteku i vrt

Kruno Lokotar

Serijal „Osobna biblioteka“ u kojem, idući Borgesovim tragom, razotkrivamo književne i knjiške preferencije, čitateljske navike, odnos prema knjizi kao artefaktu i biblioteci kao „labirintu svijeta“ poznatih pisaca, prevoditelja i urednika nastavljamo razgovorom s Gordanom Farkaš Sfeci.

JURICA PAVIČIĆ: Borges me odveo na studij književnosti

Jagna Pogačnik

ANERA RYZNAR: Književnost se ne stvara u vakuumu nego u prožimanju

Jagna Pogačnik

S Anerom Ryznar, izvanrednom profesoricom na Katedri za stilistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, razgovaramo o odnosu akademske zajednice prema dinamici književnog života, problemima kanona i periodizacije, ukidanjima u nacionalnoj kulturi, književnosti i angažmanu, terminu postjugoslavenska književnost, studentima i književnim kritičarima. Također i o tome zašto Generacija Z voli Kristiana Novaka i kako je Robert Perišić preosmislio vlastiti prosede

BUDDHISAGAR: O pričama iz mog kraja rijetko se pisalo

Lora Tomaš

Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s jednim od trenutno najpoznatijih nepalskih pisaca čiji roman „Karnali Blues“ tematizira ruralni život te zemlje, obiteljske odnose i siromaštvo, a prodan je dosada u preko sto tisuća primjeraka

DAVOR BEGANOVIĆ: Dominantan znanstveni pogled nikad nije presudan

Katarina Luketić

O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti

MATTHIEU AIKINS: Problem je što su nam granice uopće potrebne

Lora Tomaš

„Moramo promijeniti temeljne uvjete koji generiraju potrebu za granicama, što je većinom globalna nejednakost. Moramo se boriti za pravedniji i ravnopravniji svijet, unutar naših društava i globalno, pa da granice postanu onakve kakve su recimo unutar Europske Unije. Ali to je dalek i idealističan cilj“ – kaže Pulitzerom nagrađeni novinar Matthieu Aikins. Razgovor s Aikinsom dio je serijala „Književne domovine europskih imigranata“ u kojem Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese unutarnjih i vanjskih migracija

SRPKO LEŠTARIĆ: U Siriji i nepismen čovek ume da govori književnim standardom bar dva minuta

Lora Tomaš

Ugledni srpski arabist i prevoditelj koji pokriva književnost Sirije, Egipta, Palestine, Iraka i drugih zemalja govori o arapskoj književnosti, prevođenju i razumijevanju kultura, razlikama između jučerašnjeg i današnjeg svijeta te utjecaja radikalizama na književnost. Razgovor je prvi u nizu priloga na temu „Književne domovine europskih imigranata“ u kojima Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese migracija, unutarnjih i vanjskih

OZREN BITI: Celebrityji – simptom posvemašnje intimizacije javnog života

Filip Kučeković

Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije – liječnici, političari, treneri, kuhari – postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, kako se trži intima… – o tim i sličnim temama govori etnolog i znanstvenik Ozren Biti, autor nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije “Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način”

DALIBOR ŠIMPRAGA i VLADO BULIĆ: O generacijama, prošlima, svojima, budućima

Kruno Lokotar

Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija

123 4 5 6 7