Ekokritika: Počeci

Greg Garrard

Ekokritika istražuje kako u mnogim područjima kulturne proizvodnje poimamo i prikazujemo odnos ljudi i okoliša, sve od romantičarske poezije i dokumentarnih filmova o divljini do romana i holivudskih uspješnica. Korjenito razrađeno radi odražavanja širine i raznolikosti ekološke književnosti i kritike u dvadeset i prvom stoljeću, ovo izdanje iscrpno obrađuje klimatske promjene i pitanje klimatske pravednosti. Ususret domaćem nam izdanju “Ekokritike” u nakladi AGM donosimo ulomak u prijevodu Hane Samaržije

CAROLINE DE MULDER: Fikcija ima moći koje povijest nema

Filip Kučeković

S Caroline de Mulder, belgijskom autoricom romana „Himmlerove jaslice“, razgovaramo o odjecima teme Lebensborna i eugenike u suvremenom društvenopolitičkom pejzažu, književnim mehanizmima i strategijama u gradnji povijesne fikcije, i recepciji romana u svijetu koji ne samo da još nije zacijelio od traume Drugog svjetskog rata, nego para svoje ožiljkasto tkivo

Dislajk na Lajk

Nika Pulig

Ako prihvatimo da knjiga ne mora težiti kompleksnoj društvenoj analizi, nego prije svega zabavi, napetosti i jasno prepoznatljivim situacijama, „Lajk“ u velikoj mjeri ispunjava te kriterije i zaista „radi“ ono što popularni lagani roman treba raditi. No, možda upravo u tome leži njegov najveći paradoks: dok pokušava kritizirati kulturu performativnosti, istodobno u potpunosti igra po njezinim pravilima

Materina

Maša Kolanović

U svome novom romanu Maša Kolanović istražuje odnos majke i djeteta u sve nesigurnijem svijetu današnjice, ispreplićući osobno iskustvo s tjeskobnim globalnim događajima, pokušavajući pronaći smisao u povijesnom vremenu duboko obilježenom krizama, ali ne gubeći nadu u snagu i važnost ljudske povezanosti. „Materina“ samo što nije izašla iz tiska naklade Stilus

Čvrsto sjedenje na dvije stolice

Vid Jeraj

U spoju erudicije, žanrovske drskosti i zvukovne imaginacije “Taksim Bop” se potvrđuje kao knjiga koja ne samo da proširuje naš pojmovnik, nego i našu sposobnost slušanja svijeta. Preostaje nam vidjeti hoće li njezin ritam odjeknuti i izvan književnih krugova, ali je već sada jasno da je riječ o djelu koje pomiče granice osjetilnog i jezičnog iskustva

Jezikolomka

Ana Fazekaš

Ponekad se malo zdravorazumskog pozitivizma naprosto nameće jer je teško izmaknuti dojmu da je otpor bečkoj uglađenosti i svemu što gnjili ispod glanz površine upravo provodna nit čitavog književnog opusa Elfriede Jelinek, kao i pretpostavka njezine političke pozicije kao feministkinje i radikalne ljevičarke. A kad smo već u Beču, nije ni Freud daleko…

Zašto „čuvar” u raži i drugi prevoditeljski izazovi

Rumena Bužarovska

Rumena Bužarovska jedno je od najviđenijih imena regionalne književnosti, ali i amerikanistica koja na skopskom univerzitetu predaje suvremenu američku književnost, ponekad je i prevodeći. U ovom eseju otvara nam vrata u svoju prevoditeljsku radionicu, na primjeru jednog od najdražih joj romana – Salingerovog “Lovca u žitu” kojeg je upravo iznova prevela na makedonski

Sve su kuće jedna kuća za pisanje

Jagna Pogačnik

„Kuća za pisanje“ knjiga je nesvršenih glagola, knjiga u kojoj je pisanje proces koji ne završava postavljanjem krova, nego mnoštvom otvorenih prozora s pogledima koji se mijenjaju i tako iz više perspektiva omogućavaju onaj ključan – pogled prema prostorima sjećanja, kroz njih prema sebi

Red, rad i revolucija

Martina Marinković

Ekonomičan i lako čitljiv roman o radničkoj pobuni u jednom malom splitskom dućanu uvodi u našu književnost, među ostalim, lik imigrantskog radnika, ali u izvedbi nažalost ne ispunjava potencijal

Povijesna slika kao prostor odgovornosti

Goran Ferčec

Uoči premijere Schillerove „Marije Stuart“ u zagrebačkom HNK2 u adaptaciji jednog od najzanimljivijih tandema izvedbene umjetnosti danas, Matije Ferlina i Gorana Ferčeca, donosimo najavni tekst dramaturga predstave – o otporu egomaniji sadašnjocentričnih čitanja, o autorskim postupcima perspektivnih lomova i potencijalu svježeg, introspektivnog pogleda da prekine inerciju povijesnog ponavljanja jednih te istih (dramskih) činova

Soba ogledala

Luka Rovčanić

„Kolut naprijed“ ne predstavlja radikalan odmak od prvijenca, već prije njegovu varijaciju i intenzifikaciju. Temeljni motivi ostaju isti: tijelo i jezik kao međusobno isprepleteni sustavi, medicinski i anatomski diskurs, pjesma kao fizički objekt te stalna svijest o pisanju kao krovnoj temi

Preko mosta

Marinko Koščec

Novi roman “Preko mosta” Marinka Koščeca žanrovski je svojevrstan tehnotriler s elementima psihodrame, satire i groteske, pun bizarnih susreta i obrata, ali i refleksija na današnji društveni trenutak. Idejno je na tragu Donne Harraway, Baricca i Harrarija, a u vizualnom sloju inspiriran apsurdima braće Cohen ili fantazmagorijom Yorgosa Lanthimosa. Roman će uskoro biti objavljen u izdanju kuće VBZ

PRVA NATRAG 2 3 456 7 8 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

rujan 2026
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Nova generacija Kulturpunktove školice

19. kolovoza - 15. rujna

Otvorene su prijave za 18. ciklus Kulturpunktove novinarske školice, jedinstvenog edukacijskog programa za mlade autore_ice.
19. VRISAK

12. rujna - 19. rujna

Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture