Portal za književnost i kritiku

Na delu je dekonstrukcija umesto glorifikacije, u najkonkretnijem smislu. Koristeći se žanrovskim, stilskim i jezičkim postupcima koje je istraživao i u prethodnim delima, Basara stvara specifičan književno relevantan okvir u kom Đinđić prelazi iz sfere istorijskog i realizuje se u domenu fikcionalnog: kao izmaštani junak inspirisan stvarnom osobom, ali i dalje izmaštan
Donosimo početni ulomak iz knjige “Ostati barbar” Louise Yousfi koja će se uskoro pojaviti u knjižarama. Izdvajamo jednu reakciju na knjigu: “Recimo to odmah: ‘Ostati barbar’ Louise Yousfi važno je djelo. Književni esej, politički manifest dekoloniziranih, moćan zapis suočen sa svijetom koji se urušava, promišljanje o integraciji i asimilaciji, ‘Ostati barbar’ istražuje ono nesvodivo u riječi koju bi Zapad želio ušutkati. Od Mohammeda Diba do PNL-a, preko književnosti i rapa, Louisa Yousfi pozicionira barbarstvo kao pozitivnu estetsku i političku snagu nasuprot makronističkoj, lepenističkoj i zemmourističkoj retorici o ‘podivljavanju’ društva. Za one koji pišu nazire se novi put: on je ovdje.” (Johan Faerber, Diacritik.com)
Beogradski pisac Tomislav Marković proslijedio je redakciji našeg portala formalno pismo pritužbe naslovne junakinje Andrićeve “Gospođice”, koja nije zadovoljna ni načinom na koji je prikazana u priči, ni načinom na koji su o njoj pisali književni kritičari i akademici. Pismo prenosimo bez intervencija i kraćenja, u tri dijela. Slijedi prvi
“Vodič” je najuspješniji kad pusti čitatelje s lajne, kad ih usmjeri prema raznim linijama interpretacije i ukaže im na načine kako mogu sami istraživati sebi bliske teme u dubinu i širinu. Dobar roman je onaj koji nas nastavlja pratiti ili čak proganjati dugo nakon što smo ga pročitali, a na “Vodiču” je da taj dojam preoblikuje iz intuitivnog osjećaja u konkretan interes
Disperzivno organizirani fragmenti više stvaraju atmosferu, nego što pripovijedaju, što bi možda funkcioniralo bolje u pjesničkoj zbirci, nego u formi romana, piše Filip Kučeković, ipak pronalazeći neiscrpljene potencijale i književno osvježenje u romanesknom prvijencu Monike Herceg
Ususret sedamdesetoj godišnjici izlaska Kerouacova romana „Na cesti“, Vid Jeraj piše o tom velikom američkom romanu kojim je utemeljen on-the-road žanr, beatničkom otporu srednjostrujaškim idealima i beatničkom habitusu – lutanjima, pijančevanjima, prijateljstvima i traganjem za umjetničkim i osobnim oslobođenjem
„Feminističko gunđalo iznova prisvaja ružan stereotip i daje mu glas. Svojim maksimama, jednadžbama, istinama i obvezama, ovaj briljantni priručnik za opstanak prepričava feminizam uz primjere iz panteona gunđala od queer, crnih, preko neprilagođenih, sve do onih koja kolutaju očima, ljute se i smiju. Sara Ahmed pripovijeda feminističke priče koje poznajemo u našim tijelima i susrećemo u svakodnevnom životu. Njezin rad doslovno mijenja način na koji nastanjujemo naše svjetove“, rekla je Lucija Delap za knjigu Sare Ahmed koja uskoro izlazi u nakladi AGM-a u prijevodu Mirte Jurilj
U rubrici „Dnevnik čitanja“ urednice, urednici, suradnice i suradnici portala Kritika HDP vode bilješke uz pročitane knjige. Boris Postnikov piše o jednom hrvatskom stripu, jednom francuskom romanu i jednoj kratkoj priči na engleskom kojima je zajednička tema specifičnog seksualnog fetiša, tzv. cuckoldinga – fantazije ili odnosa u kojem partnerica uživa u seksu s drugim muškarcima uz odobravanje svoga partnera, ali partner ostaje monogaman
Ploviti Besom ili osluškivati slavonska drenja. Zaroniti u jučerašnji svijet, partijati po Los Angelesu ili pak švrljati po dućanima Japana. Iz tog beskraja mogućih književnih avantura, odaberiti one koje vam predlažu kritičarke i kritičari, budući pisci i spisateljice i polaznici Radionice književne kritike naše redakcije: Erika Franz, Lucas Legović, Klara Sijarto i Anja Opačić
O književnosti Juliana Barnesa, njegovim hrvatskim i srpskim prijevodima te širini i dinamici njihove recepcije na našim prostorima. Skica za portret jednog od najznačajnijih živućih pisaca engleskog govornog područja
Japanski tinejdžeri, ofucani frajeri iz susjedstva, hrvatske vještice i zagrebački ilegalci. Tračimbrod, sobe s pogledom i ljetni kampovi iz 1950-ih. O svemu tome i još mnogočemu čitajte u knjigama koje vam za ljetne dane proporučuju kritičarke i kritičari, budući pisci i spisateljice, ujedno polaznici Radionice književne kritike naše redakcije: Ignac Ratković, Mihalea Kajić, Jere Čović i Martina Marinković
Temeljno je pitanje tko sam i kada postajem ja, drugim riječima pripovijedanje je put prema samoispunjenju i individualizaciji kroz self narration. Potreba da se pričanjem priče preuzme kontrola nad svojim životom predstavlja borbu protagonistice koja nigdje nije cjelovita, a potraga za vlastitom cjelovitošću njezin je pokretač

Događaji

Danas
  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Proza
Skip to content