Tema

Politika fikcije

Tomislav Brlek

U povodu smrti Marija Vargasa Llose donosimo esej kojim je Tomislav Brlek popratio drugo izdanje njegovog romana „Jarčevo slavlje“, u prijevodu Tamare Horvat Kanjera

Povodom prvog domaćeg prijevoda Bunjinovih „Tamnih aleja“, donosimo prevoditeljev esej o poetici „bijelog“ nobelovca čiji je rukopis u nekim kulturama ostao sinonim za rafiniran stil, s posebnim osvrtom na neke i tada kontroverzne, a s protokom vremena sve anakronije pristupe reprezentaciji ženskog tijela, maskuliniteta i muško-ženskih odnosa, te općenito panerotizam autorove kasnije proze

Seks, laži i videovrpce: pripovjedni okviri podgrijanih avangardi

Ana Fazekaš

Kakve se stvarnosti rastvaraju na miješanom tlu likovne konceptuale i paraknjiževne tekstualnosti? U eseju unutar ciklusa posvećenog medijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Ana Fazekaš na neoavangardnim primjerima promišlja nedovoljno istražene potencijale medijskih rubova koji organski teže preklapanju

Bomba u jeziku

Marko Pogačar

Pjesništvo, da bi pjesništvom ostalo – da bi ostalo sebi vjerno i zadržalo svoj, makar i odgođeni, politički potencijal – mora uporno raditi protiv sebe, barem u jednom svom segmentu piliti granu na kojoj sjedi. Pjesništvo, dakle, mora ustrajno iznevjeravati vlastiti horizont očekivanja u danom historijskom trenutku, mora potkopavati jezik i obrasce koji ga pjesništvom legitimiraju i ovjerovljuju unutar dominantnoga diskursa. Njegova strategija mora biti upravljena protiv uvriježene slike o poeziji trenutka, ići uz dlaku obrascima koji konstituiraju pjesništvo epohe. Povodom svjetskog dana poezije i zatvaranja 62. Goranovog proljeća donosimo prije više godina napisan, izvorno u slovenskom časopisu Literatura objavljen esej Marka Pogačara koji, na primjeru pjesništva, sinkronijski i dijakronijski propituje imanentnu spregu literature i politike

Internacionala naslovnica: „Me’med, crvena bandana i pahuljica“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ ovoga puta predstavljamo strana i domaća izdanja romana „Me’med, crvena bandana i pahuljica“ Semezdina Mehmedinovića

Zločin i kazna: pad s visine

Ivo Alebić

Uoči premijere adaptacije romana „Zločin i kazna“ u režiji Jerneja Lorencija u zagrebačkom HNK donosimo tekst o ovom kolosalnom romanu o nasilju, ponižavanju i patnji; iscrpnoj studiji toga u što se čovjek pretvara nakon što počini zločin

O diktatorima, migrantima, radu… i književnosti kakva je nekoć bila

Tatjana Peruško

U završnom nastavku eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško rezimira kako je talijanska proza dvijetisućitih sklona držati se prokušanih pripovjednih i žanrovskih konvencija, ali uz prilagodbu novim dominantnim tendencijama, kao što su dokumentarizam i društveni angažman. Žanrovskim dvojbama pridružuju se one etičke, u slučaju dvojice autora, Genne i Scuratija, koji pišu o diktatorima dvadesetog stoljeća, a najveća novost talijanske kulture i književnosti povezana je s valom masovnih migracija koje rezultiraju književnom produkcijom italofonih migranata i talijanskih književnika koji se bave tematikom stranaca. U razdoblju ekonomske krize i radikalnih promjena u svijetu rada, i suvremena proza svjedoči o pojavama poput prekarizacije, siromaštva i otuđenosti.

Novo vrijeme: „nulte godine“ (nastavak)

Tatjana Peruško

U trećem od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško nastavlja pisati o „nultim godinama“ i tendenciji „povratka stvarnosti“. Navodeći primjere pisaca i njihovih proznih djela, u tekstu ukazuje na to kako su najzanimljivija ostvarenja suvremene talijanske proze nastala u autobiografskom modelu. Osim autobiografsko-autofikcijskog pola – ponekad pisanog u 3. licu, kao obiteljska priča i fotografski dokument ili s fikcijskim upadima – primjetan je i onaj biografsko-biofikcijski, u rasponu od romansiranih biografija i biografskih romana do biografske metafikcije

Pilule za zaborav

Saša Ćirić

Zbog autora nalik Teofilu čitaoci zavole knjige, cene medije i novinare, „konsultuju se“ i vode dijalog sa njegovim tekstovima i osećaju porodični gubitak kad oni nestanu. Sudbina čitalaca i javnih posmatrača je da „služe“ drugima, da prokazuju štetno i budu zagovarači boljeg. Teofil Pančić je opravdao svoj izbor i ispunio svoj poziv

Novo vrijeme: „nulte godine“

Tatjana Peruško

U drugom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o promjeni paradigme koju su početkom dvijetisućitih potaknuli društveno-politički uvjeti. Početak je to tendencije koju će talijanska kritika nazvati „povratkom stvarnosti“ i zaokretom proze prema novom realizmu. Roman „Gomorra“ Roberta Saviana najavljuje ključne karakteristike današnje talijanske proze: prevlast nefikcijskih pripovjednih obrazaca i dokumentarizma, pripovijedanje u prvom licu kao jamstvo autentičnosti, memorijalističko-testimonijalnu ulogu pisca i književnosti, te miješanje fikcionalnih i nefikcionalnih elemenata

Dokumentima protiv fikcije

Tatjana Peruško

U prvom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o zazoru talijanskih pisaca i kritičara prema romanu i usredotočenosti na stvarnost, te uzroke toga otpora prema fikciji razotkriva u proznim tendencijama osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća

Pripovjedno nasljeđe Marije Čudine

Ivan Molek

Narativnim tragom knjiga “Amsterdam” (1975.), “Divlja duša” (1986.), “Nož punog mjeseca” (1989.) i “Nevolje” (2005.)

PRVA NATRAG 6 7 8910 11 12 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

lipanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Booksa u parku

2. lipnja - 30. lipnja

Booksa Martićeva ul. 14D, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu: krošnje našega parka šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji park ispred Bookse čini posebnim […]
Natječaj za 24. Festival prvih na temu Anatomija prijateljstva

10. lipnja - 10. srpnja

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 24. Festivala prvih: Anatomija prijateljstva.
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.