Tema

Sloboda i sidro

Katarina Luketić

O razgovorima iz devedesetih Heni Erceg, odrastanju na kraju povijesti Lee Ypi i dijalektici pamćenja Wisławe Szymborske piše u svome kolovoškom dnevniku čitanja Katarina Luketić

Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske

Redakcija

Prenosimo otvoreno pismo Hrvatskog društva pisaca kao odgovor na recentna događanja oko i nakon festivala „Nosi se“ u Benkovcu kao još jedan brutalan napad na kulturu, umjetnost i slobodu govora

Bioesej s overview efektom ili To, međutim, nije moj svijet

Suzana Marjanić

Bioesej Suzane Marjanić u serijalu tekstova o ekoknjiževnosti na tragu je njezinih prethodnih i budućih knjiga i dokumentira naš odnos prema životinjama, našim najbližim Drugima, kako životinje (ne-ljude) određuju primatolozi. Taj se odnos nalazi u trajnoj vrtešci između simbolizacije i eksploatacije, kako njihov životni put u našoj antropocentričnoj kulturi označava zooetičar Nikola Visković

Basarologija za početnike

Dragan Babić

Od osamdesetih do danas, Basara neprekidno pomera granice jugoslovenske i srpske proze. Kroz skoro ceo spisateljski rad, on se bavi neobičnim i neuobičajenim fenomenima svoje i tuđe svakodnevice, neretko odlazeći daleko u prošlost i predviđajući daleku budućnost, pokušavajući da formira jedan sveobuhvatan književni svet u čijem središtu može da se prepozna nekoliko ključnih reči: parodija, dekonstrukcija, paranoja i sumnja

Društvene mreže: osveta Autora

Boris Postnikov

Spisateljice i pisci koji na mreže dolaze kao već prepoznata autorska imena ondje dodatno podcrtavaju granicu između sebe i publike. Nailaze manje na prijatelje, a više na fanove. S konačnim trijumfom društvenih mreža, kao što poentira teoretičarka Simone Murray, vratila nam se – paradoksalno – stara dobra romantičarska figura Autora

Sizif i Meduza (II)

Saša Ćirić

Četiri postjugoslovenska romana o traumi i ratu. Kako autori/ce iz posljednjih pionirskih generacija i oni nešto stariji u romanesknoj formi reflektiraju vlastita i generacijska iskustva jugoslavenskih ratova, trideset godina poslije. Na primjeru svježih proza Adise Bašić, Igora Beleša, Darka Tuševljakovića i Zorana Žmirića

Maleševe mačke, zečevi, krtice i ostalo malešno društvo

Andrijana Kos Lajtman

Jedan od najvažnijih i najsamosvojnijih opusa suvremenog domaćeg pjesništva – onaj Branka Maleša – riznica je životinjskih i biljnih motiva koji se, u divljoj, biofilnoj jezičnoj mećavi, na najnepredvidljivije načine isprepliću. Ovaj esej iščitava ih i (de)kontekstualizira s naglaskom na posebno opsežan autorov bestijarij

Sizif i Meduza (I)

Saša Ćirić

Stephen King: više od straha

Jelena Zlatar Gamberožić

Kako se s godinama mijenjalo ono što izaziva strah u pričama i romanima majstora horora? Odgovor na ovo pitanje otkrivaju dvije njegove knjige, roman „Cujo“ izvorno objavljen 1981., a prošle godine preveden i kod nas, i prošlogodišnja zbirka priča „You Like It Darker“

Kako sam prestao brinuti i zavolio prompt

Želimir Periš

Problem s alatima poput ChatGPT-ja jest u tome što se na njih vrlo lako navući. Jednom kad shvatite da vam pomaže pokrenuti ili dovršiti misaoni proces, da je uvijek dostupan, susretljiv, prihvaća sve vaše sugestije bez pogovora i pritom štedi vrijeme vraćajući relativno upotrebljive rezultate – teško ga je odbiti

Mi u krznu: o životinjama u riječima i slikama

Anda Bukvić Pažin

Problem sa životinjama u alegorijskim prikazima – i općenito u žanrovima gdje su one na razne načine poligoni za vježbu ljudskoga – jest što promiču određeni esencijalizam, odnosno specizam. Međutim, granice esencijalističkih teza oduvijek se vrlo uspješno probijaju u poroznim svjetovima slikovnica, žanru koji živi od dvojnosti, od nelagode smjestivosti ili lagodne nesmjestivosti: imamo Ferdinanda, bika koji voli mirisati cvijeće, Vuka koji se boji šume, šišmiša koji se boji mraka, a i jednoga koji se boji letjeti – piše Anda Bukvić Pažin u tekstu o prikazima životinja u dječjoj književnosti

Komiška „Septologija” Jona Fossea, ili književnost kao pojas za spašavanje

Marija Ott Franolić

Polazeći od jednog posve intimnog brodoloma, Marija Ott Franolić piše o bonaci Fosseove duboke, kontemplativne književnosti koja ispisuje neprestano jednu te istu knjigu posvećenu zajedničkim strujanjima života i smrti – knjigu krojenu od tišina, bjelina i beskrajno rječitih neizrecivosti

PRVA NATRAG 3 4 567 8 9 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

lipanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Booksa u parku

2. lipnja - 30. lipnja

Booksa Martićeva ul. 14D, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu: krošnje našega parka šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji park ispred Bookse čini posebnim […]
Natječaj za 24. Festival prvih na temu Anatomija prijateljstva

10. lipnja - 10. srpnja

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 24. Festivala prvih: Anatomija prijateljstva.
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.