Portal za književnost i kritiku

Tema

Dubravki Ugrešić postumno je dodijeljena Njegoševa nagrada koju dodjeljuje Vlada Crne Gore, što će omogućiti Zakladi Dubravka Ugrešić početak rada na proučavanju, dokumentiranju i populariziranju njezina opusa
U osamdesetoj godini napustila nas je šesnaesta književna nobelovka, američka pjesnikinja Louise Glück. Tim povodom prenosimo tekst koji smo objavili u listopadu 2020., nakon što joj je nagrada dodijeljena. U našem književnom polju njen rad su tada detaljnije poznavali samo najupućeniji, dok je popularno priznanje tu nepoznanicu ipak u velikoj mjeri redefiniralo
U rubrici Multimedija predstavljamo radove grafičkih dizajnerica Lane Cavar i Narcise Vukojević za nakladu Oceanmore i nekoliko renomiranih inozemnih umjetničkih institucija. Njihova upečatljiva rješenja naslovnica daju samim knjigama dodatnu vrijednost čineći ih i vizualno prepoznatljivim artefaktima
U trećem tekstu iz serijala “Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao” Katja Grcić propituje ulogu političkog kazališta na postjugoslavenskom i regionalnom prostoru u razgovoru s dramaturzima Tanjom Šljivar, Goranom Injacom, Jasnom Jasnom Žmak i Annom Laner
Ovih je dana, zbog izmaglice, pojačan dojam big blua. Tirenski tirkiz koji nam jutrima tamni pod sunčanim naočalama, pred kojim sjedimo premazani zaštitnim faktorima, dodatno zaštićeni šeširima i suncobranima, podjednako fascinirani i užasnuti. Danima već nema razdjelnice između mora i neba, barem ne tako rano, kad samo pretpostavljaš da povremene naznake jedrilica ne mogu ploviti potonjim: sve jedna te ista glazirana površina
U želji da svoja znanja i iskustva rada u medijima i javnom prostoru prenesemo još neafirmiranim autorima/cama koji/e se žele baviti književnokritičkim i medijskim radom organiziramo i pozivamo vas da se prijavite na edukativni program „Književna kritika i suvremeni mediji: praksa“!
Kako književnost nije istina već mistična interpretacija života, tako ima moć utjecaja na njegovu nedokučivost. Književnost, ako itko, može izvrnuti odnose i uobličiti rješenje za nerješivo. U književnosti možemo pobijediti strah. U književnosti možemo demontirati nuklearne bombe
Kakva su iskustva dramaturga u domaćem kazalištu, što je najbolje a što najgore u dramaturškom poslu, zašto je dramaturgija primjenjiva u copywritingu i gejming industriji kao i o mnogim drugim aspektima ove u javnosti slabo vidljive profesije govore Ivan Penović, Dorotea Šušak, Maja Sviben i Goran Sergej Pristaš u drugom tekstu iz našeg serijala „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ autorice Katje Grcić
Bruce Chatwin je prije svega flamboajantan pripovjedač. O književnosti je razmišljao vizualno, znao je postaviti kadar, krenuti iz središta scene a potom je, u kratkim poglavljima koja često završavaju svojevrsnim cliffhangerom ili poentom, rasplitati ekonomičnim jezikom. Chatwinove su metafore i poredbe bile probrane iz njegove fotografske memorije koja se punila prizorima iz čitavog svijeta; bio je internet prije interneta
U povodu smrti velikog bosanskohercgovačkog i post/jugoslavenskog pjesnika Marka Vešovića prenosimo tekst Almina Kaplana iz knjige „Razgovori s Markom“, uz citate iz Vešovićevih intervjua
O antropocenu, Zemljinu geološkom razdoblju, sve je već sadržano u jeziku. Nema ono veze sa Zemljom, u centru je čovjek, iako se odnosi na nekog drugog, tj. neku drugu. Simbiocen je u rangu udaljene fantazije u kojoj čovjek živi u skladu s prirodom, on nas tek čeka, a kako promjena ne dolazi preko noći, ni vi ni ja, dragi čitatelji i čitateljice, nećemo je doživjeti
Teško se danas oteti osjećaju ugroženosti; strahovi pritišću s brojnih strana. Teoretičari krize i propasti slažu se oko tri velika razloga za zabrinutost: vojni sukobi (aktivni i potencijalni, naročito oni u koje su upletene nuklearne sile), globalno zatopljenje (očito brže od službeno priznatog) i umjetna inteligencija (možda najkorisniji izum, a možda i po čovječanstvo najpogubnije zlo u povijesti). Krize su s nama oduvijek. Na „ovim prostorima“ i ne znamo drukčijih stanja osim kriznih, mijenjaju se jedino žarišta

Događaji

Danas
  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Booksa u parku

    Booksa Martićeva ul. 14D, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

      Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu: krošnje našega parka šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji park ispred Bookse čini posebnim […]

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Publicistika
Kritika Proza
Tema
Iz radionice
Skip to content