Tema

Gordana Slabinac: Posebna, drugačija, osebujna

Slaven Jurić

Napustila nas je profesorica Gordana Slabinac (1945-2023). Iako naizgled najoštrija, podrazumijeva se najironičnija, i redovito najizravnija predavačica na odsjeku bila je ujedno i confidente mnogim studentima niza generacija

Kako se kali književni kanon? (1)

Katarina Luketić

Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice

Presvlačenje autora: trending, (stvarna) potreba ili umjetnost?

Tea Sesar

Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima

Filmska dramaturgija – serija, film, adaptacija

Katja Grcić

O filmskoj dramaturgiji, radu na serijama, utjecaju sapunica i mehanizmima filmske industrije u nas govore neki od najuspješnijih domaćih scenarista, autori „Gore“, „Šutnje“ i drugih hit-serija i filmova, Daria Stilin, Marjan Alčevski i Ivor Martinić

Kome pisci pišu? – o ljubavi i prkosu

Ana Fazekaš

U drugom nastavku teksta na temu “Kome pisci pišu”, o svome odnosu prema imaginarnim ili stvarnim čitateljima, utjecajima recepcije na njihovo pisanje i shvaćanju književne komunikacije govore autori mlađe generacije Luka Ostojić, Marija Skočibušić i Dora Šustić

Dramaturzi na radiju: tekst i zvuk

Katja Grcić

U vrijeme sve veće dominacije slike, radio je još uvijek tu da nas podsjeti na dragocjenost predanog slušanja, pomalo zaboravljenu vještinu koja ukazuje da je upravo slušanje jedan od presudnih elemenata za povezivanje sa sobom i drugima

Kome pisci pišu? – svijest i nesvjestice u pitanju književne publike

Ana Fazekaš

Tko je stvarna, fikcionalna, marketinški projicirana ili proizvedena; implicitna, eksplicitna, imaginirana i fantazirana; žuđena, željena i nepoželjna; slučajna, privremena ili povremena publika njihovih djela – odgovaraju neki od najboljih pisaca današnjice: Luka Bekavac, Kristian Novak i Želimir Periš

Skica za portret: Edith Södergran

Željka Černok

Puno je stoljeće prošlo od smrti jedne od najznačajnijih europskih pjesnikinja, proslavljene vjesnice modernizma Edith Södergran. Okrugla obljetnica povod je da ovu kod nas nedovoljno poznatu skandinavsku autoricu predstavimo domaćoj publici, uz izbor pjesama u prijevodu Željke Černok

Plesna dramaturgija: misliti ili iskusiti

Katja Grcić

Možda je radoznalost najvažniji element plesne dramaturgije, ali i gledanja izvedbi suvremenog plesa. Publika je već utkana u svakoga od nas, svi se mi rađamo izravno u pogled drugoga, u jezike i čežnje koje nam prethode, piše Katja Grcić u petom tekstu iz serijala o dramaturgiji, ovoga puta posvećenog plesnoj umjetnosti

In memoriam: Pero Kvesić

Redakcija

Kuću na Kraljevcu i sve nas napustio je njezin stanar koji ju je svojim zadnjim dokumentarcem proslavio, pisac, urednik, novinar i scenarist, neumorni Pero Kvesić

Pedagoški aspekti dramaturgije – predstave i filmovi za djecu i tinejdžere

Katja Grcić

U četvrtom tekstu iz serijala o dramaturgiji, Katja Grcić sa svojim sugovornicama, dramaturginjama Majom Sviben, Nikolinom Rafaj, Lucijom Klarić i Ronom Žulj razgovara o dramskoj pedagogiji, posebnosti dramskog i scenarističkog pisma za djecu i mlade i praksama domaćih kazališta i televizijskih kuća na tome polju

Kanonologije i Brlekov gravitas

Nataša Govedić

Kakav književni kanon uspostavljaju aktualne pjesničke antologije, tko je uvršten, a tko izostavljen i kakvu sliku domaćeg poetskog arhipelaga posreduju ta izdanja analizira Nataša Govedić na primjeru prošle godine objavljene antologije moderne poezije “Od Matoša do Maleša” autora Tomislava Brleka kao i ranijih izbora Tonka Maroevića, Hrvoja Pejakovića i drugih antologičara

PRVA NATRAG 12 13 141516 17 18 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

lipanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Booksa u parku

2. lipnja - 30. lipnja

Booksa Martićeva ul. 14D, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu: krošnje našega parka šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji park ispred Bookse čini posebnim […]
Natječaj za 24. Festival prvih na temu Anatomija prijateljstva

10. lipnja - 10. srpnja

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 24. Festivala prvih: Anatomija prijateljstva.
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.