Portal za književnost i kritiku

Njegoševa nagrada

Dubravka Ugrešić: Integritet književnosti i književnost integriteta

Dubravki Ugrešić postumno je dodijeljena Njegoševa nagrada koju dodjeljuje Vlada Crne Gore, što će omogućiti Zakladi Dubravka Ugrešić početak rada na proučavanju, dokumentiranju i populariziranju njezina opusa
Dubravka Ugrešić

Vijest da je Dubravka Ugrešić postumno dobila nagradu Njegoš za svoje djelo solidno je odjeknula hrvatskim medijima, koji su književnicu za njezina života itekako bili raspoloženi gromoglasno ignorirati. Nagradu će 13. studenog, na rođendan Petra Petrovića Njegoša, na Cetinju predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručiti predstavniku/ci Zaklade Dubravka Ugrešić, „bez koje njezina kandidatura ne bi imala smisla“ – kaže Kruno Lokotar koji je kao nacionalni selektor Hrvatske predložio Dubravku Ugrešić za Nagradu – „a ovako smo sigurni da će se novac vratiti u književnost, u proučavanje, dokumentiranje i reizdavanje Dubravkina opusa.“

Prva postumna dodjela i druga autorici

Nagradu Njegoš dodjeljuje Vlada Crne Gore od 1963. godine u različitim periodama kroz desetljeća, a trenuto svake četiri godine „za ukupan stvaralački opus, književniku koji stvara na nekom od južnoslovenskih jezika: bosanskom, bugarskom, makedonskom, slovenačkom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom, čija djela predstavljaju izuzetno značajan doprinos južnoslovenskim književnostima, javno su valorizovana i prepoznata kao trajna vrijednost države iz koje dolazi.” O Nagradi čiji je financijski iznos dvadeset prosječnih bruto zarada Crne Gore odlučivao je međunarodni žiri u sastavu: Olja Savičević Ivančević, Saša Ćirić, Balša Brković, Andrej Blatnik, Kalina Maleska, dr. Amelia Licheva i Nedžad Ibrahimović – nije teško pogoditi tko dolazi iz koje južnoslavenske države.

Naslovnica: Forsiranje romana rekeMogućnost postumne dodjele Nagrade uvedena je ove godine, a Dubravka Ugrešić je nakon Desanke Maksimović, koja je Nagradu dobila 1984. godine, druga dobitnica. U užem izboru su se ove godine našli i David Albahari i Drago Jančar, no žiri je većinom glasova odlučio u korist Dubravke Ugrešić.

Povodom dodjele Njegoševe nagrade, Zaklada Dubravka Ugrešić koja ima sjedište u Amsetrdamu nam se javila priopćenjem:

“Svi Dubravkini bliski prijatelji i suradnici u Nizozemskoj i šire su bili neizmjerno ponosni i dirnuti ovim velikim priznanjem Dubravkinoj književnosti i njenom osobnom integritetu. Njoj bi to značilo i više, jer napustila nas je s jakom sumnjom da sve što je radila nije postiglo mnogo u smislu stvaranja boljeg i pravednijeg svijeta. Priznanje koje zaslužuje u regiji bivše Jugoslavije za života nije dobila i to ju je boljelo uprkos svim velikim međunarodnim nagradama i priznanjima. Osim nagrade T-portala iz 2018, poslije raspada Jugoslavije nije dobila nijednu regionalnu nagradu. A sad je stigao veliki Njegoš, što nas je mnoge i rastužilo i obradovalo.”

Donosimo i integralni tekst kojim je Dubravka Ugrešić kandidirana za Nagradu Njegoš.

„Napustila nas je s jakom sumnjom da sve što je radila nije postiglo mnogo u smislu stvaranja boljeg i pravednijeg svijeta. Priznanje koje zaslužuje u regiji bivše Jugoslavije za života nije dobila i to ju je boljelo uprkos svim velikim međunarodnim nagradama i priznanjima.“

Kritički osvrt na književni opus Dubravke Ugrešić

Dubravka Ugrešić najblistaviji je glas post/jugoslavenske prozne književnosti i esejistike, spisateljica iznimne imaginacije, stilske samosvijesti i originalnosti, čiji opus, nesumnjivo, pripada i vrhuncima svjetske i europske književnosti kraja 20. i početka 21. stoljeća. Kao rijetko koji/a autor/ica sa šireg prostora, ona je uspijevala pronaći najbolje literarne forme za svoje teme i preokupacije te na autentičan i originalan/očuđujući način – onako kako su to zagovarali ruski formalisti svojim pojmom ostranenie, a ona je bila i značajna rusistica – pisati o raznim aporijama i anomalijama našeg prostorvremena.

Ugrešić je majstorica ironije, persiflaže, kalambura i dosjetke; lucidna opservatorica društvenih kretanja i akrobatkinja jezika (koja voli i klaunovske poze i figure) koja spretno kombinira različite stilske registre i poput kakve lisice-triksterice zavodi svoje čitatelje iznimnom literarnom osobnošću i umijećem mimikrije. Već je njezin prvi roman Štefica Cvek u raljama života (1981.) bio – danas to jasno vidimo – prijeloman za ovdašnje književnosti, zbog svoga spoja živog pripovijedanja i žanrovskog ludizma. U postmodernističkoj maniri, dokidajući granice između „visokog“ i „niskog“ u književnosti, u njemu je demontirala, na vrlo duhovit i dovitljiv način, okoštale podjele na žensko i muško pismo, te problematizirala i narušila tada još vrlo strogu hijerarhiju između ozbiljne i trivijalne književnost. I idući roman Forsiranje romana reke (1988.) unio je svježinu u ustajale književne modele svojom tematizacijom i ironizacijom spisateljskog posla.Naslovnica: Muzej bezuvjetne predaje

Nakon što je tijekom 1980-ih bila vjerojatno najomiljenija i najcjenjenija jugoslavenska spisateljica, prva žena dobitnica NIN-ove nagrade za Forsiranje romana reke, 1993. godine Dubravka Ugrešić napustila je Hrvatsku zbog svoga beskompromisnog, antiratnog i antinacionalističkog angažmana, našla se u egzilu, i to iskustvo bezdomnosti donijelo joj je nove književne teme i preokupacije. Njezini romani iz 1990-ih, poput Muzeja bezuvjetne predaje i Ministarstva boli, fikcionaliziraju teme emigracije i raseljenosti, a refleksije na domovinu, jugoslavenske ratove, nostalgiju i ovdašnje trgovanje identitetima prisutne su i u brojnim esejima iz tog i narednih desetljeća, od kojih su neki nagrađeni najuglednijim europskim nagradama za esejistiku. Iduća velika knjiga Dubravke Ugrešić u kojoj se kao u svojevrsnom magnum opusu sintetiziraju ključne odrednice njezine poetike bio je roman Baba Jaga je snijela jaje (2008.).

Nakon što je tijekom 1980-ih bila vjerojatno najomiljenija i najcjenjenija jugoslavenska spisateljica, prva žena dobitnica NIN-ove nagrade za Forsiranje romana reke, 1993. godine Dubravka Ugrešić napustila je Hrvatsku zbog svoga beskompromisnog, antiratnog i antinacionalističkog angažmana

Biranje ON-zone

Naslovnica: LisicaRiječ je o romanu-rijeci i antimitu koji je ujedno i literarno superioran komentar na njezinu biografiju i činjenicu da je početkom 1990-ih u krugovima hrvatskih kulturnih nacionalista proglašena „vješticom“. Idući roman Lisica (2018.) također ima polifonu i prepoznatljivu fragmentarnu strukturu, a preko te „priče o tome kako nastaju priče“ problematizira se smisao i etičnost književnog stvaranja. Roman je i literarni hommage njezinim književnim uzorima, ruskim avangardistima i svim „hereticima i sanjarima“ s kojima je dijelila slične poglede na život i umjetnost koje su kod nje bile isprepletene. Ugrešić je uspijevala prepoznati brojne aktualne društvene transformacije, suvremene fenomene i mijene vremena koji su nama, kao njihovim suvremenicima, često nevidljivi, uvijek korak ispred (za)ostalih. U svojim bravuroznim esejima pisala je tako o globalnom kultu amatera, trošenju pisaca u industriji književnosti, migrantskim sudbinama, podčinjavanju žena u umjetnosti i potrebi za emancipacijom, duhu provincije… Živeći više od tri desetljeća u egzilu, dobivši i nizozemsko državljanstvo, stekla je status koji izmiče definicijama baš kao i njezin opus i postala istinska „građanka svijeta“ kojoj je stran svaki nacionalistički sentiment, pa je samu sebe svrstavala u, kako je to nazvala, „ON-zonu“, tj. u transnacionalnu – out of nation – književnost. Njezin literarni opus kao i pogledi na društvo, estetički i etički imperativi kojima se rukovodila u životu i pisanju, kao i nesalomljiva umjetnička kičma čine dragocjeno naslijeđe za sve mlade generacije pisaca/spisateljica i čitatelja/ica na post/jugoslavenskom prostoru, generacije koje žele ovdje i sada stvarati bolju budućnost.

U svojim bravuroznim esejima pisala je tako o globalnom kultu amatera, trošenju pisaca u industriji književnosti, migrantskim sudbinama, podčinjavanju žena u umjetnosti i potrebi za emancipacijom, duhu provincije…

Nakon njezine smrti u Hrvatskoj sve glasniji biva neslužbeni konsenzus o njezinoj jedinstvenosti i veličajnosti, glasan koliko je svojevremeno tiha znala bivati recepcija njezinih djela u razdoblju ranog egzila. Dodjelom Njegoševe nagrade Dubravki Ugrešić potaklo bi se proučavanje njezinog obimnog i vrlo zahtjevnog opusa krcatog hibridnim i inovativnim postupcima, čak podžanrovima, koji ni izbliza nije dovoljno ni percipiran, ni kritički analiziran, koji još čeka svoje tumače, u nove čitatelje ne sumnjamo, i preciznije situiranje na nacionalnu, regionalnu i svjetsku mapu književnosti.

Zbog svega toga valja napomenuti da je osnovana Zaklada Dubravka Ugrešić koja je pravni nasljednik njezinih autorskih prava i čija je zadaća čuvati i proučavati djelo autorice.

Danas

Otvorene prijave za Culture Moves Europe

Projekt Culture Moves Europe namijenjen je umjetnicima i kulturnim profesionalcima koji rade u sektorima glazbe, književnosti, arhitekture, kulturne baštine, dizajna i modnog dizajna, likovne umjetnosti i izvedbenih umjetnosti te se njime potiče međunarodna suradnja. Prijaviti se možete do 31. svibnja!

17. Subversive festival

17. izdanje SUBVERSIVE FESTIVALA održat će se od 20. svibnja do 8. lipnja. Novi „majski šušur“ uz raskošno festivalsko izdanje uz četrdeset dokumentarnih i igranih filmskih naslova, brojne panele, predavanja i promocije knjiga, tri izložbe, multimedijalna događanja te gostovanja brojnih svjetskih intelektualaca, filmaša i aktivista, sve uz ovogodišnju festivalsku temu ŽIVJETI BEZ KAPITALIZMA.

Raspisana Književna nagrada Predrag Matvejević 2024.

Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Kulturno informativni centar u Zagrebu i Suzana Matvejević, uz potporu grada Zagreba, podršku hrvatskog PEN-a i medijsko pokroviteljstvo radija i časopisa Nacional, raspisuju Književnu nagradu Predrag Matvejević za 2024. godinu.

Panonski festival knjige

Festival nudi raznolik program za sve uzraste uključujući predstavljanje knjiga i razgovore s autorima, radionice za djecu i odrasle, izložbe te druge kulturne i edukativne aktivnosti.
Program će se odvijati u dvorani Gradski vrt Osijek od 22. do 26. svibnja!

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Iz radionice
  • O(ko) književnosti
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Proza
  • Glavne vijesti
  • Iz radionice
Skip to content