Tag: (post)jugoslavenska književnost

Kritika
Proza

Prisilna migracija, trajna šutnja

Nika Pulig

Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti

O(ko) književnosti

Književna republika Jugoslavija (2)

Boris Postnikov

Drugi i završni dio uvodnog poglavlja studije Borisa Postnikova „Književna republika Jugoslavija“, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa

O(ko) književnosti

Književna republika Jugoslavija (1)

Boris Postnikov

Prvi dio uvodnog poglavlja studije „Književna republika Jugoslavija“ Borisa Postnikova, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa, govori o tome kako je potisnuta nekadašnja ideja zajedničke jugoslavenske književnosti i u kakvim sve paradoksima znaju završiti povijesti književnosti pisane u nacionalnom ključu

Tema

Pilule za zaborav

Saša Ćirić

Zbog autora nalik Teofilu čitaoci zavole knjige, cene medije i novinare, „konsultuju se“ i vode dijalog sa njegovim tekstovima i osećaju porodični gubitak kad oni nestanu. Sudbina čitalaca i javnih posmatrača je da „služe“ drugima, da prokazuju štetno i budu zagovarači boljeg. Teofil Pančić je opravdao svoj izbor i ispunio svoj poziv

Razgovor

DAVOR BEGANOVIĆ: Dominantan znanstveni pogled nikad nije presudan

Katarina Luketić

O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti

Tema

Dobar dan, Jugo

Boris Postnikov

Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu“

Tema

Kako se kali književni kanon? (2)

Katarina Luketić

I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.

Tema

Kako se kali književni kanon? (1)

Katarina Luketić

Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice

O(ko) književnosti

Blokovski zapisi (2)

Muanis Sinanović

U drugom i završnom nastavku esejističkih zapisa Muanisa Sinanovića o životu u socijalističkim gradskim blokovima, blok se otvara pogledu pridošlice: mimoilaženje novog susjeda sa starim cugerima iz kvartovske birtije, umalo tuča s bijesnim stolnotenisačima, naposljetku i mali ritual prihvaćanja

O(ko) književnosti

Blokovski zapisi (1)

Muanis Sinanović

Prvi dio esejističkih zapisa slovenskog pjesnika, prozaika i novinara o životu u (post)socijalističkim gradskim blokovima. Košarkaška igrališta, šankovi lokalnih birtija, dječje igre na asfaltu, kasnonoćne seanse na klupama parkova – svakodnevni rituali i detalji koji se ne razlikuju mnogo od Celja do Skopja i od Novog Zagreba do Novog Beograda

Tema

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Gec i Majer

Boris Postnikov

Urednik portala Kritika HDP Boris Postnikov za sat “alternativne lektire” bira roman “Gec i Majer” Davida Albaharija u kojem se o holokaustu govori onako kako se govoriti može samo kroz književnost

Kritika
Proza

Igra na kontre

Boris Postnikov

Roman “Kontraendorfin” na hrvatskim kioscima ne predstavlja samo dobrodošao “povratak” Svetislava Basare u ovaj kulturni prostor, ne znači tek poziv na širenje čitalačkih horizonata, a ni hvalevrijednu obnovu davno pokidanih veza. On je, istodobno, i precizna metonomija postjugoslavenskog literarnog prezenta