Portal za književnost i kritiku

Priča o arheologiji, Palagruži, čitačima novina i jednom drukčijem, boljem i usporenijem svijetu
Naturalistička naracija romana “Carstvo životinja” Jean-Baptistea Del Amoa dočarava sve nasilje (suvremenoga) odnosa ljudi prema životinjama, ali i prema svojim tijelima i onima koji nas okružuju, pri čemu inzistiranje na detaljnosti i neprezanje od opisivanja traumatičnih događaja: pobačaja, kastracija i ubojstva, rezultira tekstom koji je težak, mjestimično mučan za čitanje
Spisateljica Ivana Bodrožić za alternativnu lektiru odabrala je roman “Leto kada sam naučila da letim” srpske autorice Jasminke Petrović, jer „u zemlji u kojoj više od dvadeset godina nakon rata postoje odvojene škole za djecu srpske i hrvatske nacionalnosti, taj roman i takva književnost bili bi slamka spasa, generacijsko ljepilo, potrebno očovječivanje ‘drugoga’ i potvrda da se savršeno dobro razumijemo”
Roman “Kontraendorfin” na hrvatskim kioscima ne predstavlja samo dobrodošao “povratak” Svetislava Basare u ovaj kulturni prostor, ne znači tek poziv na širenje čitalačkih horizonata, a ni hvalevrijednu obnovu davno pokidanih veza. On je, istodobno, i precizna metonomija postjugoslavenskog literarnog prezenta
Troje protagonista prepletenih nelinearnim narativom nosi radnju romana “Magnetno brdo” mađarske spisateljice Réke Mán-Várhegyi (1979.), koja je djetinjstvo provela u Rumunjskoj. Roman će nas mjestimice podsjetiti na neke naslove Elif Shafak, no za razliku od tih romana, koji su u svijet akademije i sveučilišta više-manje samo smješteni, ovaj ga potanko i nemilosrdno secira
Mihaela Gašpar u romanu „Velika stvar“ skicira prilično mračan odraz svijeta, u kojem su anđeli samo kičasti crtež na kartama za gatanje, vjera komodificirana iluzija, dok je manjkavi društveni sustav ostavljen da trune u iscrpljenoj letargiji
Dario Harjaček je za režiju radio-drame „Potres“ po pripovijetci J. P. Kamova dobio prestižnu nagradu BBC-a za najbolju europsku dramu 2021. godine. To je tek jedan od povoda velikom razgovoru koji je s njim vodila pjesnikinja Monika Herceg
Ovom naizgled malom, anegdotalnom pričom o sudbini neživih stvari i prirodnom poretku splitska spisateljica Boba Đuderija literarno mapira svoje viđenje Mediterana
Spisateljica Slavenka Drakulić kao alternativnu lektiru obrađuje “Dnevnik Anne Frank” nadomještajući tako izostanak ove važne knjige u školskom programu i podsjeća kako je ne tako davno naprasno zatvorena izložba o Anni Frank u Šibeniku
Pisci i spisateljice pišu o svojim snovima. Adrijana Vidić hvata ih fotografskim aparatom
Iako je “Noć na zemlji” Dorte Jagić najtočnije nazvati zbirkom kratkih priča, u većini je slučajeva vidljivo žanrovsko kolažiranje, spajanje oblika raznorodnih generičkih provenijencija jer autorica na trenutke iskače iz jednog para (žanrovskih) cipela u drugi: poetizacija proznog izraza, esejistički mikronarativi, feljtoniziranje dnevničkih odlomaka
Carlosa Fuentesa nikad neće biti na popisu lektire jer ga uglavnom slažu nekompetentni i jer srednjoškolska lektirna književnost nije ono što je za Fuentesa literatura nego nacionalno-čitateljski mazohizam – roman “Smrt Artemija Cruza” zato predstavlja Dean Duda

Događaji

Danas
  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Kritika Publicistika
Tema
Skip to content