Tema

Predstavljamo: Boris Greiner

Redakcija

U našoj Galeriji i Multimediji predstavljamo neke od recentnih radova grafičkog dizajnera, konceptualnog umjetnika, pisca i kritičara Borisa Greinera

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Blizina svega

Robert Perišić

Birajući djelo za alternativnu lektiru, pisac Robert Perišić odustao je od toga da predloži nešto što ima prtljagu težine da uđe u takozvani kanon. Odabrao je prvijenac Ante Zlatka Stolice “Blizina svega” vodeći se mišlju da će Stoličine crtice možda ponukati nekog srednjoškolca da i sam počne pisati

Njihovi bogovi za nas ne mogu učiniti ništa

Lora Tomaš

Objavljujemo prvi tekst iz serije “Queer književnost u međunarodnom dijalogu” Lore Tomaš u kojem se mapira Nepal i nepalska književna i kulturno-aktivistička queer scena. Pisac Niranjan Kunwar i drugi sugovornici govore o svojim iskustvima i naporima da se queer tematika učini vidljivijom, kao i o razlikama između Istoka i Zapada po pitanju odnosa prema seksualnosti i rodu

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Perzepolis: priča o jednom djetinjstvu

Želimir Periš

Pisac Želimir Periš za svoj sat “Alternativne lektire” odabrao je remek-djelo Marjane Satrapi, strip/grafičku novelu “Perzepolis”. Ona infantilnim crtežom govori o mračnim i teškim stvarima, odrastanju u Iranu u doba konzervativne revolucije, galopirajućoj demodernizaciji i religiozno-klerikalnom teroru iz perspektive djevojčice iz liberalne ljevičarske obitelji koja ubrzano odrasta

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Gec i Majer

Boris Postnikov

Urednik portala Kritika HDP Boris Postnikov za sat “alternativne lektire” bira roman “Gec i Majer” Davida Albaharija u kojem se o holokaustu govori onako kako se govoriti može samo kroz književnost

Kritičko pisanje o književnim prijevodima

Nataša Govedić

Cilj kritike nije potraga za greškama (uvijek će ih biti i one neće biti ključne za kvalitetu prijevoda u cjelini), nego razmišljanje o tome kako prevedeni tekst dobiva na zamahu svoje specifične autorske komunikativnosti, urgentnosti rečenica, jedinstvenog tonaliteta obraćanja, ritma, konceptualne izoštrenosti, palete afektivnih nijansi

Oleandar – lijepi otrov

Bruno Ćurko

“Literarno mapiranje Mediterana” nastavljamo pričom o oleandru koji obilježava ovaj prostor i kao biljka koja ukrašava trgove i vrtove i kao čest motiv i simbol u kulturi i umjetnosti mediteranskog bazena i njegovih obala, a o njemu piše profesor filozofije i klasičar Bruno Ćurko

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Velo misto

Alida Bremer

Znanstvenica, prevoditeljica i spisateljica Alida Bremer za sat “Alternativne lektire” odabrala je „Velo misto“ Miljenka Smoje u kojem se neponovljivo, mediteranskim humorom autor suprotstavio političkim ideologijama, a nepredvidivost ljudskih sudbina izdignuo iznad političkih vizija

Strujanje vremena kroz prirodu i grad

Bojan Krištofić

Opus Borisa Cvjetanovića, jednog od naših najvažnijih suvremenih fotografa, razvijao se od reportažnih zadataka na stranicama liberalnih omladinskih medija sedamdesetih i osamdesetih, preko “bilježenja” proturječja i naličja službene državne ideologije uoči raspada Jugoslavije sve do novijih “zamrzavanja” protoka vremena u detaljima prirode i urbanih pejzaža

Odgođena smrt Katarine Bui

Jurica Pavičić

Priča o arheologiji, Palagruži, čitačima novina i jednom drukčijem, boljem i usporenijem svijetu

ALTERNATIVNA LEKTIRA: Leto kada sam naučila da letim

Ivana Bodrožić

Spisateljica Ivana Bodrožić za alternativnu lektiru odabrala je roman “Leto kada sam naučila da letim” srpske autorice Jasminke Petrović, jer „u zemlji u kojoj više od dvadeset godina nakon rata postoje odvojene škole za djecu srpske i hrvatske nacionalnosti, taj roman i takva književnost bili bi slamka spasa, generacijsko ljepilo, potrebno očovječivanje ‘drugoga’ i potvrda da se savršeno dobro razumijemo”

Sudbina kamena

Slobodanka Boba Đuderija

Ovom naizgled malom, anegdotalnom pričom o sudbini neživih stvari i prirodnom poretku splitska spisateljica Boba Đuderija literarno mapira svoje viđenje Mediterana

PRVA NATRAG 26 27 282930 31 32 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike